8. I 9. 8. 2009.

Subota i nedjeqa

www.glassrpske.com

8. i 9. avgust 2009.

Broj 11.976 Godina LXVII Cijena

0.80 KM DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE

VIJESTI

Nije prihvatqivo uplitawe OHR-a u popis imovine

VIJESTI

BAWA LUKA

^elina~ki “Poqopromet“ o{te}en za 1,4 miliona maraka

KROZ RS

strana 9.

strana 5.

FOTO: GLAS SRPSKE

strana 3.

Buxet op{tine Mrkowi} Grad mawi za milion KM

ALARMANTNA situacija u nerazvijenim op{tinama

Krivi~ne prijave za po~etak gradwe bez dozvole

Nelegalna izgradwa u gradovima i op{tinama postala veliki problem

"Divqa" gradwa u Srpskoj izmakla svakoj kontroli U Srpskoj prisutna ekspanzija nelegalne izgradwe, a s obzirom na to da sve op{tine nisu dostavqale Vladi RS podatke o broju bespravno izgra|enih objekata, nadle`ni nemaju ni okvirne podatke o tome koliko se gradilo na “divqe“

DANAS

Bespravna gradwa uzela toliko maha da vjerujemo da ni same op{tine nemaju precizne podatke o tome, ka`u u Ministarstvu za prostorno ure|ewe, gra|evinarstvo i ekologiju RS

U Beogradu uhap{ena osmo~lana me|unarodna kriminalna grupa

Razbojnici iz BiH pqa~kali po Evropi

Divqa gradwa predstavqa krivi~no djelo za koje je mogu}e dobiti i zatvorsku kaznu do dvije godine. Nov~ane kazne za pravna lica do 10.000 maraka, a za fizi~ka lica 500 maraka strana 7.

“Crveno-bijeli“ ~udesnim preokretom eliminisali Dinamo

Zvezda protiv Slavije, Partizan na @ilinu

Uhap{eni dr`avqani BiH Dalibor Macanovi} zvani Dado iz Sarajeva i Bojan Markovi} iz Zvornika, Dragan Petru{i} iz Beograda, dr`avqanin BiH i Srbije, kao i V.M. ~ija je provjera identiteta u toku strana 4.

strana 43.

2 8. i 9. avgust 2009. GLAS SRPSKE

Dodikove izjave su izraz islamofobije koja uzima maha na ovim prostorima. Safet Halilovi}, ministar za qudska prava i izbjeglice BiH

Ha{ko tu`ila{tvo

Tra`e odbijawe Karaxi}eve `albe

FOTO: S. ILI]

Vijesti dana BEOGRAD - Tu`ila{tvo Ha{kog tribunala konstatovalo je u petak da su neosnovani i irelevantni svi navodi Radovana Karayi}a u vezi sa wegovim navodnim sporazumom o imunitetu sa ameri~kim diplomatom Ri~ardom Holbrukom, javio je Tanjug. U odgovoru na Karayi}evu `albu, koju je ulo`io zbog odluke Sudskog vije}a kojom se odbacuje zahtjev za odbijawe optu`ni ce i obus tavqawe pos tup ka pro tiv wega na osno vu sporazuma Karayi} - Holbruk, tu`ila{tvo je predlo`ilo `albenom vije}u tog suda da `albu odbije kao neosnovanu. Tu`ila{tvo navodi da je Sudsko vije}e ispravno postupilo kada je odbilo Karayi}ev zahtjev, jer sve i da je takav sporazum postojao, on nije obavezuju}i za Tribunal, po{to Holbruk nije djelovao u ime UN, kako tvrdi Karayi}.

Konferencija za novinare u Bawoj Luci

Sjednica predstavnika poginulih i nestalih RS o “slu~aju Pali}“

Obdukcioni centri treba da se zape~ate Postojala su operativna saznawa o grupi qudi koji su nestali na jednom mjestu. Predsjednik kriznog {taba @epe Mehmed Hajri} nestao je u isto vrijeme kada i Pali}, identifikovan je ranije i sahrawen gdje }e biti sahrawen i Pali}, kazao Ivan~evi}

Jonas Hafstrem

Hap{ewe Ratka Mladi}a zavisi od vlasti Srbije VA [IN GTON - Am ba sa dor [vedske u Va{ingtonu Jonas Hafstrem izjavio je da hap{ewe ha{kog optu`enika Ratka Mladi}a zavisi, prije svega, od srpskih vlasti. - Mislim da }e tu obavezu Srbija na kraju da ispuni. Vlada Srbije danas je vjerovatno najizrazitije zapadno orijentisana od svih drugih vla da u re gi onu za pa dnog Balkana. Do{lo je do drama-

ti~nog zaokreta. Mislim da }e zahvaquju}i tome mnogo toga mo}i da se dogodi - rekao je Haf strem za “Glas Amerike“. On je dodao da zemqe zapadnog Balkana imaju otvoren pristup prijemu u EU, ali da proces nije ni brz ni jednostavan, kao ni da ni za zemqe, koje su sada ~lanice, ni je pos to jao brzi voz do Unije.

Bosanski Petrovac i Drvar

Slu`eni parastosi za stradale kraji{ke Srbe DRVAR - Slu`ewem parastosa stradalim kraji{kim Srbima u akciji “Oluja“ u petak je na podru~ju op{tina Bosanski Petrovac i Drvar obiqe`ena 14. godi{wica od progona srpskog naroda iz Republike Srpske Krajine kada je okon~ano etni~ko ~i{}ewe u Hrvatskoj. Wego vo preo sve {ten stvo epis kop bi ha }ko-pe tro va ~ki Hrizostom slu`io je parastos stradalim kraji{kim Srbima u mjestu Bravsko kod Bosanskog Petrovca. Na ovom mjestu su 1995. godine hrvatski avioni granatirali izbjegli~ku kolonu kada je poginulo 10 lica, me|u kojima i petoro djece. Pa ras tos je slu `en i kod ne da vno po di gnu tog ^a snog krsta u mjestu Guvno kod Drvara.

www.glassrpske.com Gotovo je nevjerovatno da Amor Ma{ovi} sve vrijeme u~estvuje u procesu tra`ewa nestalih u BiH iako se pouzdano zna da je taj ~ovjek prikrivao informacije o srpskim `rtvama i lokacijama grobnica. Email: [email protected] Nadam se da }e stvarno do proqe}a biti zavr{en autoput Bawa Luka-Gradi{ka. Sa tim putem svima }e biti olak{ana putovawa. Isto tako se nadam da }e uskoro napraviti i most na Savi, koji bi puno zna~io za stanovnike Gradi{ke. Email: [email protected]

PI[E: @EQKA BA[I] [email protected]

BAWA LUKA - Svi obdukcioni centri u BiH treba da se za pe ~a te i da se obavi trija`a svih skeletnih ostataka, a Savjet minis ta ra BiH tre ba da formira nezavisnu stru~nu komisiju sa~iwenu od predstavnika entitetskih vlada i porodica nestalih. Ovo je zakqu~eno u petak na vanrednoj sjednici Odbora porodica zarobqenih boraca i nestalih civila RS. Odbor hitno tra`i da na iden ti fi ka ci onim do ku mentima bude obavezan potpis istra`ilaca koji rade na ekshumacijama, {to do sada nije bio slu~aj. Predsje dnik Or ga ni zacije porodica zarobqenih i poginulih boraca i nestalih civila RS Nedeqko Mitrovi} rekao je da “slu~aj Pali}“ bu di i sumwu u ~iwenicu da jo{ 600 tijela u

tri obdukciona centra u RS nije identifikovano, iako su ko{tani i krvni uzorci dati jo{ prije nekoliko godina.

U SLU^AJU Pali} nije “zakazala“ struka - Federalna komisija za tra`ewe nestalih, sa Amorom Ma {o vi }em na ~e lu, znala je da je tijelo pukovnika Avde Pali}a zajedno sa ostalim tijelima ekshumirano iz iste masovne grobnice - istakao je Mitrovi}. ^lan Operativnog tima RS za tra`ewe nestalih Milan Ivan~evi} kazao je da su pos to ja la ope ra ti vna sa znawa o grupi qudi koji su nestali na jednom mjestu. - Pred sje dnik kri znog {taba @epe Mehmed Hajri} nestao je u isto vrijeme kada i Pali}, identifikovan je ranije i sahrawen gdje }e biti sahrawen i Pali}. Zna~i

da je wegova identifikacija mogla da poslu`i za identifikaciju Pali}a - rekao je Ivan~evi}. Odbor tra`i od Me|unarodne komisije za tra`ewe nestalih i rukovodstva labora to ri je za DNK ana li ze obrazlo`ewe o okolnostima identifikacije Avde Pali}a. Zatra`eno je da se utvrdi krivi~na odgovornost i pokrenu smjene odgovornih za opstrukcije u identifikacijama i da se uradi revizija poslovawa Instituta za tra`ewe nestalih BiH. Odbor je ocijenio da se

do kraja godine prioritetno treba staviti u funkciju Zavod za sud sku me di ci nu sa forenzi~kom laboratorijom. Direktor Zavoda za sudsku medicinu RS @eqko Karan sma tra da u slu ~a ju Pali} nije “zakazala“ sudsko-me di cin ska stru ka i DNK laboratorija, jer se DNK pro fil kos ti mo `e izvu}i za svega nekoliko dana. On ka`e da mu nisu bili dostupni zapisnici o ekshumaciji Pali}a i da ne zna da li su uzorci bili kontaminirani.

IZNUDA Mitrovi} pretpostavqa da je iz odre|enih razloga iznu|eno objavqivawe identifikacije posmrtnih ostataka Avde Pali}a, da ta informacija ne bi procurila u javnost na neki drugi

na~in i jo{ vi{e dovela u sumwu dignitet i postupak identifikacije i rada Me|unarodne komisije za nestala lica u BiH, koja ima iskqu~ivu ingerenciju nad procesom identifikacija.

Generalni sekretarijat Interpola u Lionu

Crvena potjernica za Abu Hamzom SARAJEVO - Generalni se kre ta ri jat In ter po la u Li onu u pe tak je obja vio crvenu potjernicu za bjeguncem iz zeni~kog Kazneno-popra vnog za tvo ra Ka ra jem Kamelom bin Alijem, poznatim kao Abu Hamza, potvrdilo je Mi nis tar stvo bezbjednosti BiH. Ova vrsta po tjer ni ce obavezuje sve zemqe ~lanice Interpola da hitno uhapse tra`enog, a Interpol BiH ranije je nazna~io da je ovo lice ekstremno opasno. Abu Hamza je 3. jula pu{ten na godi{wi odmor, sa

kojeg se 27. jula u KPZ Zenica ni je vra tio. Pro te klih dana za wim je trajala potjera i obavqeno nekoliko pretresa u Zenici i Vlasenici. U okviru ovih potraga, 5. avgusta privedeni su u Kantonalno tu`ila{tvo u Zenici Fi kret Be kri} i Adnan Smaji} zbog sumwe da kriju i po ma `u Ka ra ju Ka me lu. U tom tu`ila{tvu u petak nisu mogli da daju vi{e informa ci ja o wiho vom pri vo |ewu. Mi nis tar stvo prav de FBiH saop{tilo je u petak da je u postupku kori{}ewa

vanzavodskih pogodnosti u slu~aju Bin Alija bilo odre|e nih pro pus ta i ne iskqu~uje mogu}nost smjene direktora KPZ Zenica Nihada Spahi}a.

MOGU]A smjena direktora KPZ Zenica Portparol Ministarstva Entoni [eperi} rekao je da je Ministarstvo nalo`ilo hitne mjere i rokove za otklawawe uo~enih nedostataka, kao i mje re po kre tawa postupka za utvr|ivawe odgovornosti protiv slu`benika

i ostalih zaposlenih koji su u~es tvo va li u odo bra vawu vanzavodskih pogodnosti. - Mjerama je predvi|eno da Spahi}, u skladu sa svojim nadle`nostima, obavi reviziju svih odobrenih vanzavodskih pogodnosti - rekao je [eperi}. Bin Ali je iz dr`a vao kaznu od tri godine i deset mjeseci zatvora zbog razbojni{tva, nasiqa u porodici i prijetwi tu`iocu, koji ga je prethodno osudio na sedam godina zatvora zbog ubistva jednog muyahedina. N. T.

GLAS SRPSKE 8. i 9. avgust 2009. 3

Pavi}: Silajxi} bi trebao da se pobrine za sva strati{ta u BiH PRIJEDOR - Na~elnik op{tine Prijedor Marko Pavi} izjavio je u petak da bi Haris Silajxi}, kao ~lan Predsjedni{tva BiH, morao znati da su u gra|anskom ratu u BiH postojala mnoga strati{ta i pobrinuti se da se sva dostojno obiqe`e.

- Kad u BiH svi budu jednako tretirani, ne}e biti problema da se i Omarska obiqe`i. Ali, dok god nema govora o tome u Tuzli i Sarajevu, nema govora o tome ni u Prijedoru - rekao je Pavi} novinarima u Prijedoru. S. T.

Reakcije na podr{ku ambasadora zemaqa ~lanica PIC-a prijedlogu Valentina Incka

Neprihvatqivo uplitawe OHR-a u popis imovine

Po{tujemo konsultantske i druge vrste pomo}i OHR-a, ali nismo za to da se ova kancelarija direktno umije{a u proces popisa i raspodjele imovine. Pou~eni ranijim iskustvom sumwamo u wihovu objektivnost, kazao Kalabi} PI[E: MIROSLAV FILIPOVI] [email protected]

SARAJEVO - Apsolutno je neprihvatqivo uplitawe Kancelarije visokog predstavnika (OHR) u proces popi sa dr`a vne imo vi ne u BiH, izja vio je “Gla su Srpske“ {ef Kluba poslanika SNSD-a u Parlamentu BiH Drago Kalabi}. Kalabi} je povodom podr{ke ambasadora zemaqa ~lanica Savjeta za primjenu mira (PIC) date u petak prijedlogu visokog predstavnika Valentina Incka o pru`awu tehni~ke pomo}i u “sastavqawu i reviziji popisa dr`avne imovi ne pod po kro vi teqstvom OHR-a“ kazao da je rije~ o neprincipijelnoj pri~i ambasadora PIC-a i OHR-a. - Dogovor je bio da doma}e vlasti preuzmu odgovornost u svoje ruke u vezi sa ispuwavawem pre os ta lih uslova potrebnih za tranziciju OHR-a i ubrzawe evropskog puta zemqe, me|u kojima je i pitawe dr`avne imovine - rekao je Kalabi}.

NEMA potrebe da OHR donosi odluke

Valentin Incko na posqedwoj sjednici PIC-a

Naglasio je da insistirawe na u~e{ }u OHR-a na rje{avawu pitawa imovine si gur no ne }e do pri ni je ti stvarawu klime za ubrzawe evropskog puta. Kancelarija visokog predstavnika u BiH u petak je saop{tila da su ambasadori PIC-a

podr`ali Inckov prijedlog radi br`eg rje{avawa ovog pitawa kao jednog od uslova za tranziciju OHR-a i jednog od preostalih ciqeva definisanih planom “pet plus dva“. Ambasadori potvr|uju da odr`ivo rje{ewe za pitawe dr`a vne imo vi ne tre ba da bude obezbije|eno putem pra-

TUTORSTVO

Drago Kalabi}

Drago Kalabi} je naglasio da stav ambasadora Savjeta za primjenu mira o imovini “ide u pravcu daqe potrebe me|unarodnog tutorstva nad BiH {to nikako nije dobro za budu}nost BiH”.

FOTO: GLAS SRPSKE

vno obavezuju}eg sporazuma izme|u vlada u BiH koji }e po tpi sa ti pred sje da va ju }i Sa vje ta mi nis ta ra BiH i pre mi je ri oba en ti te ta u skladu sa kominikeom Savjeta za sprovo|ewe mira od 28. juna ove godine. U OHR-u je prethodno saop{teno da se {ansa za ispuwavawe uslo va u ve zi sa pi tawem dr`a vne imovine ne smi je pro pus ti ti pri je novembarskog sastanka Upravnog odbora PIC-a. U OHR-u smatraju da Radna grupa za izradu popisa imo vi ne ne }e us pje ti da okon~a popis do 30. septem-

bra ove godine. - Po{tujemo konsultantske i druge vrste pomo}i od OHR-a, ali nismo za to da se ova kan ce la ri ja di rek tno umije{a u proces popisa i raspodjele imovine. Pou~eni ranijim iskustvom sumwamo u wihovu objektivnost u ovom procesu - kazao je Kalabi}.

SPASOJEVI]: Nije jasno {ta zna~i “revizija“ ^lan Komisije za dr`avnu imo vi nu BiH iz RS Dragan Spasojevi} kazao je da niko nije protiv tehni-

~ke pomo}i OHR-a, ali da nije jasno {ta ambasadori PIC-a misle pod pojmom “revizija“. - Da li to, mo`da, zna~i revizija imovine sa kojom su do sada raspolagali entiteti? Oni stalno {ire spisak svojih prohtjeva i guraju nos u nadle`nosti doma}ih institucija - kazao je Spasojevi}. Dodao je da pozdravqa svaki oblik po mo }i OHR-a u ovom procesu, ali da nema potrebe da OHR donosi bilo kakve odlu ke i pre uzi ma nadle`nosti od doma}ih institucija, komisija i radnih grupa.

Pet osoba ubijeno u policijskog operaciji

Uhap{en dr`avqanin BiH zbog kra|e jahte

Odba~ena nova istraga o ubistvu Politkovske

TIRANA - Najmawe pet osoba, od kojih ~etiri policajca, ubijeno je i dvije osobe su te{ko povrije|ene u operaciji policije u Dra~u, sjeveroisto~no od Tirane, saop{teno je u petak u albanskoj prijestonici. Kako je prenijela Beta, Dritan Da|ti, kojeg policija tra`i zbog ubistva, pucao je na specijalne policijske jedinice, koje su do{le da ga uhapse. Da|ti, koji je povrije|en u pucwavi, optu`en je da je ubio jednog biznismena u februaru 1999. godine. Uhap{en je odmah poslije ubistva, ali je uspio da pobjegne iz suda u Tirani za vrijeme su|ewa u novembru 2003. godine.

ZADAR - Zadarska policija je na grani~nom prelazu Bajakovo uhapsila 40-godi{weg dr`avqanina BiH za kojeg se sumwa da je ukrao jahtu, prenijeli su u petak hrvatski mediji. Mu{karac je 18. avgusta pro{le godine u marini Kornati u Biogradu dogovorio sa dr`avqaninom Slovenije iznajmqivawe jahte na rok od sedam dana za {est hiqada evra. Taj novac je 40-godi{wak Slovencu isplatio na ruke. Dr`avqanin BiH je napravio popis ~lanova posade i putnika, te je jahtu ukrao i odvezao u Crnu Goru.

MOSKVA - Sud u Rusiji odbacio je u petak `albu u kojoj se tra`i pokretawe nove istrage o ubistvu novinarke Ane Politkovske, javio je Tanjug. Ova sudska oduka zna~i da }e se nastaviti novo su|ewe trojici osumwi~enih za povezanost sa ubistvom Politkovske 2006. godine uprkos pritisku na Rusiju jer nije bilo konkretnih rezultata u istrazi. Politkovska, koja je bila o{tar kriti~ar Kremqa, Vladimira Putina i wegove politike prema ^e~eniji, ubijena je na stepenicama zgrade u kojoj je wen stan u Moskvi 7. oktobra 2006. godine.

4 8. i 9. avgust 2009. GLAS SRPSKE FOTO: GLAS SRPSKE

Komentar dana Pi{e: Neboj{a TOMA[EVI]

Bra}a po kriminalu

Dragan Spasojevi}, ~lan Komisije za dr`avnu imovinu BiH iz RS Srpska jedina dostavila radnu verziju nacrta zakona o raspodjeli dr`avne imovine BiH.

Oleg Mili{i}, portparol OHR-a Nije jasno zbog ~ega premijer RS Milorad Dodik ne `eli da popis imovine bude zavr{en.

Dalibor Macanovi}

Dejan Stani{i}

Dragan Petru{i}

Milorad Veqovi}

Dragana Lazi}

Svetislav Lazi}

Zoran Mihailovi}

Direktor Policije Srbije Milorad Veqovi} kazao je da je rije~ o “ja~oj“kriminalnoj grupi koja je djelovala u Beogradu, Novom Sadu, Loznici i Ni{u i koju su pripadnici policije pratili nekoliko mjeseci.

U Beogradu uhap{ena osmo~lana me|unarodna kriminalna grupa

Razbojnici iz BiH pqa~kali po Evropi

Uhap{eni dr`avqani BiH Dalibor Macanovi} zvani Dado iz Sarajeva i Bojan Markovi} iz Zvornika, Dragan Petru{i} iz Beograda, dr`avqanin BiH i Srbije, kao i V.M. ~ija je provjera identiteta u toku. Grupa na prostoru BiH po~inila vi{e ve}ih razbojni{tava PI[E: GORAN OBRADOVI] [email protected]

BEO GRAD - Po li ci ja Srbije u petak je uhapsila osmo~lanu kriminalnu grupu koja je u Srbiji, BiH i vi {e evrop skih dr`a va pqa~kala ban ke, zla ta re, ka zi na i dru ge po slo vne objekte, saop{tio je MUP Srbije. Oni su na ve li da su pri pa dni ci Kri mi na lis ti~ke policije MUP-a, poslije vi{emjese~ne obrade, u sin hro ni zo va noj akci ji uhapsili ~lanove te grupe u Beogradu, Loznici, Novom Sadu i Ni{u.

Ova kri mi nal na gru pa pqa~kala je banke, zlatare i druge poslovne objekte po Srbi ji, BiH i dru gim evropskim dr`avama, saop{tio je MUP Srbije. Uha p{e ni su dr `a vqani BiH Dalibor Macano vi} zva ni Da do (37) iz Sarajeva i Bojan Markovi} (26) iz Zvor ni ka, za tim Dra gan Pe tru {i} (50) iz Beograda, dr`avqanin BiH i Srbije, i lice sa inicijalima V.M. ~ija je provjera iden ti te ta u pe tak bi la u toku. Uha p{e ni su i De jan Sta ni {i} zva ni Ja za vac (28), Svetislav Lazi} zva-

ni Cve le (37) i Dra ga na La zi} (25), sve tro je iz Ni {a, te Zo ran Mi ha ilo vi} zvani Kiza (29) iz Loznice.

HAP[EWA u Beogradu, Loznici, Novom Sadu i Ni{u ^etiri ~lana grupe uhap{e ni su u pe tak u ra nim jutarwim ~asova prilikom po ku {a ja ra zboj ni{ tva u porodici jednog lozni~kog privrednika, navedeno je u saop{tewu. MUP do da je da su u akciji zaplijewena tri pi{toqa, revolver, prigu{i-

va~i, kilogram plasti~nog ek splo zi va sa upaqa~em, fan tom ke, hi rur {ke ru ka vice i sredstva za vezivawe, koja su osumwi~eni koristi li pri li kom iz vr{ewa krivi~nih djela. Za mje nik na ~el ni ka Upra ve kri mi na lis ti ~ke policije MUP-a RS Dragi Mi lo {e vi} is ta kao je da ne mo `e da da vi {e in for ma ci ja u ve zi sa ovim slu ~a jem, zbog to ga {to MUP Srbi je jo{ uvi jek vr{i kri mi na lis ti ~k u obradu nad uhap{enim. Do dao je da su oni na pros to ru BiH po ~i ni li vi{e ve}ih razbojni{tava.

Specijalno tu`ila{tvo RS o nastavku akcije “Barut“

Prona|eno 17 kilograma eksploziva BAWA LUKA - Na podru~ju op{tine Ugqevik u ~etvrtak je u nas tav ku akci je “Barut“ prona|eno oko 17 kilograma TNT eksploziva koji se koristi za ru{ewe objekata i izradu improvizovanih mina. Ovo je u petak na konferenciji za novinare u Bawoj Luci rekao specijalni tu`iFOTO: G. [URLAN

Kriminal na Balkanu nema granica, vjeru i naciju! U to su se stanovnici BiH, Hrvatske i Srbije ko po zna koji put uvjerili poslije niza zajedni~kih akcija policija ovih zemaqa na hap{ewu dilera drogom. Dok su carinske barijere izme|u BiH i Hrvatske nedavno prouzrokovale pravi trgovinski rat, kriminal ci dro gu bez pro ble ma raz mjewuju i ser vi ra ju korisnicima u obje zemqe. Wima nacija, vjera, Dok su carinske ne zna~e ni{ta, samo barijere izme|u je bitna “laka zaraBiH i Hrvatske da“ i ni{ta vi{e. U prilog tome govonedavno ri i posqedwa za je prouzrokovale dni~ka akcija MUP-a pravi trgovinski RS i Hrvatske, dodurat, kriminalci {e pod ra zli ~i tim drogu bez problema na zi vi ma “Gra di na razmjewuju i 2” i “Spartak“ u koserviraju joj je “palo“ 20 dilekorisnicima ra nar ko ti ci ma. Oni su zajedno drogu u obje zemqe servirali korisnicima u Hrvatskoj i BiH. Tako je, dok se na policama prodavnica u Hrvatskoj nije moglo na}i mlijeko iz BiH, {est kilograma droge iz BiH zavr{ilo na ulicama primorskih gradova susjedne nam zemqe. Nekada{wi status “bra}e i ratnika po oru`ju“ kriminalci iz biv{ih jugoslovenskih republika zamijenili su zajedni~kom preprodajom droge, oru`ja, qudi... Akcije koje su ove i pro{le godine sprovele policije susjednih zemaqa i u kojima je zaplijeweno vi{e desetina kilograma opojnih droga koje su kriminalci prodavali {irom Balkana, gotovo da nisu mogle da pro|u bez dr`avqana BiH. Milutin Novakovi} iz Pala nedavno je u Makarskoj uhap{en sa ~ak 21 kilogramom heroina. Po~etkom januara u Splitu je “pala“ narko-mafija od devet “multie tni ~kih“ ~la no va iz BiH i Hrvat ske i zaplijewena mawa koli~ina droge. Lani je sprovedena ve}a akcija pod nazivom “Selo“ u kojoj je uhap{eno nekoliko kriminalaca i prona|eno vi{e od 13 kilograma droge. I tada se me|u “narko-dilerima“ na{ao i dr`avqanin BiH iz Gradi{ke Bogdan Pepi}. U decembru 2007. razbijena je jedna od najve}ih narkogrupa u regionu. Tog puta MUP Srbije uhapsio je nekoliko lica zbog organizovane preprodaje droge, me|u kojima je Predrag Wegovan iz Gradi{ke. On je uhap{en u grupi Qubana E}ima zajedno sa Aleksandrom Stevanovi}em iz Beograda, Igorom Rankovi}em iz Bijeqine i Velimirom Bila iz Hrvatske. Ostaje jedino nada da }e i policije zemaqa biv{e Jugoslavije biti isto toliko ~vrsto uvezane i da ne}e znati za granice da bi se organizovanom kriminalu kona~no stalo ukraj.

Bojan Markovi}

Prona|eni eksploziv

lac RS Goran Glamo~anin. Rije~ je vojnom eksplozivu velike razorne mo}i, a prona|en je zakopan u {umi u selu Gorwe Za br|e, u op {ti ni Ugqevik. Gla mo ~a nin je is ta kao da su akciju izveli pripadnici Odjeqewa za istrage i bezbjednost Specijalnog tu`ila{tva RS, u saradwi

sa pripadnicima CJB Bijeqina. Dodao je da niko nije uhap{en u akciji, ali da je sigurno da je uni{ten jedan od ve}ih ogranaka mre`e trgovine oru`jem i minsko-eksplozivnim sredstvima.

EKSPLOZIV mogli da koriste teroristi Na crnom tr`i{tu vrijednost jednog kilograma ovog eksploziva je oko 100 KM. - Eksploziv je prona|en u okvi ru akti vnos ti ko je za krajwi ciq imaju pronalazak fabrike oru`ja, za ~ijom lokacijom mi i daqe tragamo rekao je Glamo~anin. U interesu istrage, Glamo~anin nije mogao da ka`e na koji na~in se do{lo do informacije o mjestu gdje se

nalazi eksploziv, navode}i da za sada postoje indicije da je eksploziv mogao da bude kori{}en za ostvarivawe krimi nal nih ciqeva ili ~ak teroristi~kih napada. - Mo`e se o~ekivati da }e Tu`ila{tvo u narednom periodu podi}i optu`nice protiv jo{ nekih lica - istakao Glamo~anin. Pripadnici Odjeqewa za istrage i bezbjednost Specijal nog tu `i la{ tva, u sa radwi sa pri pa dni ci ma MUP-a RS i Kantona Tuzla, zapo~eli su akciju “Barut“ po~etkom ove godine, kada su, vr{e}i pretres nekoliko lokacija na {irem podru~ju Republike Srpske i FBiH, uhapsili pet osoba i zaplijenili ve}u koli~inu oru`ja i minsko-eksplozivnih sredstava. G. O.

GLAS SRPSKE 8. i 9. avgust 2009. 5

Podnesen izvje{taj protiv Tome Mirosavca zbog pronevjera u “Poqoprometu”

Firma o{te}ena za 1,4 miliona maraka

Mirosavac, dok je bio na ~elu Upravnog odbora “Poqoprometa“, donio odluku o hipotekarnom zadu`ewu tog preduze}a, a sve u ime svoje firme “Interkomerc“. Tako je “Poqopromet“ o{tetio za 2,5 miliona maraka, istakao Beri}

Ombudsman u BiH

Podr{ka zapo{qavawu Roma BAWA LUKA - Institucija Ombudsmana u BiH saop{tila je da podr`ava aktivnosti koje vode poboq{awu polo`aja Roma, pa tako i izdvajawe 220.000 KM za realizaciju projekta podr{ke zapo{qavawu Roma u Republici Srpskoj, koji sprovode Ministarstvo za izbjeglice i raseqena lica BiH i Zavod za zapo{qavawe RS. - To je jedan korak na putu obezbje|ivawa boqeg socijalnog polo`aja Roma u RS, jer je ovim programom predvi|eno zapo{qavawe Roma koji se nalaze na evidenciji nezaposlenih, sufinansirawem samozapo{qavawa i zapo{qavawa navodi se u saop{tewu. Iz ove institucije podsje}aju da su Romi u BiH najbrojnija od 17 nacionalnih mawina, ali istovremeno i najugro`enija.

Tr`i{na inspekcija RS

Oduzeta 1.123 piratska nosa~a zvuka i slike BAWA LUKA - Inspektori Republi~ke tr`i{ne inspe kci je odu ze li su 1.123 piratska nosa~a zvuka i slike tokom kontrole 30 subjekata koji vr{e iznajmqivawe i promet nosa~a zvuka i slike, saop{teno je u petak iz Republi~ke uprave za inspekcijske poslove. Tr`i{ni inspektori utvrdili su nepravilnosti u 17 slu~ajeva, u 11 slu~ajeva su na lo `i li ot klawawe uo~enih nepravilnosti, dok su u 14 slu~ajeva izdati pre-

Nekada{we skladi{te “Interkomerca“ PI[E: GORAN OBRADOVI] [email protected]

BAWA LUKA - Centar javne bezbjednosti Bawa Luka podnio je izvje{taj bawolu~kom Okru`nom tu`ila{tvu protiv Tome Mirosavca (46) iz Lakta{a zbog sumwe da je zloupotrijebiv{i slu`beni polo`aj o{tetio preduze}e “Poqopromet“ iz ^elinca za 1,4 miliona maraka. U izvje{taju proslije|enom tu`ila{tvu navodi se da je Mirosavac osumwi~en da je

falsifikovao dokumente na {tetu firme “Poqopromet“ iz ^elinca. Mirosavac je, kako se navodi u izvje{taju, svojim postupcima pribavio korist firmi “Interkomerc“ iz Bawe Luke od 900.000 maraka, te firmama “Mir-trejd“ iz Lakta{a i “Agro eksport-import“ iz Srpca od pola miliona maraka. Sada{wi predsjednik Upravnog odbora “Poqoprometa“ Boro Beri} izjavio je za “Glas Srpske“ da je Mirosavac,

Sjedi{te “Poqoprometa” u ^elincu

FOTO: S. ILI]

koji je prije tri godine bio predsjednik Upravnog odbora “Poqoprometa“, o{tetio firmu za vi{e od 2,5 miliona maraka.

BERI]: Mirosavac nije mogao da bude na ~elu UO Beri} je rekao da je Mirosavac u to vrijeme bio i punomo}nik vlasnika firme Marije Mirosavac, svoje supruge, i da zbog toga zakonski nije mogao da bude ni ~lan, a kamoli predsjednik Upravnog odbora. - Takav, bio je na ~elu Upravnog odbora i donio je odluku o hipotekarnom zadu`ewu “Poqoprometa“, a sve u ime svoje firme “Interkomerc“, i tako ovu firmu o{tetio za 2,5 miliona maraka istakao je Beri}. Dodao je da su ti krediti davno istekli, jer je tu bila rije~ o kratkoro~nim kreditima sa veoma nepovoqnom ka-

matnom stopom od 12 odsto i s obzirom na to da ih nije vra}ao banka je donijela odluku o prodaji imovine “Poqoprometa“ da bi namirila dugovawa. - Sada imamo problem sa prodajom dijelova najvitalnijih objekata kao {to su robna ku}a, poslovna zgrada i jedna prodavnica koji su dati u hipoteku na ra~un “Interkomerca“ i preduze}a “Vesi} trejd“. Vla snik pre du ze }a “Ve si} trejd“ je zet Mirosavca - rekao je Beri}.

Mirosavac U preduze}u “Interkomerc“ u petak se tokom dana niko nije javqao na telefone. Ku}ni broj Tome Mirosavca nismo uspjeli da dobijemo, jer su nam na telefonskim informacijama rekli da postoji jedan broj Tome Mirosavca, ali da je za{ti}en.

Tu`ila{tvo BiH o “slu~aju \or|e @drale“

Poseban zahtjev za produ`ewe pritvora BAWA LU KA - Tu `i la{tvo BiH u petak je Sudu BiH dostavilo poseban zahtjev za produ`ewe pritvora \or|u @drali, optu`enom za ubistvo biv{eg na~elnika Upra ve po li ci je RS Qubi {e Sa vi }a Ma uze ra, saop{teno je u ovom tu`ila{tvu. Pritvor @drali isti~e 11. avgusta. U Tu`ila{tvu nisu mogli da pre ci zi ra ju da li }e pri je dlog za pri tvor

biti zbog krivi~nog djela za ko je se @dra le te re ti op tu `ni com ili ne kog drugog.

@DRALI pritvor isti~e 11. avgusta - Tu `i la{ tvo je i u okviru optu`nice za koju se Sud BiH proglasio nenadle`nim ve} predlo`ilo produ`ewe pritvora - rekli su u Tu`ila{tvu. U Sudu BiH je saop{te-

kr{ajni nalozi u vrijednosti od 10.300 KM, pre no si Srna. Inspektori rada i za{tite na radu kod jedne osobe koja se bavi djelatnostima iznajmqivawa i pro me ta no sa ~a zvu ka i sli ke za te kli su radnika koji sa poslo dav cem ni je imao zakqu~en ugo vor o ra du i nije bio prijavqen na obavezne vidove osigurawa, te su iz da li dva pre kr{aj na na lo ga u vri je dnos ti od 2.200 KM.

no da }e u ponedjeqak biti do ni je ta odlu ka po `al bi Tu`ila{tva BiH na progla{ewe su da ne na dle `nim u predmetu protiv @drale. O posebnom zahtjevu Tu`ila{tva u Su du BiH u pe tak se nisu izjasnili. Poja{wavaju}i novonasta lu si tu aci ju, bawolu ~ki advokat Nenad Balaban istakao je da @drale mo`e da bude pu{ten iz pritvora ako se ne rije{i pitawe nadle`nosti suda, ali i da posto-

ji mogu}nost da se to ne desi. - Tu `i la{ tvo BiH bi, ako nijedan sud ne preuzme pre dmet do is te ka pri tvo ra, moglo da aktivira neko dru go kri vi ~no dje lo pro tiv @drale i na osnovu toga za tra `i ti pro du `ewe pri tvo ra - re kao je Ba la ban. On smatra da je u ovom pre dme tu @dra li tre ba lo da sudi sud u Bijeqini ili Isto~nom Sarajevu. N. T.

BORS Petrovo

Stop la`nim borcima i RVI PETROVO - Bora~ka organizacija op{tine Petrovo pozvala je u petak sve korisnike bora~kih prava, komandire ratnih jedinica Vojske Republike Srpske i druge gra|ane da od ponedjeqka, 10. avgusta, pregledaju spiskove korisnika prava po Zakonu o pravima boraca, ratnih vojnih invalida i poginulih boraca u Odbrambeno-otaybinskom ratu i uka`u na la`ne korisnike. Spiskove su dostavili Ministarstvo rada i bora~ko-invalidske za{tite Republike Srpske i Bora~ka organizacija Republike Srpske. Prema zvani~nim podacima, u ovoj op{tini kategorisan je 1.731 borac VRS. Od ovog broja, 1.219 boraca kategorisani su kao borci prve kategorije.

Udru`ewe invalida BiH

Beneficirane penzije mawe od minimalne SA RA JE VO - Udru `ewe invalidnih i hendikepiranih lica u BiH izrazilo je protest zbog najnovije odluke Vlade FBiH o smawewu be ne fi ci ra nih pen zi ja za deset odsto, javila je u petak Srna. Ovo udru `ewe upo zo ra va da je ta odluka u suprotnos-

ti sa Kon ven ci jom UN o pravima invalidnih osoba. Vla da FBiH do ni je la je odluku da smawi beneficirane penzije za deset odsto da bi se napravile u{tede i akti vi ra la sred stva iz stend-baj aran`mana sa Me|u na ro dnim mo ne tar nim fondom.

6 8. i 9. avgust 2009. GLAS SRPSKE

Omladina PDP-a organizovala odlazak na sabor u Gu~i

Dru{tvo

BAWA LUKA - Mladi aktivisti Partije demokratskog progresa (PDP) iz cijele Republike Srpske organizovali su posjetu tradicionalnom Draga~evskom saboru truba~a koji se odr`ava u Gu~i u Srbiji, javila je Srna. Odlazak u Gu~u nije ograni~en na strana~ku pripadnost, jer

}e sabor truba~a posjetiti i mladi qudi koji su ~lanovi drugih partija i oni koji nisu politi~ki opredijeqeni, saop{teno je iz ove stranke. Savjet mladih PDP-a drugu godinu zaredom organizuje put u Gu~u s namjerom da, kako navode, ovi odlasci postanu tradicionalni. FOTO: GLAS SRPSKE

Investiciono-razvojna banka RS

Ugovor o finansirawu op{tinskih projekata BAWA LUKA - Vr{ilac du`nosti direktora Investiciono-razvojne banke Republike Srpske Bojan Goli} i na~el ni ci {est op {ti na po tpi sa li su u pe tak ugo vo re o finansirawu sedam infrastrukturnih projekata, ukupne vrijednosti 468.888 KM, javila je Srna. Finansirani projekti odnose se na izgradwu i rekonstrukciju vodovoda, kanalizacije i javne rasvjete u Rogatici, Kostajnici, Kupresu, Isto~nom Drvaru, [ipovu i ^ajni~u, saop{teno je iz IRB-a RS. Projekat zajedni~ki finansiraju op{tine, gra|ani, te RS sredstvima iz Razvojnog programa i kreditom Svjetske banke. Za implementaciju projekta zadu`ena je IRB RS.

Muke modri~kih penzionera

Po penziju moraju u [amac ili Doboj ili Doboj - istakao je Rakuq. On smatra da je to “najbla`e re ~e no, ne od go vor no i ne ko rek tno pre ma qudi ma ko ji ne ma ju no vac ni za hqeb, a ne za putovawe“, zapitav{i {ta je sa obe}awem banke da }e uvijek biti dostupna svojim korisnicima. Rakuq je rekao da je zatra`io obja{wewe od {e fa mo dri ~ke No ve bawalu ~ke banke, koji se nalazi u Bijeqini, i da je dobio odgovor “{ta }e{, moramo se i mi odmoriti“.

FOTO: ARHIVA

BAWA LU KA - Pred sje dnik Udru`ewa penzionera Republike Srpske Rade Rakuq izjavio je Srni da penzi one ri iz Mo dri ~e, ko ji penzije primaju putem Nove bawalu~ke banke, po julske penzije moraju i}i u [amac ili Doboj, jer banka ne radi zbog godi{weg odmora. - Penzionere iz Modri~e u petak je na vratima ove banke ~e ka lo ne pri ja tno oba vje {tewe da banka ne radi zbog godi{wih odmora i da po penzije moraju putovati u [amac

Livno

Voda u Bu{kom jezeru zaga|ena LIVNO - Voda u Bu{kom jezeru bakteriolo{ki je neispravna, pa kupawe u wemu nije preporu~qivo, izjavila je qekar Zavoda za javno zdravstvo Livawskog kantona Dijana Mami} a prenijela Srna. Analiza uzoraka vode iz Bu{kog jezera na kupali{tu Marinovac pokazala je izrazitu bakteriolo{ku zaga|enost. Mami}eva je naglasila da Zavod za javno zdravstvo nije preporu~io zabranu kupawa u Bu{kom jezeru, ali je upozorila da oni koji se ipak odlu~e na taj korak to ~ine na vlastitu odgovornost. - Oni koji ne mogu odoqeti rashla|ivawu u Bu{kom jezeru, poslije kupawa obavezno treba da se tu{iraju - ka`e Mami}eva.

Sarajevo

Ugovor o obnovi saobra}ajnica SARAJEVO - Javno preduze}e Direkcija cesta Federacije BiH potpisalo je sa izvo|a~ima radova ugovore u sklopu programa “Rehabilitacija magistralnih puteva FBiH“, ukupne vrijednosti 14.096.297,34 KM.

Direktor Direkcije cesta FBiH Qubo Pravdi} istakao je da radovi na svim dionicama po~iwu za nekoliko dana i zamolio u~esnike u saobra}aju za strpqewe i razumijevawe, saop{teno je iz tog preduze}a.

U 2009. bi}e obnovqeno 11 magistralnih saobra}ajnica

Poboq{awe saobra}ajne mre`e u Republici Srpskoj

Za rekonstrukciju puteva 848.462 KM Rehabilitacija putne mre`e u Srpskoj podrazumijeva skidawe starog sloja asfalta i postavqawe novog sloja, te postavqawe nove horizontalne i vertikalne saobra}ajne signalizacije, ka`u u Ministarstvu saobra}aja i veza RS PI[E: VEDRANA KULAGA [email protected]

BAWA LU KA - To kom ove godine na podru~ju Republike Srpske predvi|ena je rekonstrukcija 11 magistralnih i regionalnih putnih pravaca za {ta }e se iz dvo ji ti 848.462 mar ke, saop{teno je iz Ministarstva saobra}aja i veza RS. Portparol javnog preduze }a “Pu te vi Re pu bli ke Srpske“ Natalija Popadi} istakla je da se radovi trenutno obavqaju na nekoliko planiranih pravaca. Prema wenim rije~ima rehabilitacija putne mre`e u Srpskoj podrazumijeva skidawe starog sloja asfalta i postavqawe novog sloja, te pos tavqawe no ve ho ri zon talne i vertikalne saobra}ajne signalizacije.

- Radovi se izvode na magistralnom putu M18 na dioni ci Le pni ce-Lon ~a riBla`evac u du`ini od 17,5 kilometara. Ta trasa trebalo bi da bude gotova do novembra. Pored toga, obnavqa se i putni pravac na dionici [amac-Grebnice-Obudovac-Lon ~a ri u du `i ni od 25,2 kilometara, a sli~no je i dijelu regionalnog puta na di oni ci Der vi {i-Kla {ni ce. Predvi |eni rok za zavr{etak radova je oktobar ove godine - istakla je Popadi}eva. Ona je podsjetila da je ve} po~ela sanacija {est tunela i nekoliko mostova, kao {to je most na regionalnom putu Crna Rijeka-Mrkowi} Grad {to je veoma va`no za iz gradwu i mo der ni za ci ju putne mre`e magistralnih i

regionalnih puteva RS. Pored, pomenutih putnih pra va ca iz Mi nis tar stva saobra}aja i veza navedeno je da je u toku realizacija najzna~ajnijih objekata koji se finansiraju iz ekonomsko-so ci jal ne kom po nen te razvojnog programa u periodu 2007-2010. godine.

NASTAVQENI radovi na tri velika projekta - Rije~ je o trajnom rje{ewu kli zi {ta ^e mer no ~i ja ugo vo re na vri je dnost izno si 73.153.651 ma ra ka, kao i izgradwa regionalnog puta R-446 u du`ini od 17 kilometara Lukavica-Zagoni-Jasik-Pale koja je ugovore na u ju lu 2008. go di ne u vri je dnos ti od 9.418.053

mar ke. Po red to ga, nas tavqena je izgradwe tunela “Stambol~i}“ koji je vrijednost 13.453.007 maraka - saop{teno je iz Ministarstva saobra}aja i veza.

Pravci Tokom godine uradi}e se rekonstrukcija sqede}ih putnih pravaca: Kotor Varo{ - Maslovare u du`ini od 17,7 kilometara, Krupe-Tesli}-Vrela 27,91 kilometar, Derventa-Brod u du`ini od 24,64 kilometra. Radovi }e se izvoditi i na dionicama Brod-Brusnica, Gacko-Brod na Drini, Brod na Drini-Fo~a-Ustikolina, Prijedor-Qubija, Vu~ja Luka-Sumbulovac te Podkozara-^ajni~e-Metaqka.

Ministarstvo zdravqa i socijalne za{tite Republike Srpske

Jo{ dva slu~aja novog gripa BAWA LUKA - U Bawoj Luci su potvr|ena jo{ dva slu ~a ja no vog gri pa, sa op {teno je u petak iz Ministarstva zdravqa i socijalne za{tite Republike Srpske. U saop{tewu se navodi da je potvrda ovom ministarstvu i Institutu za za{titu zdravqa Re pu bli ke Srpske stigla iz beogradskog Instituta za imunologiju i virusologiju “Torlak“, gdje su nalazi pacijenata bili poslati na provjeru. Oboqeli pacijenti koji su 30. jula doputovali iz inostranstva su mla|e `ivotne dobi.

- Poslije qekarskog pregleda na Klinici za infekti vne bo les ti u Bawoj Luci, oba pacijenta su upu}ena na ku}nu izolaciju i wegu, uz sve potrebne mjere i pre po ru ke, te stal ni qekarski nadzor.

PACIJENTI u ku}noj izolaciji Ostali ~lanovi porodice za sada ne pokazuju simpto me bo les ti i pod svakodnevnim su zdravstvenim nadzorom - pi{e u saop{tewu.

U RS do sada je registrovano ukupno pet slu~ajeva oboqelih od virusa novog gripa. Prvi slu~aj zabiqe`en je 29. juna, drugi slu~aj 19. jula,

a tre}i 22. jula. U Federaciji BiH za sada nema novih oboqelih, a do sada je registrovano deset osoba oboqelih od novog gripa. M. ^.

VAKCINACIJA Na~elnik Slu`be za epidemiologiju u Institutu za za{titu zdravqa RS Jawa Bojani} ranije je rekla da je Institut zavr{io procedure u vezi sa naruxbinama i nabavkom vakcine protiv sezonskog gripa, koja bi u RS trebalo da sti-

gne u septembru. Vakcinacija bi, kako je rekla Bojani}eva, trebalo po domovima zdravqa u RS da po~ne u oktobru. Ona je istakla da je Institut, po preporuci SZO, naru~io i vakcinu protiv pandemijskog gripa.

GLAS SRPSKE 8. i 9. avgust 2009. 7

U Livnu 28.028 stanovnika bez zdravstvenog osigurawa LIVNO - Na podru~ju Livawskog kantona na kraju pro{le godine bilo je 28.028 stanovnika bez zdravstvenog osigurawa, {to je 34,4 odsto ukupne populacije ovog kantona, podaci su kantonalnog Ministarstva rada, zdravqa i socijalne politike, javila je

Srna. Prema podacima iz izvje{taja o stawu zdravstva, pravo na zdravstveno osigurawe u 2008. ostvarivalo je 53.368 osiguranika, {to je za 397 lica ili 1,02 odsto vi{e nego godinu ranije.

Vijesti

Nelegalna izgradwa u gradovima i op{tinama sve ve}i problem

"Divqa" gradwa u RS sve vi{e uzima maha Bespravna gradwa u tolikoj ekspanziji da vjerujemo da ni same op{tine nemaju precizne podatke o tome, ka`u u Ministarstvu za prostorno ure|ewe, gra|evinarstvo i ekologiju RS PI[E: VEDRANA KULAGA [email protected]

BAWA LUKA - U Republici Srpskoj prisutna je ek span zi ja ne le gal ne iz gradwe objekata, a s obzirom na to da sve op{tine Vladi RS nisu dostavqale podatke o broju bespravno izgra|enih objekata, nadle`ni nemaju ni okvirne podat ke o to me ko li ko se gradilo na “divqe“. U Mi nis tar stvu za prostorno ure|ewe, gra|evinarstvo i ekologiju u Vladi RS, koje je nadle`no za ovu problematiku, ka`u da oni ne ra spo la `u po da ci ma o broju bespravno sagra|enih objekta na prostoru Srpske. - U ne ko li ko na vra ta upu }i va li smo do pi se op {tinama u RS tra`e}i ta-

Prema Zakonu o ure|ewu prostora gra|ewe bez odobrewa predstavqa krivi~no djelo za koje je mogu}e dobiti i zatvorsku kaznu do dvije godine, a prema rije~ima gra|evinskih inspektora, nov~ane kazne za pravna lica su do 10.000 maraka, a za fizi~ka 500 maraka. Podnose se i krivi~ne prijave za otpo~iwawe gradwe bez gra|evinske dozvole, a ako se utvrdi da je neko nastavio gradwu bez pribavqawa dozvole slijedi ru{ewe spornog objekta.

TO MI SLAV GRAD - U Stara~kom domu u Tomislavgradu smje{teno je 108 li ca, a do kra ja go di ne smje{tajni kapaciteti ove ustanove bi}e pove}ani za 29 novih le`aja, najavio je direktor Stara~kog doma Ilija Maduni}, javila je Srna. Sredstva za tre}u fazu izgradwe Stara~kog doma od 260.000 evra doni ra la je je dna hu ma ni tar na or ga ni za ci ja iz Wema~ke, dok je op{tina To mi slav grad iz dvo ji la 160.000 KM.

Dom kulture do kraja godine

kve podatke i to prvenstveno o bro ju ri je {e nih pre dme ta iz te oblas ti. Na`alost, nikada nismo dobili podatke iz svih op{tina i mo`e se konstatovati da je bespravna gradwa kod nas uzela toliko maha da vjerujemo da ni same op{tine ne ma ju pre ci zne po dat ke o tome - naveli su u Ministarstvu i dodali da je posebno alarmantna situacija u rubnim i nerazvijenijim podru ~ji ma Srpske zbog zas tarjele dokumentacije. U Upravi za inspekcijske poslove RS saop{teno je da nije bilo slu~ajeva nelegalne gradwe objekata za ko-

FOTO: ARHIVA

je odobrewe izdaje Ministarstvo i da problem sa bespra vnom iz gradwom ima ju op{tinski gra|evinski inspektori.

U BAWOJ LUCI sru{eno 19 objekata Na ~el nik Odjeqewa za in spe kcij ske po slo ve u Admi nis tra ti vnoj slu `bi grada Bawe Luke Novak Petra{ istakao je da nelegalna izgradwa objekata u ovom gradu jo{ uvijek predstavqa veliki problem. - U proteklih {est mjeseci inspekcija je obavila

ukupno 1.531 pregled, a zbog nepostojawa potrebne dokumentacije ukupno je doneseno 68 rje {ewa o obustavqawu gradwe. Pored toga, obustavqena je gradwa na oko 400 objekata zbog nepostojawa potrebne prostorno-planske dokumentacije i sru{eno je 19 nelegalno sagra|enih objekta - naglasio je Petra{. U Mi nis tar stvu na po miwu da }e novim zakonom o ure |ewu pros to ra, ~i ji je prijedlog u{ao u parlamentarnu proceduru, prakti~no biti zaustavqena bespravna gradwa. - Po usvajawu i primjeni

tog zakona ne}e se mo}i legalizovati bespravno sagra|e ni obje kti, ve} }e in ves ti to ri, odno sno op {tine imati odre|eni rok da do ne su odlu ke o rje {a vawu statusa bespravno sagra |e nih obje ka ta i da podnesu zahtjev da se wihovi obje kti le ga li zu ju. Za kon ni je pre dvi dio ni mo gu }nost produ`avawa rokova, a pri mje nom no vog za ko na oni objekti koji po~nu da se grade bez uredne dokumentaci je bi }e auto mat ski pre dmet in spe kci ja i bi }e izdavani nalozi za ru{ewe - na vo di se u sa op {tewu Ministarstva.

Rehabilitacija RVI i ~lanova porodica poginulih u RS

Na bawskom oporavku 700 invalida 300.000 maraka. Portparol Ministarstva rada i bora~ko-invalidske za{tite RS Branka [qivar kazala je da korisnici ovo pravo ostvaruju u bawi “Vru}i ci“ u Te sli }u i bawi

FOTO: ARHIVA

BAWA LUKA - Pravo na bawsku rehabilitaciju ove godine u Srpskoj ostvari}e od 600 do 700 ratnih vojnih invalida i ~lanova porodica poginulih boraca, za {ta je Vla da RS iz dvo ji la

Vi{e mjesta u Stara~kom domu

Drvar

"Divqe" gra|evine ni~u preko no}i

Kazne

Tomislavgrad

Bawa Kula{i primila invalide

“Dvorovi“ kod Bijeqine. - Korisnici na rehabilitaciju idu u smjenama u peri odu od 15. ju la do 15. oktobra. U bawi “Vru}ici“ je ve} bila prva smjena od 44 korisnika, a na rehabilitaciji je trenutno druga grupa od 45 ko ri sni ka. U bawi “Dvorovi“ pravo na rehabilitaciju iskoristila je prva smjena od 23 korisnika, a u bawi trenutno borave 32 korisnika iz druge grupe - rekla je [qivareva i dodala da ovaj pro je kat tra je od 2005. godine, kada je na rehabi li ta ci ju i{lo ne {to mawe qudi. Pre ma wenim rije~ima, korisnici u bawi borave deset dana, a sve tro{kove snosi Vlada RS.

Protekle godine za ove namjene utro{ena je ista koli~ina novca, a pravo na reha bi li ta ci ju u bawama u Srpskoj iskoristilo je 700 korisnika.

SMJENE traju po deset dana - Ovaj vid bawske reha-

bilitacije vi{e podrazumijeva psi hofi zi ~ku rehabili ta ci ju, a oni ko ji ma je po tre bno li je ~ewe i “bawawe“ odre|enih ekstremite ta, te du `i bo ra vak u bawi, uz preporuku qekara, to pra vo os tva ru ju pre ko Fonda za zdravstveno osigurawe RS - kazala je [qivareva. T. M.

ODABIR KORISNIKA Branka [qivar je naglasila da se odabir korisnika obavqa na nivou Odjeqewa za bora~ko-invalidsku za{titu u resornom ministarstvu i uz pomo} Bora~ke organizacije RS.

- Svake godine vodimo ra~una da oni koji su ve} bili na rehabilitaciji ne idu po nekoliko puta nego da se pru`i {ansa i drugima - objasnila je [qivareva.

DRVAR - Pro je kat re konstrukcije zgrade Doma kulture u Drvaru, koji je prema predra~unu izvo|a~a ra do va vri je dan 3.010.000 KM, trebalo bi da bude zavr{en do kraja godine, potvrdio je Srni predsjednik Op{tinskog vi je }a Drva ra Ste vi ca Luka~. Luka~ je rekao da je Ministarstvo kulture Federacije BiH prije tri godine izdvojilo 180.000 KM za obnovu kompletnog krova sa gromobranskom instalacijom.

Petrovo

Niko ne}e poslovne prostore PETROVO - Ni na drugoj licitaciji za prodaju po slo vnih pros to ri ja u novom Domu kulture, koja je u petak odr`ana u Petrovu, nije se pojavio kupac za neki od {est novih po slo vnih pros to ra po vr{ine od 12 do 60 metara kvadra tnih, ja vi la je Srna. Po~etna cijena metra kvadratnog poslovnog prostora je 1.500 KM.

Jablanica

^i{}ewe jezera JABLANICA - U sklopu 5. me|unarodnog omladin skog qe tnog kam pa “Prijateqi prirode 2009“ or ga ni zovali su akci ju ~i{}ewa Jablani~kog jezera, javile su agencije. Jezero je ~istilo 55 mladih u~e sni ka ovo go di{weg kam pa ko ji dolaze iz zemaqa regiona i Danske.

8 8. i 9. avgust 2009. GLAS SRPSKE

Usvojen program politike zapo{qavawa BR^KO - Vlada Br~ko distrikta usvojila je program aktivne politike zapo{qavawa Vlade distrikta, koji sadr`i tri programska zadatka, potvrdila je u petak Srni portparol Vlade Br~ko distrikta Mara Simiki}. Ona je objasnila da se ti zadaci odnose

Kroz RS

na zapo{qavawe mladih pripravnika, dokup radnog sta`a i zapo{qavawe starijih lica. - S tim u vezi usvojena je i Odluka o izdvajawu nov~anih sredstava za realizaciju ove politike zapo{qavawa u iznosu od 900.000 KM - rekla je Simiki}eva. FOTO: ARHIVA

Tesli}

Za obnovu {kole 70.000 KM TESLI] - Vlada Republike Srpske pomo}i }e obnovu podru~ne Osnovne {kole “Vuk Karayi}“ u tesli}kom nasequ Stewak, za {ta je potrebno 70.000 KM, izjavio je ministar prosvjete i kulture RS Anton Kasipovi}. Poslije sastanka sa lokalnim op{tinskim i rukovodstvom {kole, Kasipovi} je rekao da }e sredstava obezbijediti op{tina Tesli} i Ministarstvo prosvjete, te da }e dio sredstava izdvojiti Ministarstvo poqoprivrede, {umarstva i vodoprivrede i Ministarstvo za izbjeglice i raseqena lica RS. Predvi|eno je da radovi traju do kraja godine, te da 70 u~enika te podru~ne {kole u tom periodu nastavu poha|a u centralnoj {koli u Tesli}u, za {ta }e im biti obezbije|en prevoz. Na~elnik op{tine Tesli} Savo Kasipovi} rekao je poslije sastanka da }e op{tina ispuniti svoj dio obaveza. V. T.

Mrkowi} Grad

Studenti boravili na Balkani odre|enih vje{tina koje studen ti ne mo gu da upra`wavaju u kabinetima. Nastava u prirodi za wih je, u stvari, kruna {kolovawa. - Studenti su na Balkani imali obuku iz plivawa, veslawa, kajaka, raftinga, rowewa, mar{a, alpinizma... Za ovu generaciju uveli smo no vu dis ci pli nu ga |awe vazdu{nom pu{kom, a za studente posebna “poslastica“ bilo je jahawe na kowima rekao je Vukajlovi}. S. D.

FOTO: S. DAKI]

MRKOWI] GRAD - U Turisti~kom centru “Balkana“ kod Mrkowi} Grada na desetodnevnoj nastavi u prirodi bo ra vi lo je 70 stu de na ta Fakulteta sportskih nauka “Ape iron“ iz Bawa Lu ke. Rije~ je o studentima koji se obrazuju za profesore fizi~kog vaspitawa. Pro fe sor na Fa kul te tu sportskih nauka “Apeiron“ Ve li mir Vu kaj lo vi} ka `e da je ciq organizovawa nasta ve u pri ro di sti cawe

Prwavor

U~enice generacije primio na~elnik

Doboj POLICIJA Zabiqe`ena ~etiri krivi~na djela i jedno naru{avawe javnog reda i mira. Dogodile se dvije saobra}ajne nesre}e. STRUJA Uredno snabdijevawe elek-

tri~nom energijom. VODA Uredno snabdijevawe vodom. PORODILI[TE Ro|ena ~etiri dje~aka.

[krbi} posjetio domove zdravqa u Doboju i Brodu

Pacijentima boqa zdravstvena za{tita

Dobojski Dom zdravqa poboq{ao poslovawe i prvo polugodi{te zavr{io sa dobitkom od 70.000 maraka. Dom zdravqa u Brodu bi}e opremqen prostorom za fizikalnu terapiju, a zubarska ambulanta novim ure|ajima, ra~unarskom opremom za rad PI[U: SLOBODAN PUHALO [email protected] NENAD SIMI] [email protected]

DO BOJ, BROD - Dom zdravqa u Doboju je jedan od vode}ih u Republici i BiH koji je prihvatio principe rada porodi~ne medicine i doprinosi wenom razvoju. Ovo je u pe tak is ta kao ministar zdravqa i socijalne za {ti te Re pu bli ke Srpske Ranko [krbi}, poslije razgovora sa direktorom ove ustanove Draganom Kova~evi}em i wegovim saradnicima. On je dodao da }e iskustvo, ko je ko le ge u Do bo ju

imaju, sigurno pomo}i i resor nom mi nis tar stvu i Fondu zdravstvenog osigurawa kako bi stanovni{tvu pru `i li {to je mo gu }e boqu zdravstvenu za{titu. Di re ktor Ko va ~e vi} upoznao je ministra o tome da je Dom zdravqa poboq{ao poslovawe i da je prvo polugodi{te zavr{io sa dobitkom od 70.000 maraka. - To zna ~i da vi {e ne stvaramo gubitke, ali isto tako ne zna~i da smo u ovom tre nut ku u mo gu }nos ti da postoje}a dugovawa izmiruje mo. Za to sam is ko ris tio priliku da zatra`im finansijsku pomo} od minis-

tarstva i Vlade - saop{tio je Kova~evi}. [krbi} je po sje tio i gradili{te Centra za hemodi ja li zu, ko je se gra di u prigradskom nasequ Usora i uvjerio se da radovi dobro napreduju.

ZA@IVJELA porodi~na medicina u Doboju [krbi} je u petak boravio i u Brodu, gdje je razgovarao sa direktorom Doma zdravqa Dragom Rendi}em i wegovim saradnicima. - Po se bno mi je za do voqstvo da je na~elnik op-

{tine Brod Milovan ^erek obe }ao po mo} za sa ni rawe materijalnog stawa u Domu zdravqa, a naro~ito za realizaciju projekata za koje }e Vla da i Mi nis tar stvo zdravqa i socijalne za{tite RS pla ni ra ti odre |e ni iznos sred sta va - re kao je [krbi}. Prema rije~ima ministra [krbi}a, Ministarstvo zdravqa i socijalne za{tite prona}i }e sredstva i na~in da po mo gne Do mu zdravqa opremawem prostora za fizikalnu terapiju, te zubarske am bu lan te no vim ure |a ji ma, ra ~u nar skom opremom za rad.

Branislav Ma{i} iz ^ajni~a

Podigao spomenik lopti ^AJNI^E - Na obroncima planina Stakorine i Vu~evice u blizini ^ajni~a, u mjestu Prevrzma, na nadmor skoj vi si ni ve }oj od hiqadu me ta ra, na la zi se spomenik fudbalskoj lopti. Ovu neobi~nu gra|evinu podigao je ^ajni~anin, profe sor do ktor Bra ni slav Ma{i}, ina~e dekan Poslovnog fa kul te ta “Sin gi du num“ u Beogradu. - Mnogi me pitaju za{to ba{ spo me nik fu dbal skoj lopti. Prve igra~ke koje kao djeca dobijemo su u obliku lop te, i upra vo sa lop tom sti ~e mo naj ve }e ra dos ti i prijateqstva. Lopta je simbol mira, slobode, sre}e i

pla ne tar nos ti. Za fu dbal ka`emo da je najva`nija sporedna stvar na svijetu i da ujediwuje razli~ite narode i kulture - ka`e Ma{i}. Mno gi maj sto ri ni su smjeli, ili nisu znali da se upus te u re ali za ci ju ovog projekta.

pre la zu Us ti bar, ko ji se gra|evinom bavi iz hobija. - Lopta je pre~nika dva me tra, i sas to ji se od 20 {estougaonih i 12 petouga-

UTRO[ENE dvije tone cementa Zahvaquju}i rukama neimara Rada Blagojevi}a, ovaj neobi~ni spomenik ugledao je svetlost dana. Ono {to je jo{ neobi~nije jeste to da Rade nije po struci gra|evinar ve} ca rin ski slu `be nik, zaposlen na grani~nom

Lopta te{ka tri i po tone

onih elemenata. Te{ka je 3,5 tona i utro{eno je oko dvije tone cementa - ka`e Blagojevi}. D. J.

FOTO: D. JEV\EVI]

PRWAVOR - Na~elnik op{tine Prwavor Darko Toma{ organizovao je u petak prijem za u~enike generacije Jovanu Ale ksi} iz Gimna zi je i Dra ga nu [a ji no vi} iz Sredwe stru~ne {kole, te im za wihov rad i zalagawe tokom sredwo{kolskog obrazovawa uru~io skromne nov~ane nagrade. - Najmawe {to op{tina mo`e da u~ini za ove mlade qude jeste da stane iza wihovih ideja i daqih planova, a potencijal koji imaju ovi u~enici jasno pokazuje da op{tina Prwavor ima svijetlu budu}nost - rekao je Toma{. U saop{tewu iz Kabineta na~elnika op{tine Prwavor navodi se da je Toma{ naglasio da je u toku finalizacija ideje da se studentima slabijeg materijalnog stawa nov~ano pomogne u wihovom daqem {kolovawu. B. R.

Dom zdravqa u Doboju

GLAS SRPSKE 8. i 9. avgust 2009. 9

Vi{e~lane porodice u Trebiwu

Osnovano Dru{tvo srpskih doma}ina TREBIWE - U Trebiwu je osnovan Odbor za Hercegovinu Dru{tva srpskih doma}ina, koje }e okupiti privrednike, kulturne i javne radnike ove regije. Za predsjednika je izabran Jovan Kova~evi} iz Gac-

ka, dok je za predsjednika Izvr{nog odbora imenovan Milenko Kukuri}. Ovo je prvi odbor ovakvog tipa registrovan u Republici Srpskoj. R. Mi.

Skup{tina op{tine Mrkowi} Grad

Buxet mawi za milion maraka

U odnosu na projektovani buxet, koji je iznosio 10.140.000 maraka, u op{tinskoj kasi bi}e mawe milion maraka. Osnovni razlog za rebalans buxeta je smawewe poreskih prihoda za 970.000 maraka, ili za 18 procenata, istakla Stoj~i}eva

Odbornici SO Mrkowi} Grad

MRKOWI] GRAD Buyet op {ti ne Mrkowi} Grad za ovu godinu mawi je oko milion maraka, ili za 10 procenata u odnosu na projektovani buyet, koji je iznosio 10.140.000 maraka. Na~elnica Odjeqewa za privredu i finansije op{tine Mrkowi} Grad @eqka Stoji ~i} tvrdi da je osno vni razlog za rebalans buyeta smawewe po res kih pri ho da za 970.000 maraka, ili za 18 procenata. - Po{tuju}i zahtjev Ministarstva finansija Republi ke Srpske pri ho di od PDV-a svedeni su na 85 odsto izvr{ewa prihoda za 2.008.

TREBIWE - U okviru akcije stambenog zbriwavawa vi{e~lanih porodica, po~ela je realizacija druge faze izgradwe stambenih objekata za pet vi{e~lanih porodica sa podru~ja op{tine Trebiwe. ^etiri porodi~ne ku}e, koje se grade u nasequ Dra`in Do, a jedna u Petrovom Poqu, bi}e dodijeqene stambeno nezbrinutim vi{e~lanim porodicama koje je op{tinska komisija odabrala sa liste prioriteta, potvr|eno je u kabinetu na~elnika op{tine Dobroslava ]uka. Akciju provode Ministarstvo za porodicu, omladinu i sport Republike Srpske i op{tina Trebiwe. R. Mi.

Crveni krst Srbac

Milo{ Vin~i} najboqi kamper SRBAC - [es to dne vni kamp mla dih vo lon te ra Crvenog krsta “Srbac-Barda~a 2009“ zavr{en je u ~etvrtak nave~e. U kam pu su u~es tvo va la 33 u~e sni ka iz Kne `e va, Prwavo ra i Srpca ko ji su uspje{no zavr{ili obuku iz pru`awa prve pomo}i, spasavawa utopqenika, sticawa znawa iz oblasti rizi~nog pona{awa mladih, reprodukti vnog zdravqa, tra fikin ga i za {ti te `i vo tne sredine. Za najuspje{nijeg kampera progla{en je Milo{ Vin~i} iz Prwavora. Zavr{noj pokaznoj vje`bi pri sus tvo va li su pred sta -

vnici op{tine Srbac, kao i ru ko vo di lac Cen tra za oba-vje{tavawe pri Civilnoj za{titi RS Bawa Luka @eq ko Obra do vi} ko ji je po hva lio znawe i spre tnost mladih u~esnika ovog kampa. - Za Civilnu za{titu RS ovakav vid sticawa je od izuzetnog zna~aja, {to je dodatni mo tiv da Re pu bli ~ka uprava CZ finansijski podr`i ovu vrstu obuke - rekao je Obradovi}, i dodao da se nada da }e i druge op{tinske or ga ni za ci je Crve nog krsta RS krenuti primjerom op{tine Srbac. D. J.

FOTO: S. TASI]

godinu, {to iznosi 3,33 miliona maraka. Prihod od indirek tnih po re za mawi je za 970.000 ma ra ka, odno sno 22 procenta - istakla je Stoj~i}eva.

ODBORNI^KE naknade mawe za deset procenata Ona je dodala da su nepores ki pri ho di pla ni ra ni mawe za 94.000 maraka, ili za tri procenta. - Prihod od naknade za kori{ }ewe {u me mawi je za 70.000 ma ra ka, ili 16 pro cenata, jer je do{lo do smawewa sje~e u [umskom gazdinstvu “Lisina“ - rekla je Stoj~i}eva.

Ona je napomenula da nije planirano smawewe plata zaposlenih u op{tinskoj adminis tra ci ji, izu zev pla ta funkcionera koje su umawene za deset procenata, jo{ u februaru. - Pla ni ra li smo da se zbog nedostataka sredstava, osim toplog obroka zaposlenima u op{tinskoj administra ti vnoj slu `bi is pla ti samo jedna od planirane tri naknade. Odborni~ke naknade i na knade ~la no vima skup{tin skih ko mi si ja i Op {tin ske izbor ne ko mi si je bi}e umawene za deset procenata. Planirali smo i smawewe materijalnih tro{kova za sedam procenata - rekla je Stoj~i}eva.

Opozicija Odbornici opozicije, odnosno SDS-a nisu glasali za rebalans buxeta i zamjerili su vlasti da je nerealno planirala buxet za teku}u godinu. - Ne vjerujemo da }e i plan rebalansa buxeta biti ostvaren, po{to je za pet mjeseci u op{tinsku kasu prikupqeno tri miliona maraka - rekao je predsjednik Kluba odbornika SDS-a Slavko Kopuz.

Industrijska zona “Celpak“ u Prijedoru

Spremna za nove investitore PRI JE DOR - U in dus trijskoj zoni “Celpak“ stvoreni su uslovi za privla~ewe brojnih investitora, izjavio je u petak na~elnik op{tine Prijedor Marko Pavi}. On je rekao da je u toku izrada studije izvodqivosti “Celpaka“ i izrazio nadu da }e idu}e godine u ovoj op{tini biti jo{ vi{e doma}ih i stranih investitora.

“KONZOS“ ima rekordan nivo proizvodwe

Pavi} posjetio preduze}e “Konzos“

FOTO: S. TASI]

- To }e za Prijedor zna~iti no va ra dna mjes ta i za po{qavawe -poru~io je Pavi} prilikom posjete ovoj industrijskoj zoni. Preduze}e za proizvodwu papirnih kesa “Konzos“, jedno

FOTO: D. JOVI^I]

PI[E: SLOBODAN DAKI] [email protected]

Nastavqena izgradwa pet ku}a

od tri preduze}a koja aktivno rade u ovoj industrijskoj zoni, za po{qava 30 ra dni ka. Za dr`a lo je pro {lo go di{wi rekordni nivo proizvodwe od 25 miliona komada papirnih kesa, odnosno 44 odsto vi{e nego u 2007. godini. Izvr{ni direktor “Konzosa“ Ogwen Radi} istakao je da se cjelokupna proizvodwa plasira na inostrano tr`i{te, a da se ostvareni prihod koristi za daqa ulagawa. - Investirali smo u kupo vi nu ma {i na za pre ra du papirne konfekcije, nabavku vlastitog kamiona za prevoz ro be za Ve li ku Bri ta ni ju, ku po vi nu zgra de za no vi proi zvo dni po gon od 5.000 kva dra ta, te adap ta ci ju i ure|ewe prostora - rekao je Radi}. S. T.

Zvornik

Jeftinija taksa za strane turiste ZVORNIK - Za privremeni boravak u zvorni~kim motelima i drugim vrstama ugostiteqskih objekata za smje{taj strani gosti ubudu}e ne}e pla}ati boravi{nu taksu od tri marke po osobi, kao {to je bilo do sada, ve} dvije marke, ~ime su izjedna~eni sa doma}im gostima. - Izmjenama postoje}e Odluke o taksama izvr{ili smo izjedna~avawe cijena za doma}e i strane goste, odnosno taksu za strance sa tri smawili na dvije marke i time je uskladili sa Zakonom o boravi{nim taksama koji propisuje da se taksa utvr|uje u rasponu od 0,5 do dvije marke - rekao je vr{i lac du `nos ti na ~el ni ka Odjeqewa za pri vre du i dru{tvene djelatnosti op{tine Zvornik Milan Cvjetinovi}. On je napomenuo da su od pla}awa boravi{ne takse oslobo|ena djeca do 12 godina, slijepa, gluva i ostala lica sa te{kim psiho-fizi~kim invaliditetom, u~esnici {kolskih ekskurzija, sezonski radnici. S. S.

Trebiwe PORODILI[TE Nije ro|ena nijedna beba. HITNA POMO] U slu`bi Hitne pomo}i pregledano 27 pacijenata, a obavqena je 21 ku}na posjeta.

VODA Uredno snabdijevawe vodom. STRUJA Uredno snabdijevawe strujom.

10 8. i 9. avgust 2009. GLAS SRPSKE

Promovisana nova generacija diplomaca BIJEQINA - U novom gradu na Drini Slobomiru odr`ana je sve~anost na kojoj su uru~ene diplome najnovijoj generaciji diplomaca “Slobomir P univerziteta“. - Diplome je dobilo 125 studenata Fakulteta za ekonomiju i menaxment, Fakulteta za informacione tehnolo-

Dragan Paji}

Podr{ka odbojka{ima invalidima BR^KO - Gradona~elnik Br~ko distrikta Dragan Paji} istakao je u razgovoru sa predstavnicima br~anskog Kluba sjede}e odbojke da se mora dugoro~no razmi{qati o resocijalizaciji invalida, kojima na ozbiqan i human na~in treba da se obezbijedi kvalitetniji `ivot u dru{tvenoj zajednici. Predstavnici ovog multietni~kog kluba u petak su Paji}a upoznali sa problemima sa kojima se suo~avaju, kao i sa budu}im aktivnostima. Razgovarali su i o nedostatku prostora za bavqewe sjede}om odbojkom, s obzirom na to da se na podru~ju distrikta oko 2.000 osoba ove kategorije bavi sportom. Na sastanku je bilo rije~i i o organizovawu regionalnog turnira u sjede}oj odbojci pod nazivom “Memorijal princeze Dajane“, koji bi trebalo da bude odr`an 12. septembra u Br~kom. Planirano je da pokroviteq memorijala bude Vlada Br~ko distrikta.

Dom kulture u Ugqeviku

Ve~e humora i satire UGQEVIK - Na otvorenoj sce ni is pred Do ma kul tu re “Filip Vi{wi}“ odr`ano je ve~e humora, satire i aforizama u kojem je ugqevi~ka publika u`ivala vi{e od jednog ~asa. Aforisti~ari Jovo Nikoli} iz Lopara, Bijeqinac Grujo Lero i Rade \ergovi}

iz [apca nagra|eni su aplauzima i smijehom mnogobrojnih posjetilaca. Satiri~na “kopqa“ wihovih aforizama upu}ena su na ra~un politi~ara, ekonomskog stawa u dru{ tvu, bra ~nih odnosa i mnogih drugih tema. R. J.

[AMAC HITNA POMO] U Slu`bi hitne pomo}i pregledano je 29 pacijenata. POLICIJA U policijskoj slu`bi prijavqene ~etiri te{ke kra|e.

Dogodila se jedna saobra}ajna nesre}a. VODA Uredno snabdijevawe vodom. STRUJA Uredno snabdijevawe strujom.

gije, Pravnog fakulteta, Akademije umjetnosti, Poreske akademije i Filolo{kog fakulteta na{eg univerziteta, te pet magistara i dva doktora nauka - rekla je jedan od osniva~a “Slobomir P univerziteta“ Mira Pavlovi}. T. N.

Semberski p~elari organizovali manifestaciju

Po~eli Dani meda Na glavnom trgu u Bijeqini okupilo se vi{e od 30 p~elara iz Semberije, zatim iz podmajevi~kog kraja, Dervente, Br~kog, Trebiwa, Podriwa i Hrvatske PI[E: TIHOMIR NESTOROVI] [email protected]

BI JEQINA - Ma ni fes ta ci ja “Da ni me da u Semberiji“ ima za ciq da populari{e p~elarstvo, posebno kod mladih, ali i da p~e la ri po ka `u {ta sve mogu da proizvedu od meda. Ove go di ne na gla vnom trgu u Bijeqini okupilo se vi{e od 30 p~elara iz Semberije, zatim iz podmajevi~kog kraja, Dervente, Br~kog, Trebiwa, Podriwa i Hrvatske.

[TANDOVI ukra{eni proizvodima od meda - @elimo u na{ grad da dovedemo najpoznatije p~elare iz Republike Srpske i razmijenimo iskustva. Najboqi na~in za to je ba{ ova pantelin ska izlo `ba me da i proi zvo da od me da - ka `e predsjednik Udru`ewa p~elara “Semberija“ Qubo Kne`evi}.

Manifestacija dobro posje}ena

[tandovi su prepuni meda i proizvoda od meda: propo li sa, po le no vog pra ha, mlije~a, rakije medova~e, sa}a i voska, te raznih proizvoda meda sa vo}em i povr}em. - Tek na ova kvim mani fes ta ci ja ma mo `e mo da vidimo svu ma{tovitost p~elara. Isto kao {to posve}uju veliku pa`wu p~elama, tako na la ze bez broj na ~i na da

FOTO: T. NESTOROVI]

svoje proizvode pakuju u raznovrsnu ambala`u, pa je neka od wih pra vo va jar sko

djelo - ka`e p~elar sa planine Motajice Budimir Gavri}.

PA[A - Ova godina je veoma }udqiva kada je rije~ o ishrani p~ela. Imali smo bogatu bagremovu pa{u, ali se potom zbog ki{a sve

promijenilo, pa ovih dana p~ele u Posavini skoro da nemaju pa{u - ka`e p~elar iz Trwaka kod Br~kog Milorad Nikoli}.

GLAS SRPSKE 8. i 9. avgust 2009. 11

Proslava krsne slave op{tine

FOTO: K. ]IRKOVI]

HAN PIJESAK - Op{tina Han Pijesak u nedjequ, 9. avgusta, proslavqa krsnu slavu - Svetog Pantelejmona, kada }e u osam ~asova biti slu`en parastos poginulim borcima otaxbinskog rata. Svetu arhijerejsku liturgiju u hramu Svetog Pante-

lejmona slu`i}e u deset ~asova episkop zvorni~kotuzlanski Vasilije, dok je lomqewe slavskog kola~a predvi|eno za 12 ~asova u hramu Svetog Pantelejmona. B. M.

Pri kraju izgradwa Centra socijalnog stanovawa u Poto~arima

Useqiva zgrada sa 33 stana

Srebrenica

Poplavqeni stanovi bez krovova SREBRENICA - Jaka ki{a, koja je u no}i izme|u ~etvrtka na petak neprekidno padala u Srebrenici, izazvala je poplave i havarije u nekoliko stanova u dvije stambene zgrade. Zbog zamjene dotrajalih krovova ove zgrade su prije dva dana otkrivene. Nekoliko godina je najavqivana sanacija i spoqno ure|ewe ovih zgrada sredstvima Svjetske banke, ali je ki{a uni{tila stanove, zbog ~ega }e stanari biti prinu|eni da wihovu unutra{wost sami saniraju. Umjesto besplatnog spoqnog ure|ewa i sanacije zgrada u kojima `ive, stanari }e sada morati renovirati sopstvenim sredstvima svoje stanove da bi mogli u wima stanovati. Radnici preduze}a “Polet Srebrenica - Ilija{“, koje radi spoqnu sanaciju ovih zgrada, u petak su otkrivene zgrade za{titili najlonskom folijom, ali je voda pro{la i cijelu no} natapala stanove. K. ].

Han Pijesak

Op{tina duguje vatrogascima 174.000 KM

Centar socijalnog stanovawa u Poto~arima

Do sada odabrane 23 porodice, koje }e po veoma povoqnim uslovima dobiti u zakup stanove. Zahvaquju}i izgra|enim poslovnim prostorima u Poto~arima }e biti omogu}eno samozapo{qavawe povratnika PI[E: KRSTINA ]IRKOVI] [email protected]

STANARI useqavaju 1. oktobra Menayer programa ameri~ke humanitarne i razvojne agencije CRS u BiH Sanela Imamovi} je rekla:

- Kroz ovaj model CRS `eli da u BiH uvede novi model neprofitnog stanovawa. Ovaj model omogu}ava qudima, koji `ele a ne mogu na odgovaraju}i na~in da rije{e svoje stambeno pitawe - rekla je Imamovi}eva. Dodala je da }e zahvaquju}i izgra|enim poslovnim prostorima u Poto~arima biti omogu}eno samozapo{qavawe povratnika, kao i wihova kompletna reintegracija u novustaru sredinu.

Razvoj Suqi} je istakao da je interes op{tine Srebrenica “da podjednako razvija Poto~are, Podravawe, Skelane, Su}esku“. On je obe}ao da }e otvarawem prera|iva~kih kapaciteta biti omogu}eno i novo zapo{qavawe, te da }e cijela lokalna zajednica, u skorijoj budu}nosti, biti samoodr`iva. Suqi} sa budu}im stanarima

- Kada se vratite uvjeri}ete se da su ovdje stvoreni uslovi da iz kategorije raseqenih lica postanete stanari novoizgra|enih stanova - istakla je Imamovi}eva dodaju}i da budu}i stanari mogu da o~ekuju pomo} i CRS-ovih partnerskih doma}ih nevladinih organizacija “Snaga `ene“ iz Tuzle, te lokalnih “Srebrenica 99“ i “Prijateqi Srebrenice“. Novac za izgradwu Centra, 1.600.000 maraka, obezbijedili su holandska Vlada, entitetska ministarstva za izbjegla i raseqena lica, te op{tina Srebrenica. Do sada su odabrane 23 porodice, koje }e po veoma povoqnim uslovima dobiti u zakup stanove u novoj zgradi. - Uvjeravam vas da je Srebrenica, koja je primjer multietni~ke zajednice u BiH, miran i bezbjedan grad. Vama i va{oj djeci, kao i svim gra|anima ove op{tine, omogu}i}emo da imaju normalne uslove za `ivot - istakao je Suqi}. Predstavnici CRS-a najavili su da }e se sli~an centar graditi i u nasequ Jezero.

Izvje{taj zdravstveno-sanitarne inspekcije Han Pijeska

U dva naseqa zaga|ena voda HAN PIJESAK - Uzorci vode za pi}e iz vodovodnog sistema [tekavac i Kraqeva Gora u op{tini Han Pijesak mikrobiolo{ki su bili neispravni {est puta u prvoj polovini godine, rekla je u petak zdravstveno-sanitarni inspektor Svetlana ^olovi}. ^olovi}eva je dodala da kontrolu zdravstvene ispravnosti vode za pi}e obavqa Zavod za za{titu zdravqa Isto~no Sarajevo jedanput mjese~no.

- Zdravstveno sanitarna inspekcija op{tine Han Pijesak za {est mjeseci ove godine u trgovinskim radwama obavila je 44 kontrole i izdala ~etiri rje{ewa o otklawawu ne dos ta ta ka naglasila je ^olovi}eva. Ona je istakla da je 20 kontrola izvr{eno u objektima za ishranu i pi}e, gdje su izdata ~etiri rje{ewa o otklawawu nedostataka. Po nalogu glavnog sanitarnog inspektora obavqe-

ne su van re dne kon tro le u trgo vin skim radwama radi pro vje re pri su tnos ti falsifikovanih proizvoda i ne do zvoqenog re kla mi rawa.

KONTROLISANI meso i pekarski proizvodi Od 12 uzo ra ka me snih prera|evina koje proizvodi Klaonica i fabrika za preradu mesa iz Han Pijeska, a

kontroli{e Zavod za za{titu zdravqa Isto~no Sarajevo, svi su bili ispravni, dodala je ona. ^olovi}eva je istakla da je prilikom kontrole zdravstve ne is pra vnos ti pe kar skih proizvoda {est uzoraka bilo ispravno. U objektima industrijske proizvodwe namirnica obavqene su tri kontrole i izdato jedno rje{ewe o otklawawu nedostataka. B. M.

Ga{evi} je najavio da }e, ako niko od op{tinskog ruko vod stva ne bu de htio da pregovara, [trajka~ki odbor preduzeti radikalnije mjere. - Dug op{tine prema nama je oko 174.000 KM po osnovu neispla}enih plata i doprino sa, ne is pla }e nih to plih obro ka, po tra `i vawa po osnovu nepla}enih ra~una za izvr{ene usluge, neispla}ene republi~ke takse za vatrogas tvo od 2007. go di ne, te neispla}ene op{tinske takse za isti period - rekao je Ga{evi}. B. M. FOTO: B. MITROVI]

SREBRENICA - U okviru programa “Socijalno stanovawe u BiH“ u Poto~arima je izgra|en stambeno-poslovni blok za raseqavawe kolektivnih centara u Federaciji BiH, te kadrove koji su potrebni op{tini Srebrenica. Ovaj Centar za stanovawe, u kojem su izgra|ena 33 stana i sedam poslovnih pros to ra, bi }e otvo ren 1. oktobra.

Ovo je u petak istakao na~elnik op{tine Osman Suqi} obra}aju}i se, u ulozi doma}ina, budu}im stanarima Centra socijalnog stanovawa, koji se gradi u Poto~arima.

HAN PIJESAK - Teritorijalna vatrogasna jedinica Han Pijesak stupila je u petak u je dno ~a so vni {trajk upozorewa, zbog nerije{enih zahtjeva upu}enih Skup{tini te op{tine. Pred sje dnik Sin di ka ta ove vatrogasne jedinice Radomir Ga{evi} rekao je da je na ~el nik op {ti ne Go ran A{owa obe}ao da }e se u petak sas ta ti sa ~la no vi ma [trajka~kog odbora, ali da ih do devet ~asova nije primio niko, pa su se vatrogasci razi{li.

Zvornik POLICIJA Javni red i mir naru{en je jednom, po~iweno je jedno krivi~no djelo, dogodile su se ~etiri saobra}ajne nesre}e.

STRUJA Od devet do 14.30 ~asova bez struje su bili mje{tani Jardana zbog sanacije mre`e. VODA Uredno snabdijevawe vodom.

Fo~a POLICIJA Nije bilo krivi~nih djela, ni naru{avawa javnog reda i mira. PORODILI[TE Ro|ena jedna djevoj~ica.

STRUJA Zbog nevremena i kvara na dalekovodu bez struje podru~je Zavajita, Bastasa i ^elikovog Poqa. VODA Uredno snabdijevawe vodom.

Srebrenica HITNA POMO] U Slu`bi hitne pomo}i pregledana su ~etiri pacijenta.

VODA Snabdijevawe vodom uredno. STRUJA Snabdijevawe strujom uredno.

12 8. i 9. avgust 2009. GLAS SRPSKE

Po~ele pripreme za najmasovniji prwavorski doga|aj PRWAVOR - I ove godine u prigradskom nasequ Vijaka bi}e organizovan va{ar, kao trodnevna manifestacija, koja se weguje vi{e od stotinu godina. Razni zabavni sadr`aji odvija}e se na prostoru

U gorwem Tovladi}u kod Kotor Varo{a

Osve{tani temeqi grobqanskog hrama KOTOR VARO[ - U prisustvu velikog broja vjernika vladika bawolu~ki Jefrem uz saslu`ewe sve{tenika i |akona osve{tao temeqe grobqanskog hrama u gorwem Tovladi}u kod Kotor Varo{a, parohiji Popovac. Kum osve{tawu temeqa grobqanskog hrama bio je Jovan Serdar iz Kotor Varo{a sa unukom Nikolom i porodicom. Jerej popova~ke parohije Borko \ur|evi} je rekao da je ovo tek po~etak izgradwe grobqanskog hrama koji izgleda malo, a predstavqa veliko djelo. On je dodao da su izgradwu pokrenuli Jovan Serdar i Rade Bijeli}, uz pomo} 19 doma}instava gorweg Tovladi}a.

sto~ne pijace, na povr{ini od 15 dunuma, a traja}e 18, 19. i 20. avgusta, povodom Preobra`ewa Gospodweg.Planirano je i odr`avawe sve~ane sjednice Skup{tine op{tine Prwavor. B. R.

Veqko Stojni}, jedan od najstarijih mje{tana Kri~kog gaja

Kozarska Dubica

Dodatna istra`ivawa izvori{ta Komlenac KO ZAR SKA DU BI CA Nakon dodatnih dodatna geolo {kih i hi dro lo {kih is tra `i vawa izvo ri {ta “Dowe poqe“ u Ko mlen cu bi}e donesena kona~na odluka o mo gu }nos ti iz gradwe izvori{ta i ukqu~ivawa u gradski sistem vodosnabdijevawa Kozarske Dubice. - U toku su istra`ivawa koja }e rezultirati elaboratom o ispitivawu kvaliteta i

kvantiteta podzemnih voda tog izvori{ta. Ukoliko elabo rat bu de po zi ti van, ukqu~ewem novog izvori{ta u gradski sistem vodosnabdijevawa u zna~ajnoj mjeri bi se rije{ili problemi vezani za vodosnabijevawe u Kozarskoj Dubici - potvrdio je na~elnik Odjeqewa za prostorno ure|ewe i stambeno-komunalne poslove op{tine Kozarska Dubica Milo{ ]ibi}. T. D.

Glamo~aci u Kotor Varo{u

FOTO: D. KEREZOVI]

Susret ispred stare ku}e

Nekada je u Potkozarju bio obi~aj da se samoubice i qudi koji nesre}nim slu~ajem okon~aju svoj `ivot ne sahrawuju u grobqu ve} na raskr{}ima, rekao Veqko Stojni} PI[E: PERO [PADI] [email protected]

PRIJEDOR - Svojevreme no {i rom Pot ko zar ja postojao je obi~aj da se samoubice i qudi koji nesretni slu~ajem okon~aju svoj `i vot ne sa hrawuju u grobqu ve} na raskr{}ima. Wiho va smrt po na ro dnom tuma~ewu nije smatrana bo`ijom voqom zbog ~ega nisu mogli biti sahrawivani pored onih koji su umrli prirodnom smr}u. Takva tri groba nalaze se i na raskr{}u u zaseoku

Paqewe lila KOTOR VARO[ - Vi{e od 50 qudi okupilo se na drugom susretu ispred nekada{we zajedni~ke ku}e brvnare u rodnom selu Glamo~aci. ^lanovi porodica su stigli iz Kotor Varo{a, susjednog Kne`eva, sa privremenog rada u inostranstvu i ostalih mjesta. Inicijativu za okupqawe pokrenuo je pro{le godine Ranko Glamo~ak, zaposlen u Sloveniji. Pozdravqaju}i u~esnike u ime organizacionog odbora, Milivoje Glamo~ak je po`elio svima dobrodo{licu, sre}u, zdravqe i da naredno okupqawe bude jo{ brojnije. Najstariji prisutni Milan (73) se prisje}a zajedni~kog `ivota u ku}i sa 27 ~lanova. Ka`e da mu ovo okupqawe mnogo zna~i, jer ne treba da se zaboravi rodno ogwi{te. D. K.

Stojni} ka`e da je Kri~ki gaj ne samo poznat po krajputa{ima ve} da je ovo mjesto bilo i mjesto nekada{weg okupqawa naroda uo~i Petrovdana gdje su se palile petrovdanske lile. - Ovaj obi~aj je ponovo obnovqen a postavqeni su i temeqi za crkvenu ladaru koja je tako|e bila u neposrednoj blizini ovog gaja - ka`e Stojni}.

Prijedor PORODILI[TE Ro|ene tri djevoj~ice.

vodom, osim redukcije u naseqima Kozarac i Qubija.

POLICIJA Zabiqe`eno {est saobra}ajnih nesre}a, jedno krivi~no djelo i jedno naru{avawe javnog reda i mira.

STRUJA Uredno snabdijevawe strujom.

VODA Uredno snabdijevawe grada

HITNA POMO] Hitnu qekarsku pomo} zatra`io 51 pacijent.

Kri~ki gaj sela Mari}ka kod Prijedora. Osamdesetjednogo di{wi Veqko Stoj ni} mje{tanin Mari}ke ispri~ao nam je i pri ~u u tri krajputa{a u wegovom selu. Prema wegovim rije~ima prvi sahrana na raskr{}u u Kri~kinom gaju dogodila se prije vi{e od stotinu godina, kada je na ovom mjestu sahrawen jedan mje{tanin koga je zbog kra|e drveta ubio lugar.

PRI^E o privi|ewima dugo se prepri~avale - Postoji pri~a da je taj nesretnik sjekao nekakvu bukvu, a na li cu mjes ta ga je uhvatio lugar koji ga je {tapom udario iza vrata, a ovaj je pao mrtav - rekao je Stojni}. On je do dao da je grob ovog nesretnika ve} je u potpu nos ti za ras tao, dok su spomenci druge dvojice o~uvani. - Drugi je kako se pri~a i{ao pijan putem pao u snijeg i smrzao se. Dok se tre}i, koji se zvao Branko Stojni} ugu{io u obli`woj rijeci Gomjenica - ispri~ao nam je

VODA Uredno snabdijevawe vodom.

POLICIJA Zabiqe`eno jedno naru{avawe javnog redam i mira. Dogodile su se i tri saobra}ajne nesre}e sa materijalnom {tetom na vozilima, bez povrije|enih lica.

STRUJA Bilo je planiranih iskqu~ewa zbog radova na elektroprenosnoj mre`i, pa je dolazilo do kra}ih prekida u napajawu strujom nekih potro{a~a.

Stoj ni} do da ju }i da je posqedwi me|u wima sahrawen po~etkom pedesetih godina pro{log vijeka. Danas ovog obi~aja vi{e ne ma u Ma ri }koj ali ni okolnim mjestima. Svi mrtvi da li umrli pri ro dnom smr}u ili na neki drugi na~in sa hrawuju se u mje sno grobqe ko je je udaqeno od raskr{}a u Kri~kinom gaju oko dva kilometra.

FOTO: P. [PADI]

- Mislim da je taj obi~aj bio veoma ru`an. Glupo da se qudi sahrawuju pored puta i na raskr{}ima. Mnogi se poslije pla{e tuda pro}i po no}i. Znale su kru`iti selo i ra zne pri ~e o pri vi |ewima na putu, koje su se dugo prepri~avale. Sve se to povezivalo sa tim grobovima - ka`e Stojni} jedan od najsta ri jih mje {ta na se la Gorwa Mari}ka.

Protest mje{tana Blate u op{tini ^elinac

Ne daju da se zatvori {kola ^ELINAC - Nekoliko desetina |aka i wihovih roditeqa iz ~elina~kog sela Balte, koji poha|aju osnovnu {kolu u selu Popovac, protestovali

su u ~etvrtak nave~e u svom selu zbog najavqenog zatvarawa ove {kole.

Mrkowi} Grad PORODILI[TE Nije ro|ena nijedna beba.

Veqko Stojni} pored krajputa{a

Kasipovi} Ministar prosvjete i kulture RS Anton Kasipovi} nedavno je posjetio Popovac i mje{tanima obe}ao da }e odluku o zatvarawu vi{ih razreda ovda{we {kole jo{ jednom razmotriti.

@ELE da se pripoje bawolu~koj op{tini Oni su istakli da je u Balti evidentan ostanak mla|eg stano vni{ tva, zbog ~ega je potrebno ostaviti {kolu u Popovcu u funkciji, gdje je od uku pno 45 |a ka, wih dva de se tak iz Balte.

U~esnici skupa su poru~ili da se u Balti, koja ima stotiwak doma}instava, godi{we ra|a petoro-{estoro djece, {to je vi{e nego u svim ostalim okolnim selima zajedno. Prema odluci Ministarstva prosvjete i kulture RS, |aci vi{ih razreda osnovne {kole iz Popovca od jeseni bi trebalo da putuju u ^elinac, ko ji je od ovog se la udaqen 12 ki lo me ta ra. Od Balte bi |aci putovali ~ak 17 kilometara izrazito lo{im putem, {to je za roditeqe i dje cu ve li ki problem.

- Sla}emo djecu redovno u {kolu u Popovac i pod uslovom da se nastava za vi{e razrede obustavi. Ako bismo ih slali u ^elinac da putuju, po cijeli dan bi bili odsutni od ku}e - ka`u mje{tani Balta. Bal ti }a ni su izra zi li veliko nezadovoqstvo odnosom ~elina~ke op{tine prema ovom selu, koje se nalazi na tro me |i ~e li na ~ke, bawolu~ke i op{tine Kne`evo. Razmi{qaju da pokrenu inicijativu da se izdvoje iz ~elina~ke i pripoje bawolu~koj op{tini. B. Ma.

OGLASI

GLAS SRPSKE 8. i 9. avgust 2009. 13

Bosna i Hercegovina BR^KO DISTRIKT BOSNE I HERCEGOVINE Vlada Br~ko Distrikta Odjeljenje - Odjel za obrazovanje

Bosna i Hercegovina BR^KO DISTRIKT BOSNE I HERCEGOVINE Vlada Br~ko distrikta Odjeqewe za obrazovawe

Bulevar mira 1, 76100 Br~ko Distrikt Bosne i Hercegovine; Telefon:/fax: 049/ 214- 503, 049/ 216-110, Centrala: 049/ 240-600 Bulevar mira 1, 76100 Br~ko distrikt Bosne i Hercegovine; Telefon/faks: 049/ 214- 503, 049/ 216-110, Centrala: 049/ 240-600 www.bdcentral.net e-mail-e-mail: [email protected]

Broj: 07-33-025180/09 Br~ko, 5.8.2009. godine Na osnovu Odluke Odjeqewa za obrazovawe, broj: 07-33-024936/09 od 3.8.2009. godine Odjeqewe za obrazovawe objavquje:

PONI[TEWE JAVNOG KONKURSA U Odjeqewu za obrazovawe djelimi~no se poni{tava Javni konkurs, broj: 07-33-018173/09 od 11.6.2009. godine, za prijem u radni odnos za pozicije pod rednim brojem:

22. Nastavnik klavira - na odre|eno vrijeme do povratka zaposlenika sa du`nosti direktora ¹ JU Osnovna muzi~ka {kola – 1 izvr{ilac

7. Nastavnik hrvatskog jezika ¹ JU Deseta osnovna {kola Bijela sa dopunom norme u drugim {kolama – 1 izvr{ilac

25. Nastavnik biologije – na odre|eno vrijeme do 31.8.2010. godine ¹ JU Poqoprivredna i medicinska {kola Br~ko – 1 izvr{ilac

8. Nastavnik matematike ¹ JU Deseta osnovna {kola Bijela – 1 izvr{ilac 9. Nastavnik farmaceutske grupe predmeta ¹ JU Poqoprivredna i medicinska {kola Br~ko – 1 izvr{ilac 13. Nastavnik muzi~ke kulture - na odre|eno vrijeme do 31.8.2010. godine ¹ JU Druga osnovna {kola sa dopunom norme u drugim {kolama – 1 izvr{ilac 14. Nastavnik biologije - na odre|eno vrijeme do 31.8.2010. godine ¹ JU Druga osnovna {kola Br~ko sa dopunom norme u drugim {kolama – 1 izvr{ilac 16. Nastavnik fizike – na odre|eno vrijeme do povratka zaposlenika sa porodiqskog odsustva ¹ JU Peta osnovna {kola Br~ko – 1 izvr{ilac na odre|eno vrijeme do povratka zaposlenika sa porodiqskog odsustva. 17. Nastavnik matematike i fizike - na odre|eno vrijeme do 31.8.2010. godine ¹ JU Deveta osnovna {kola Mao~a – 1 izvr{ilac 20. Nastavnik tehni~ke kulture i informatike - na odre|eno vrijeme do povratka zaposlenika sa du`nosti direktora ¹ JU Deseta osnovna {kola Bijela sa dopunom norme u drugim {kolama – 1 izvr{ilac

28. Nastavnik wema~kog jezika ¹ JU Gimnazija "Vaso Pelagi}" Br~ko – 1 izvr{ilac na 50% norme, na odre|eno vrijeme do 31.8.2010 godine. 30. Nastavnik medicinske grupe predmeta na 50% norme na odre|eno vrijeme do 31.8.2010. godine ¹ JU Poqoprivredna i medicinska {kola Br~ko – 1 izvr{ilac 34. Nastavnik ma{inske grupe predmeta na odre|eno vrijeme do povratka zaposlenika sa bolovawa ¹ JU Tehni~ka {kola Br~ko – 1 izvr{ilac Pozicije pod rednim brojem 28 i 34 poni{tavaju se zbog izmjene Odluke o realizaciji plana zapo{qavawa u toku trajawa procedure otvorene konkurencije. Pozicije pod rednim brojem 7, 9, 17, 20 i 30 se poni{tavaju iz razloga {to nitko od kandidata ne ispuwava uslove propisane Javnim konkursom. Pozicije pod rednim brojem 8, 13, 14, 16, 22 i 25 se poni{tavaju iz razloga {to za navedene pozicije nema prijavqenih kandidata, ili su kandidati odustali od pozicije ili se nisu odazvali na zakazani intervju, ili nisu polo`ili predkvalifikacioni test. [ef Odjeqewa za obrazovawe Rizo ^ivi}, dipl. ing.

14 8. i 9. avgust 2009. GLAS SRPSKE

Pove}ana stopa nezaposlenosti u [vajcarskoj

Biznis

@ENEVA - Stopa nezaposlenosti u [vajcarskoj porasla je na 3,7 odsto u julu, sa 3,6 odsto prethodnog mjeseca, pokazuju zvani~ni podaci javila je Srna. Ukupan broj nezaposlenih dostigao je 145.364, objavio je

Dr`avni sekretarijat za ekonomske poslove. [vajcarska o~ekuje da }e nezaposlenost u 2009. godini porasti na 3,8 odsto usqed ekonomske krize, {to predstavqa veliki rast u odnosu na 2,6 odsto pro{le godine. FOTO: AGENCIJE

ZVANI^NA KOTACIJA Zvani~ni Promjena Vrijednost kursa kurs

Dioni~ko dru{tvo BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO

14.08

7,771.46

0.71

KOTACIJA FONDOVA Sredwi PrometVrijednost kurs dionica

Dioni~ko dru{tvo

4.73 4.44 4.00

IF "BIG INVEST. GR." D.D. SARAJEVO IF "CROBIH FOND" D.D. MOSTAR(K1) IF "PROF-PLUS" D.D. SARAJEVO

0.55 2.07 0.00

4,957.48 600.24 400.00

SLU@BENO BERZANSKO TR@I[TE Dioni~ko dru{tvo

Sredwi Promet Vrijednost kurs dionica

BH TELEKOM D.D. SARAJEVO ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO D.D. SARAJEVO HIDROGRADWA D.D. SARAJEVO JP ELEKTROPRIVREDA BiH D.D. SARAJEVO POSTBANK BH D.D. SARAJEVO RMU BANOVI]I DD BANOVI]I RUDNIK SOLI TU[AW D.D. TUZLA SOLANA D.D. TUZLA [IPAD KOMERC D.D. SARAJEVO TVORNICA CEMENTA KAKAW D.D. KAKAW

19.91 8.46 95.27 4.56 20.11 35.00 48.00 9.99 11.01 4.84 31.98

0.85 7.70 -0.35 3.68 2.90 0.52 3.20 5.16 0.00 2.42 0.03

16,014.35 10,567.97 3,333.20 5,569.50 159,310.2 2,835.00 18,720.00 999.00 550.50 2,955.30 715.74

Kompanija za atomsku energiju “Rosatom“

Pregovori o izgradwi turske nuklearke ANKARA - Razgovori o tro{kovima izgradwe prve turske nuklearne elektrane bi mogli da budu okon~ani do kraja godine, izjavio je direktor ruske kompanije za atomsku energiju “Rosatom“, Sergej Kirijenko a prenijele su agencije. On je naveo da je konzorcijum sastavqen od ruskih firmi “Atmostrojeksport“ i “Inter RAU UES” i turskog “Park Teknika“ jedini sa kojim vlada u Ankari vodi pregovore oko cijene izgradwe, prenijela je agencija Itar-Tas. - Razgovori se vode samo sa nama - izjavio je Kirijenko i dodao kako o~ekuje da }e pregovori biti okon~ani za oko tri mjeseca. Trenutno se tro{kovi projekta zasnivaju na pretpostavci da }e sva sredstva biti obezbije|ena od banaka po godi{woj kamati od deset odsto. Me|utim, kona~ni tro{kovi bi mogli da budu mawi ako budu dostupni povoqniji krediti. Kirijenko je istakao da je projekat izgradwe nuklearne elektrane u Turskoj od velike va`nosti za kompaniju “Rosatom“ zato {to je to prvi put da }e ruski partner mo`da imati ulogu ne samo izvo|a~a radova, nego i suvlasnika. Naime, predvi|eno je da Rusija u projektu ima udio od 51 odsto a Turska od 49 odsto.

Frankfurt

Profit “Adidasa“ smawen 93 odsto FRAN KFURT - Svjet ski gigant u proizvodwi sportske obu}e i odje}e, wema~ki “Adidas“, saop{tio je da je u dru gom tro mje se ~ju za biqe`io pad profita od ~ak 93 odsto, usqed kolebawa deviznih kurseva i o{tre konkurencije, javile su agencije. U saop{tewu te kompanije sa sjedi{tem u gradu Hercogenaurahu se navodi da je u tri mjeseca zakqu~no sa junom ostvaren profit od de-

vet miliona evra prema 116 miliona evra iz istog perioda lani, dok su prihodi u isto vrijeme pali tri odsto na 2,46 milijardi evra - prenijele su svjetske agencije. Podaci za ~itavu prvu polovinu godine pokazuju pad profita od 95 odsto, na 13 mi li ona sa 286 mi li ona evra, kao i smawewe prihoda od dva odsto na 5,03 mili jar de evra, na vo di se u saop{tewu.

Proizvodne trake “punta“ u Kragujevcu

U kragujeva~koj fabrici automobila remont i kolektivni odmor

Dvije sedmice bez monta`e "punta"

U zavisnosti od procesa remonta i od toga {ta }e sti}i iz “Fijata“ od nove opreme, u septembru bi trebalo, kako je i ranije najavqeno, da se montira 200 “punta“ dnevno, {to je 80 vi{e nego sada, rekao Zoran Radojevi} KRAGUJEVAC - U pogonima kragujeva~ke fabrike automobila od ponedjeqka 10. av gus ta dvi je se dmi ce ne }e se skla pa ti “pun to“ zato {to }e se raditi remont a i ra dni ci idu na ko le kti vni go di{wi odmor, izja vio je Ta nju gu ge ne ral ni di re ktor “Zas -

I predsjednik Samostalnog sindikata u Fabrici automobila Zoran Mihajlovi} izjavio je Tanjugu da su zaposleni od ponedjeqka na odmoru, ali je i dodao “da bi u remontu trebalo da se otkloni usko grlo u pogonu Lakirnice ali i da se uradi instalacija za grijawe,

ROYAL BK SCOTLAN LLOYDS BANKING VODAFONE GROUP BARCLAYS PLC HSBC HLDGS PLC

- U zavisnosti od procesa remonta i od toga {ta }e sti}i iz “Fijata“ od nove opreme, u septembru bi treba lo, ka ko je i ra ni je na javqeno, da se montira 200 punta dnevno, {to je 80 vi{e nego sada - rekao je Radojevi}.

CIQ GODI[WA proizvodwa od 50.000 “punta“

LAKIRNICA kako radnici ne bi radili u hladnim halama“. - Lakirnica je usko grlo i ako se taj problem ne re{i onda ne}e biti mogu}e pove}ati dnevnu monta`u “punta“ - ocijenio je Mihajlovi} i dodao da se sada dnevno montira 120 “punta“.

Povodom najava u nekim medijima da }e se u “Zastavi“ pored “punta“ montirati i “topolino“, Radojevi} je rekao “da nema informaciju o tome“. Tu najavu specijalni savjetnik ministra ekonomije za du `en za “Zas ta vu“ Ale ksandar Qubi} ocijenio je

u izjavi Tanjugu kao “rekla kazala“. - “Fi jat“ nika da nije govorio o modelu, ve} samo da je re~ o auto mo bi lu A ili B klase koji treba, pored “punta“ da se proizvodi u Kragujevcu - izjavio je Qubi} koji je tako|e rekao da su i u “Fijatu“ i u “Zasta vi“ svi na ko le kti vnom go di{wem odmo ru, sem za poslenih koji su zadu`eni za re mont proi zvo dnih postrojewa i onih koji rade za ra{ ~i{ }a vawu fa bri ke auto mo bi la u Kragujevcu. Qubi} je do dao i da “Fi jat“ za sa da ra di iskqu~i vo na to me da u Kra gu jev cu dos ti gne go di{wu proi zvodwu od 50.000 “punta“.

Na svjetskim berzama

Pala cijena barela nafte LONDON - Cijena nafte u petak je opala sa najvi{eg nivoa u posqedwih {est sedmica u o~ekivawu julskog izvje{taja o podacima sa tr`i{ta rada u SAD i naznaka da li ameri~ka ekonomija izlazi iz recesije, javile su agencije.

Barel sirove nafte u Wujorku pojeftinio je za 70 centi i sada ko{ta 71 dolar i 24 centa. Londonska brent nafta pojeftinila je za 60 centi i barel sada ko{ta 74 dolara i 23 centa. Tokom ve}eg dijela godine cijene nafte vezane su

za stawe na berzama i nagovje{taje oporavka globalne ekonomije. Novo Rojtersovo istra`ivawe pokazalo je da bi stopa nezaposlenosti u SAD ove godine mogla da dostigne 9,6 odsto, {to bi bio rekord u posqedwih 26

godina. Nafta trenutno ko{ta dvostruko vi{e u odnosu na cijenu iz decembra, kada se barel prodavao za 33 dolara. U julu pro{le godine postignuta je rekordna cijena svih vremena od 147 dolara za barel.

DOW JONES INDUS. AVG MEMBERS

FTSE 100 INDEX MEMBERS Naziv kompanije

tave“ Zoran Radojevi}. Nagla{avaju}i da }e za to vrijeme u fabrici raditi jedino radnici na remontu opreme, {to je i redovan i neophodan proces u proizvodwi automobila, Radojevi} je rekao da su svi ostali na odmoru.

Cijena 46.9 98.95 127 346.8 641.1

Promjena -12.25 -5.49 2.05 -2.03 -3.01

Naziv kompanije BANK OF AMERICA GENERAL ELECTRIC CISCO SYSTEMS INTEL CORP MICROSOFT CORP

Cijena 16.7 14.31 22.31 18.7 23.46

Promjena 0.24 2.29 0.62 -0.85 -1.47

GLAS SRPSKE 8. i 9. avgust 2009. 15

Dinar oslabio prema evru za 0,18 odsto BEOGRAD - Dinar je u petak oslabio prema evru za 0,18 odsto, tako da je zvani~ni sredwi kurs evra 93,3499 dinara, objavila je Narodna banka Srbije, javio je Tanjug. Zvani~ni sredwi kurs evra bio je 93,183 dinara, {to zna~i da

je doma}a valuta danas oslabila za 16 para. Centralna banka je posqedwi put intervenisala na me|ubankarskom deviznom tr`i{tu 25. februara, a od po~etka godine je prodala ukupno 556,4 miliona evra.

SLU@BENO BERZANSKO TR@I[TE Prosje~na Promjena Promet cijena Република Српска - измирење ратне штете 2 2,60 40.070,82 38,82 Naziv emintenta

Dogovor ruskog “Gasproma“, “Srbijagasa“ i wema~kog EON-a

Република Српска - измирење ратне штете 1

Srbiji 200 miliona kubnih metara gasa

0,62 19.176,16

38,69

Електродистрибуција а.д. Пале

0,65

-2,55

5.577,00

Тржница а.д. Бања Лука

1,05

0,00

2.520,00

Хидроелектране на Требишњици а.д. Требиње

0,33

6,84

918,40

FONDOVI Prosje~na Promjena Promet cijena

Naziv emintenta

0,00

Te koli~ine bi}e dovoqne i u slu~aju da se ponovi scenario s po~etka ove godine, kada su Balkan i ve}i deo Evrope ostali bez ruskog gasa, rekao Du{an Bajatovi}

ЗИФ Актива инвест фонд а.д. Бања Лука

4,70

0,00

ЗИФ Балкан инвестмент фонд а.д. Бања Лука

4,05

0,00

0,00

ЗИФ БЛБ - профит а.д. Бања Лука

4,00

0,00

80,00

BEOGRAD, BE^ - Ruski “Gasprom“ obezbijedi}e 200 miliona kubnih metara gasa za tr`i{te Srbije, koji }e biti uskladi{teni u Ma|arskoj, javile su agencije. Takav dogovor postigli su u Be ~u pred sta vni ci "Srbijagasa", ruskog “Gasproma“ i wema~kog energetskog koncerna EON-a. Direktor “Srbijagasa“ Du{an Bajatovi} u izjavi za B92 obe}ava toplu zimu, ~ak i ako se ponovi rusko-ukrajinska kriza. ^ini se da je Srbija nau~ila lekciju i da ovu zimu do~ekuje spremnija. Skladi{te gasa Banatski dvor po~elo je da se puni, a u Be~u je do go vo re no da rus ki “Gas prom“ obezbijedi i 200 mili ona ku bnih me ta ra ga sa ko je }e se skla di {ti ti u Ma|arskoj. Na osnovu postignutog dogovora Srbija }e u slu~aju krize mo}i iz Ma|arske dopremiti tri miliona metara kubnih gasa dnevno. Ina ~e, dne vne po tre be potro{a~a u Srbiji, bez industrije, iznose {est miliona kubnih metara gasa. Ipak, direktor “Srbijaga sa“ Du {an

ЗИФ Борс инвест фонд а.д. Бања Лука

3,47

0,00

0,00

ЗИФ Еуроинвестмент фонд а.д. Бања Лука

8,15

0,00

0,00

ЗИФ Инвест нова фонд а.д. Бијељина

0,06

0,00

0,00

ЗИФ Јахорина Коин а.д. Пале

2,70

0,00

0,00

ЗИФ Кристал инвест фонд а.д. Бања Лука

4,63

0,43

240,76

ЗИФ Полара инвест фонд а.д. Бања Лука

5,24

0,00

0,00

ЗИФ Привредник инвест а.д. Бања Лука

2,26

0,00

0,00

ЗИФ Униоинвест а.д. Бијељина

1,10

0,00

0,00

ЗИФ ВБ фонд а.д. Бања Лука

4,50

0,00

0,00

ЗИФ ВИБ фонд а.д. Бања Лука

2,76

0,00

0,00

ЗИФ Zepter фонд а.д. Бања Лука

4,74

0,00

189,60

Izvoz wema~ke privrede

Od izvoza 68,5 milijardi evra

Za stanovnike Srbije zimus ne}e biti nesta{ice gasa

Bajatovi} izjavio je za B92 da }e te koli~ine biti dovoqne i u slu~aju da se ponovi scenario s po~etka ove godine, kada su Balkan i ve}i dio Evrope ostali bez ruskog gasa. - Gas koji bismo u slu~aju nove krize povla~ili iz ma|arskog skladiKomercijalne {ta Srbija }e plasvrhe }ati po istoj ceni po kojoj i ina~e Ukoliko se ne ponovi kriza s po~etka ove pla }a mo “Ju go godine, gas iz skladi{ta u Ma|arskoj bi}e rosgasu“ - ka`e kori{}en za komercijalne potrebe srpskog Bajatovi}. tr`i{ta, odnosno bi}e preprodavan. Za Ge ne r a l n i tri nedjeqe o~ekuje se da }e biti potpisani se kre tar Udru svi neophodni ugovori i dokumenti o skla`ewa za gas Vodi{tewu gasa u Ma|arskoj.

jislav Vuleti} podsje}a da Srbija sada skladi{ti gas u Ma |ar skoj, za to {to - uprkos obe }awima aktu el ne vlasti, skladi{te Banatski dvor nije zavr{eno. On vjeru je da je Srbi ja mo gla da pro|e jo{ jeftinije da ima svoje skladi{te gasa.

SKLADI[TE gasa u Ma|arskoj - Nema~ki koncern EON je sigurno zainteresovan da {to vi {e pro da iz pod ze mnog skladi{ta jer je cena

FOTO: AGENCIJE

kubnog metra iz podzemnog skladi{ta vi{a od cene kubnog metra koje se kupuje sada. I onda oni, kao dobri trgovci, kupe za dinar, na zimu prodaju za dva, i zainteresovani su da {to vi{e toga urade. A mi koji nemamo podzemno skladi{te moramo da se snalazimo na taj na~in i da kupujemo i zakupqujemo, kla si ~no, to skla di {te u inostranstvu. Zna~i, interes je tu svih, a nama je najve}i interes da imamo gas preko zime - rekao je Vojislav Vule ti}, ge ne ral ni se kre tar Udru`ewa za gas.

BERLIN - Wema~ki izvoz porastao je za sedam procenata u junu, najvi{e za skoro tri godine, saop{tila je vlada uz ocjenu da je to jo{ jedan signal o poboq{awu izgleda najve}e evropske ekonomije, javila je Beta. Junski rast, poslije skromnog uspona od 0,2 odsto u maju, najve}i je od septembra 2006. godine, kada je bio 7,3 odsto. Wema~ki izvoz vrijedio je u junu 68,5 milijardi evra (98,6 milijardi dolara), ka`e Federalni statisti~ki biro, ali je u odnosu na pro{lu godinu mawi za zama{na 22,3 procenta. Pove}awe poslovnog povjerewa i naruybina u industrijskom sektoru dovelo je do ja~awa optimizma u pogledu budu}nos ti wema ~ke izvo zno-ori jen ti sa ne pri vre de ko ja je pro{le godine u{la u duboku recesiju.

Va{ington

Gotovina za starudiju VA[INGTON - Izuzetno po pu lar ni pro gram vla de SAD “ke{ za sta ru di ju“, odnosno zamjena starih za nove automobile uz finansijski podsticaj dr`ave, dobio je u Senatu spasonosnu injekciju od dodatne dvije milijarde dolara, javio je Tanjug. “Ke{ za starudiju“ omogu}ava povoqnu kupovinu novih ekonomi~nih automobila

ukoliko vlasnici vrate svoje stare modele za koje mogu da dobiju do 4.500 dolara. Pro{le nedjeqe Predstavni~ki dom je odobrio dodatne dvije milijarde dolara, {to je potvrdio Senat, po{to je prvobitna milijarda utro{ena za samo deset dana. Prva milijarda dolara podstakla je prodaju oko 250.000 novih automobila u SAD.

Ruski vicepremijer Igor Se~in

Gradwa “Ju`nog toka” kre}e 2010. ANKARA/MOSKVA - Gradwa gasovoda “Ju`ni tok”, ~iji jedan dio treba da pro|e i kroz teritoriju Srbije, mo`e da po~ne u novembru idu}e godine, izjavio je u Ankari ruski vicepremijer Igor Se~in, a prenijele agencije. Po~etak gradwe “Ju`nog toka” u navedenom terminu je realan, jer bi, kako su potvrdili predstavnici ruske vlade, Turska do 1. novembra ove godine trebalo da odobri obavqawe istra`iva~kih radova na trasi

RiTE Gacko a.d. Gacko

“Ju`nog toka”, a do po~etka novembra idu}e godine da dozvoli gradwu tog energetskog objekta po turskom podvodnom dijelu Crnog mora. Gasovod “Ju`ni tok” treba da se postavi od ruskog do bugarskog, ili rumunskog, dijela crnomorske obale, a zatim produ`i na sjeveru ka Srbiji i daqe prema Ma|arskoj i Austriji, a na jugu prema Gr~koj i jugu Italije. Kapacitet gasovoda “Ju`ni tok” planiran je na 63 milijarde kubnih metara gasa godi{we.

Potkozarje a.d. Gradi{ka

Cijena (KM)

Promjena

0,161

0,62%

Cijena (KM)

Promjena

0,201 -19,60%

KURSNA LISTA

Kursevi iz ove liste primjenjuju se od 8.8. 2009. godine. Kursevi u konvertibilnim markama (BAM)

Zemlja EMU Australija Kanada Hrvatska ^e{ka R. Danska Ma|arska Japan Litvanija Norve{ka [vedska [vajcarska Turska V. Britanija USA Srbija

Oznaka za devize i efekt. valutu EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RSD

Jedinica za devize 1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 100

Kupovni za devize 1.955830 1.087480 1.203393 26.610385 0.074950 0.261990 0.703042 1.521675 0.565032 0.214767 0.177323 1.288600 0.901710 2.273823 1.403454 2.101908

Srednji za devize

Prodajni za devize

1.955830 1.090206 1.206409 26.677078 0.075138 0.262647 0.704804 1.525489 0.566448 0.215305 0.177767 1.291830 0.903970 2.279522 1.406971 2.107176

1.955830 1.092932 1.209425 26.743771 0.075326 0.263304 0.706566 1.529303 0.567864 0.215843 0.178211 1.295060 0.906230 2.285221 1.410488 2.112444

Veselina Masle{e 6, 78000 Banja Luka; Tel: 051/244-700 i 051/244-777. fax 051/244-710, SWIFT: KOBBBA 22 E-mail: [email protected] Web: www.kombank-bl.com

16 8. i 9. avgust 2009. GLAS SRPSKE

Evakuisana diskoteka zbog la`ne prijave o postavqenoj bombi

Hronika

GRADI[KA - Inspektori CJB Bawa Luka u ~etvrtak su uvi|ajem u diskoteci “Vitez” u Gradi{ci utvrdili da su dobili la`nu anonimnu telefonsku dojavu o postavqenoj eksplozivnoj napravi u tom objektu.

Prethodno je policija iz diskoteke evakuisala oko 500 gostiju i obezbijedila lice mjesta. Utvr|eno je da je la`na dojava upu}ena sa javne telefonske govornice iz Bawe Luke, saop{tili su u petak u CJB Bawa Luka. G. O.

Potraga za nakitom i razbojnicima

RAZBOJNIK bio maskiran i naoru`an

BAWA LUKA - Policijska istraga poslije pqa~ke u Gradi{ci, gdje je iz ku}e Tadeja Vu~aja ukraden novac i zlatni nakit u vrijednosti 100.000 KM jo{ traje, potvr|eno je u petak Srni iz Centra javne bezbjednosti Bawa Luka. U CJB Bawa Luka nisu `eqeli da otkriju pojedinosti o dosada{wem toku istrage o pqa~ki u ku}i ovog poznatog zlatara, ali je saop{teno da policija raspola`e odre|enim podacima koji mogu uputiti na izvr{ioca ovog krivi~nog djela. Maskirani razbojnici, wih ~etvorica, provalila su u porodi~nu ku}u Tadeja Vu~aja, poznatog zlatara iz Gradi{ke, odakle su, poslije brutalnog premla}ivawa uku}ana, odnijeli novac i zlatni nakit ukupne vrijednosti 100.000 maraka. U oru`anoj pqa~ki zlatarske porodice razbojnici su za samo nekoliko minuta pretukli ve}inu uku}ana, stavili kese na glavu Vu~ajevim maloqetnim k}erkama, a zatim, nakon premeta~ine, odnijeli sef sa novcem i zlatom.

Derventa

U sudaru slomio kuk DER VEN TA - Dra gu tin Mali} (58) iz Cerovqana kod Dervente pro{ao je sa prelomom desnog kuka u saobra}ajnoj nesre}i koja se dogodila u mjes tu Ka len de rov ci kod Dervente. U CJB Doboj u petak su saop{tili da se nesre}a dogodi la u ~et vrtak oko 15 ~asova kada su se sudarili automobil “audi“ i kombi-

novano vozilo “mercedes“. Povrije|eni Mali} bio je suvoza~ u “audiju“ koji je vozio I. M. (57). Do nesre}e je do{lo kada je voza~ “audija“, prilikom ulaska u krivinu, izgubio kontrolu nad vozilom i pre{av{i na suprotnu stra nu uda rio u “mer ce des“ za ~i jim vo la nom je bio D. K. (21), naveli su iz policije. G. O.

Trebiwe

Preminuo od predozirawa drogom TREBIWE - U Trebiwskoj ulici Jovana Ra{kovi}a u nasequ Mokri Dolovi prona|eno je tijelo Vedrana Begovi}a (25) iz ovog grada koji je preminuo od posqedica predozirawa, javila je u petak Srna. Iz CJB Trebiwe je potvr|eno da je de`urnoj slu`bi policije u petak oko 2.10 ~asova Slu`ba hitne medicinske pomo}i prijavila ovaj doga|aj. Portparol Op{te bolnice Trebiwe Biqana Bogdanovi} izjavila je da je Begovi} u bolnicu dovezen mrtav, a da je uzrok smrti predozirawe. Srna prenosi da je sa Begovi}em bio Dragan Lugowa (47) koji je smje{ten na psihijatriju.

Centar javne bezbjednosti Bijeqina

Poslije oru`ane pqa~ke prodavnice mobilnih telefona u Bijeqini

Uhap{en kradqivac skupocjenih telefona Sa uhap{enim Stefanom Panti}em, kod kojeg su prona|eni telefoni i pi{toq marke CZ 7,62 milimetra, uhap{ena dvojica maloqetnika, Bijeqinci P. @. i P. R. PI[E: GORAN OBRADOVI] [email protected]

BIJEQINA - Dvadesetje dno go di{wi Ste fan Pan ti} iz Bi jeqine uha p{en je u petak u Bijeqini zbog sumwe da je dan ranije prijete}i pi{toqem od radnika prodavnice “Mobil Siti“ Vlade Koprivice oteo tri mobilna telefona vrijedna oko tri hiqade mara-

ka, saznaje “Glas Srpske“ od izvora bliskih istrazi.

UKRADENI telefoni vrijedni 3.000 KM Iz bi jeqin skog CJB potvr|eno je da su zajedno sa uha p{e nim P. S. (21), kod kojeg su prona|eni telefoni i pi{toq marke CZ 7,62 milimetra, uhap{ena jo{ i

UGLEDNA PORODICA Prema nezvani~nim informacijama koje su se mogle ~uti u Bijeqini, uhap{eni razbojnik poti~e iz ugledne

porodice i navodno je sin tr`i{nog inspektora, pa gra|ani ne znaju {ta ga je moglo navesti na ovo djelo.

dvojica maloqetnika P. @. i P. R. iz Bijeqine. Oni su poslije hap{ewa pre da ti u na dle `nost bi jeqinskog Okru`nog tu`ila{ tva, gdje im je po sli je saslu{awa predlo`en pritvor, potvr|eno je u ovom tu`ila{tvu. Ko pri vi ca je is pri ~ao da je u to vrijeme bio sam u lokalu kada je u{ao maskirani razbojnik i prijete}i mu pi{toqem oteo tri mobilna telefona. - Bio sam u drugom dijelu prostorije kada sam ~uo korake, a potom ugledao ~ovjeka koji je na glavi imao kapuqa~u i sun~ane nao~a-

ri, dok je preko lica imao maramu tako da ga nisam mogao da prepoznam - rekao je Koprivica. Do dao da je u pa pir nu kesicu, koju mu je razbojnik dao uz prijetwu pi{toqem, sta vio tri sku po cje na mo bil na te le fo na vri je dna 3.000 KM. - Kada je uzeo kesicu, potr~ao sam za wim, a pridru`ila su se i dva konobara iz obli`weg lokala. Kada je shvatio da tr~imo za wim, po no vo je zas tao, okre nuo pi {toq pre ma na ma i re kao: “{ta ho}ete“ - ispri~ao je vi dno po tre se ni Koprivica.

Optu`eni odustao od odbrane i svjedo~ewa PI[E: NEBOJ[A TOMA[EVI] [email protected]

BAWA LUKA - Optu`eni u “slu~aju @eqeznice RS“ Cvijan Filipovi} u petak je na su |ewu pred Vi je }em bawolu~kog Okru`nog suda odustao od svo je odbra ne i svjedo~ewa u svoju korist i rekao da to ~ini iz zdravstvenih razloga. Tokom su|ewa saslu{an je i vje{tak ma{inske struke

Reqa Jovanovi} koji je rekao da nije na{ao odgovornost Filipovi}a za prebacivawe 15 vagona “@eqeznica RS“ u Crnu Goru u Nik{i}.

CVIJAN Filipovi} ne}e izvoditi svjedoke - Rije~ je o kolima kojima je trebala popravka, a vje{ta~ewem smo utvrdili da su iz Su bo ti ce pre ba ~e na do

granice sa Crnom Gorom u Vrbice u skladu sa propisima. Tu je trebalo da stoje dok se ne sklopi ugovor o zakupu sa preduze}em “Helikon“ koje je to tra`ilo - kazao je Jovanovi} i dodao da je pomenuto pre du ze }e na svo ju ru ku `eqelo da uradi opravku i na osno vu pre vi da ne ko ga u “@eqeznicama Srbije“, bez ugovora, vagone prebacilo u Crnu Goru.

Specijalni tu`ilac RS Goran Glamo~anin prigovorio je iskazu ovog vje{taka i rekao da je wegov stav na neki na~in indirektna odbrana optu`enog. Filipovi}a optu`nica Specijalnog tu`ila{tva tereti da je kao {ef Tehni~kokol ske slu `be @RS, 2005. godine omogu}io preduze}u “Helikon“ iz Nik{i}a ustupawe 15 teretnih vagona, koji

su tada vrijedili 248.000 maraka, bez ovla{}ewa organa upravqawa “@eqeznica RS“. Osim wega, u “slu ~a ju @eqeznice“ optu`eni su i biv{i direktor @RS Sreten Telebak, biv{i predsjednik Upravnog odbora Borka Trkuqa i jo{ 12 lica, koja se terete za zloupotrebe slu`benog polo`aja ili ovla{}ewa, nesavjesni rad u slu`bi i falsifikovawe isprave.

FOTO: GLAS SRPSKE

Poslije pqa~ke poznatog zlatara u Gradi{ci

GLAS SRPSKE 8. i 9. avgust 2009. 17

Mladi} uhap{en zbog maltretirawa maloqetnice QUBIWE - Policija iz Qubiwa uhapsila je S. \. (22) iz ove op{tine zbog sumwe da je po~inio krivi~na djela nano{ewe tjelesne povrede, protivpravno hap{ewe i ugro`avawe bezbjednosti maloqetnice, javila je u petak Srna.

Osumwi~eni je maloqetnicu pozvao da u|e u automobil {to je ona i prihvatila, nakon ~ega ju je po~eo vrije|ati i prijetiti joj. Osumwi~eni je zatim djevojku odvezao na livadu, izveo iz vozila i udario je. Otac maloqetnice prijavio je slu~aj.

Policija

Doga|aj u ba{ti hotela “Trebi{wica“ uznemirio stanovnike Bile}e

Vijesti

La`na dojava prekinula koncert Ace Lukasa

Sokolac

Koncert Ace Lukasa ogor~io Bile}ane, jer je u susjednoj zgradi istovremeno odr`avan obred ispra}aja preminulog mladi}a. Rodbina bezuspje{no tra`ila odgodu koncerta PI[E: []EPAN ALEKSI] [email protected]

BILE]A - Policijskoj sta ni ci Bi le }a je u ~et vrtak u 21.35 ~asova nepozna ta oso ba te le fon skim po zi vom do ja vi la da je u ba {ti bi le }kog ho te la “Tre bi{wica“, gdje se odr`avao koncert pjeva~a Ace Lukasa, postavqena eksplo zi vna na pra va, a ispostavilo se da je dojava la`na. Potvr|eno je to u saop{tewu Centra javne bezbjednosti Trebiwe. Policija je odmah po dojavi obavila kontradiverzioni pregled objekta i kada je utvrdila da je rije~ o la`noj dojavi, koncert je nastavqen.

BILE]ANI povezuju ova dva doga|aja

SOKOLAC - Policijskoj stanici na Sokocu prijavqeno je da su u ~etvrtak u toku no}i nepoznata lica provalila u hotel “Romanija“ koji se nalazi u Ulici cara Lazara na Sokocu i ukrali plazma televizor i neutvr|enu koli~inu posu|a, naveli su u petak u CJB Isto~no Sarajevo. G. O.

Fo~a

Otu|eni gorivo i uqe FO^A - Nepoznati lopov provalio je u ~etvrtak u kontejner preduze}a “Vu~evo - promet“ u mjestu Suva Gora kod Fo~e i ukrao 30 litara benzina, 20 litara nafte, 25 litara motornog uqa i dva ma~a motornih pila, potvr|eno je u petak u Centru javne bezbjednosti Isto~no Sarajevo. G. O.

Doboj

KONCERT poslije pregleda objekta nastavqen Ina ~e, gro mo gla sni kon cert Ace Lu ka sa u ba {ti hotela “Trebi{wica“, u ~et vrtak uve ~e, ko jem je pri sus tvo va lo oko 1.500 mla di }a i dje vo ja ka iz is to ~no her ce go -

Provala u hotel “Romanija“

Ukraden “mercedes“ Naseqe u Bile}i u kojem se dogodio incident

va~kih i susjednih crnogorskih mjes ta, uzbu dio je i ogor ~io sta ri je Bi le }a ne, jer je u susjednoj zgradi is-

tovremeno odr`avan obred ispra}aja preminulog mladi}a. Ri je~ je o Bi le }a ni nu @eqk u Te {a no vi }u (36) ko ji je, po sli je kra }e bo les ti, pre mi nuo u Op {toj bolnici u Trebiwu. S ob zi rom na to da u

FOTO: [. ALEKSI]

Bile}i ne postoji gradska kapela, izjave sau~e{}a rodbi na, pri ja teqi i po zna nici izjavqivali su pokraj odra preminulog mladi}a u skro mnom sta nu wego vih roditeqa u stambenoj zgradi koja se nalazi odmah uz ugos ti teqski obje kat gdje

“ZADOVOQAVAJU]A BEZBJEDNOST“

Aca Lukas

Na~elnik CJB Trebiwe Goran Zubac u srijedu je na pres- konferenciji rekao da je stawe bezbjednosti na podru~ju koje pokriva ovaj centar u proteklih {est mjeseci ocijeweno kao “zadovoqavaju}e“. Zubac je na novinarsko pi-

tawa o vezi sa rasvjetqavawem posqedweg te{kog ubistva u Trebiwu, u kojem je `ivot izgubio Krstivoje Mijovi}, rekao da su “u pitawu strogo povjerqive informacije koje ne mogu biti saop{tene javnosti“.

je odr`a van gro mo gla sni koncert. Te {a no vi} je u~e snik Otaybinskog rata, a bio je pripadnik poznate jedinice Bi le }ki do bro voqci. Iza se be je os ta vio maj ku i oca, a ima i uda tu ses tru. On je u pe tak sa hrawen na Gradskom grobqu u Bile}i. Pri je dlo zi ro dbi ne pre mi nu log mla di }a da se kon cert odlo `i za je dan dan nisu prihva}eni. Bile}ani smatraju da su ta dva doga|aja povezana i da je la `na do ja va sti gla od nekoga ko je smatrao da kon cert tre ba od go di ti, a da li je zaista tako pokaza}e daqa policijska istraga koja je u toku.

DOBOJ - Sa parkinga u ulici Solunskih dobrovoqaca u Do bo ju u no }i izme|u srijede i ~etvrtka ukra den je auto mo bil “mer ce des“, vla sni{ tvo D. B. iz Doboja, re~eno je u pe tak u Cen tru ja vne bezbjednosti Doboj. G. O.

Rogatica

Pokradena prodavnica RO GA TI CA - Vla snik prodavnice “Despot“ u Borikama kod Rogatice M. D. prijavio je u ~etvrtak da je u toku no}i nepoznati izvr{ilac ukrao neutvr|enu koli~inu cigareta, alkoholnih pi}a i suvomesnatih proizvoda, kazali su u petak u CJB Isto~no Sarajevo. G. O.

Poku{ao da zadavi medicinsku sestru

Dvoje uhap{eno zbog ra~unarske prevare

Pritvor zbog poku{aja ubistva brati}a

KUR[UMLIJA - Pacijent Doma zdravqa u Kur{umliji Dragan Bojovi} prvo je poku{ao da zadavi medicinsku sestru D. A, a potom sko~io sa balkona, javila je u petak Srna. Iako je pre`ivo skok sa visine od metra, Bojovi} je preminuo poslije dva ~asa po prijemu u Psihijatrijsku bolnicu u Gorwoj Toponici. U Pravnoj slu`bi Doma zdravqa re~eno je da je Bojovi} bio neuropsihijatrijski pacijent i lije~eni alkoholi~ar. Wega je medicinska sestra sprije~ila u prvom poku{aju da pacijent sko~i kroz prozor, poslije ~ega je po~eo da je davi. Poslije toga Bojovi} je sko~io sa balkona.

SARAJEVO - Policijski slu`benici Federalne uprave policije u ~etvrtak su uhapsili O. M. (25) iz Sarajeva i A. M. (25) iz Sjenice, zbog sumwe da je O. M. po~inio ra~unarsku prevare i krivotvorio kreditne kartice za bezgotovinsko pla}awe, a A. M. da mu je u tome pomagao. Agencije su u petak prenijele da je O. M. koriste}i ra~unar, programe i znawe iz informati~kih tehnologija u pro te klom pe ri odu va rao pu tem In ter ne ta ta ko {to je uspostavqao kontakte s osobama koje su bile zainteresovane za kupovinu podataka kompromitovanih vlasnika kartica. On im je nudio i prodavao podatke koje je prethodno sam prepravqao.

TUZLA - Protiv Rifeta Bojagi}a (49) iz Ba{igovaca kod @ivinica de`urni tu`ilac Mensur Top~i} u petak je Kantonalnom sudu u Tuzli predlo`io jednomjese~ni pritvor zbog poku{aja ubistva. Rifet je osumwi~en da je u ~etvrtak iz pi{toqa te{ko ranio brati}a Samira Bojagi}a (22) i nanio mu povrede opasne po `ivot. Povrije|eni mladi} prevezen je u UKC Tuzla, gdje je zadr`an na lije~ewu i nalazi se u `ivotnoj opasnosti. Sukob se dogodio u ~etvrtak oko pono}i na lokalnom putu u ovom nasequ, a prethodila je kra}a sva|a zbog ranijih problema koje su imali ~lanovi porodice Bojagi}. N. T.

18 8. i 9. avgust 2009. GLAS SRPSKE

Ako neko misli da je vlast izbor izme|u dobrog i lo{eg, a ne izme|u lo{eg i goreg, kao u ovom slu~aju, onda se grdno vara.

Srbija

Radovan Jela{i}, guverner NBS

Centar za istra`ivawe i ekologiju

I Srbija ima piramidu - Rtaw BEOGRAD - Centar za istra`ivawe i ekologiju iz Beograda uputio je zahtjev Vladi Srbije da im se omogu}i formirawe istra`iva~kog centra na Rtwu da bi utvrdili uzrok o~iglednih misti~nih pojava koje ova planina krije. Posqedwa saznawa do kojih su do{li geografskim i magnetnim mjerewima ukazuju da se ispod Rtwa krije piramida! Ukoliko dr`ava dozvoli, lete}e kugle, nevidqivost aviona na radaru dok nadlije}u Rtaw, jedinstvene biqke u svije tu, broj na jo ni zu ju }a i elek tro ma gne tna zra ~ewa, a naro~ito pravilan piramidalni oblik planine kona~no bi mogli biti nau~no obja{weni. Neboj{a Marjanovi}, predsjednik op{tine Boqevac ka`e da je ekipa stru~waka ovog centra u razgovoru sa wim iznijela nau~nu osnovu da se ispod Rtwa krije piramida i da je ova misti~na planina po svom obliku i dejstvu jedinstvena u svijetu.

Karla del Ponte

Dik Marti

Tirana ne prihvata prijedlog da se ispita trgovina organima

Psi lutalice napali Jelenu Trivan BEOGRAD - ^opor pasa lutalica napao je u ~etvrtak nave~e poslanika DS-a Jelenu Trivan na parkingu ispred Do ma Na ro dne Skup {tine, saznaje B92. Trivanovoj niko od prolazni ka ni je pri te kao u po mo}, a na skup {tin skom parkingu u tom trenutku nije bilo ni policije ni obezbje|ewa. Wen mu` prebacio ju je do Voj no me di cin ske akademije, gdje joj je ukazana pomo} i stawe stabilizova-

no, ka`e za B92 hirurg, dr Bratislav Trifunovi}. - Ukqu~ena je ~itava ekipa, osim nas po sle hi rur {ke obrade, ukqu~ili smo na{e infektologe i epidemiologe jer se radi o psima nepoznatog vlasnika. Radi se o ozbiqnim povredama dowih ekstremiteta, jer su ujedne rane duboke. Mi smo wu tokom no}i pustili ku}i, ali }emo posle dana{weg previjawa odlu~iti da li }e ostati na hospitalizaciji - ka`e Trifuno vi}.

Merdare

Albanski ministar rekao da nijedan strani dr`avqanin nema pravo da vr{i proceduralne istra`ne radwe na albanskoj teritoriji. Istragu mo`e vr{iti samo albansko tu`ila{tvo na osnovu zahtjeva koji dolazi od drugih dr`ava

PRI [TI NA - Ti ra na poru~ila istra`iocu Savjeta Evrope Diku Martiju da se u Al ba ni ji ne mo `e voditi istraga o trgovini or ga ni ma na osnov u FOTO: ARHIVA

Beograd

Albanija odbija strane istra`ioce

Preuzeti posmrtni ostaci troje Srba PRI[TINA - Predstavnici Komisije Vlade Srbije za nestala lica preuzeli su u petak na administrativnom prelazu Merdare posmrtne ostatke troje Srba koje je OVK kidnapovala i ubila na Kosovu i Metohiji u junu 1999. godine. Eksperti sudske medicine utvrdili su da su bra~ni par Milivoje i Vilka Krsti} iz De~ana i Zlata Jovanovi} iz Pri{tine ubijeni iz vatrenog oru`ja iz neposredne blizine, rekao je Srni predsjednik Komisije Veqko Odalovi}. On je naveo da su posmrtni ostaci bra~nog para Krsti} prona|eni u selu Gorwi Rati{ kod De~ana, dok su posmrtni ostaci Jovanovi}eve na|eni na grobqu Dragodan u Pri{tini.

DOBRA VIJEST

PROKUPQE

U saobra}ajnoj nezgodi koja se dogodila u Prokupqu, kada je teretno vozilo BEOGRAD marke “mercedes“ zbog neJavna preduze}a PTT “Srbi- propisnog parkirawa kreja“ i Zavod za uxbenike ponulo niz ulicu i potom tpisali su danas ugovor, koji udarilo u automobile i be}e omogu}iti |acima i wiho- tonski stub, nije bilo povim roditeqima da od pone- vrije|enih, ali je djeqka, 10. avgusta, naru~uju pri~iwena materijalna uxbenike za osnovnu {kolu {teta od 500.000 dinara na {alterima po{ta. Naru- (oko 5.400 evra). ~ioci kwige pla}aju po preuzimawu, po istoj cijeni kao LO[A u kwi`arama, jer ne}e plaVIJEST }ati po{tarinu.

optu`bi Karle del Ponte ili Beograda. - Pravo da vode istragu na teritoriji Albanije ima samo albansko tu`ila{tvo rekao je zvani~niku Savjeta Evrope ministar pravde Albanije Enkeqed Alibeaj, a pre no si RTV 21. Na ovu izja vu Ali be aja, Mar ti je pre ma RTV 21 od go vo rio “odbijam da vjerujem da je to is ti na, ali bi smo voqeli da se to pitawe istra`i“. Na to mu je, prema istom izvo ru, al ban ski mi nistar rekao da odbija da od go vo ri zah tje vu Ministarstva pravde Srbije, po{to se radi o ne is ti ni tim pretenzijama o kojima nema nikakvih dokaza. Al ban ski mi nis tar je Enkeqed tako|e rekao

da “ni je dan stra ni dr`avqanin nema pravo da vr{i pro ce du ral ne is tra `ne radwe na albanskoj teritoriji.

ODBIJEN ZAHTJEV Ministarstva pravde Srbije Is tra gu mo `e vr{i ti samo albansko tu`ila{tvo na osnovu zahtjeva koji dolazi od drugih dr`ava. U tom slu~aju tu`ila{tvo predu-

zima sve radwe u ciqu rasvjetqavawa pitawa“. Prema RTV 21 sli~an je razgovor vo|en i sa ministrom unu tra{wih po slo va Albanije Bujarom Ni{anije i predstavnicima albanskog dr`avnog tu`ila{tva. - Zva ni ~ni stav al ban skih institucija u vezi sa ovim istragama je izra`en u od go vo ru Al ban skog dr`a vnog tu`ila{tva Tu`ila{tvu Srbije u oktobru 2008. godine - rekao je ministar Alibeaj.

TU@BA ZA DEL PONTE Kosovski Odbor za za{titu qudskih prava zatra`io je od vlade u Pri{tini da podnese tu`bu protiv biv{e glavne tu`iteqke Tribunala u Hagu Karle del Ponte zbog “la`i koje je lansira-

la“ u svojoj kwizi "Lov", u kojoj je OVK optu`ena za kidnapovawe Srba i trgovinu wihovim organima na Kosovu i sjeveru Albanije, prenose u ~etvrtak pri{tinski mediji.

Alibeaj

Pove}ane tenzije u nasequ Br|ani, u sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice

Policija sprije~ila sukobe KOSOVSKA MITROVICA - Brzom intervencijom poli ci je po sli je maweg incidenta sprije~en je sukob Srba i Albanaca u nasequ Br|ani, u sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice, izjavio je komandir sjeverne policijske stanice Milija Milo{evi}. - Albanci su po~eli da nasipaju i ravnaju put u nasequ Br|ani. Mi smo du`ni da za{titimo obje etni~ke zajednice i zato smo pravovre-

meno reagovali, pa }e radovi biti obustavqeni do daqih dogovora, ako se dogovor uop{te postigne. Ukoliko ne, vidje}emo {ta }e se de{avati -

RADOVI }e biti obustavqeni do daqih dogovora rekao je Milo{evi}. Je dan od pred sta vni ka Srba iz naseqa Br|ani Dragoslav @ivkovi} izjavio je da su Albanci po~eli sa nasipawem puta u Br|anima, a da

nikog nisu prethodno obavijestili, uz izgovor da imaju odobrewe. Prema wegovim rije~ima, to je do ve lo do spon ta nog okupqawa Srba iz ovog naseqa. @ivkovi} je pozvao gra|ane na protest zbog najave da }e Albanci po~eti radove na jo{ deset ku}a u Br|anima, u neposrednoj blizini srpskih ku}a. - Na{i zahtjevi uop{te ni su uva `e ni. Do go vor o

obnovi pet srpskih i pet albanskih ku}a koji je ranije postignut je nametnuto rje{ewe, nije kompromis. Vjerovatno }e i ovo poku{ati da proguraju na silu, ali mi vi{e ne ma mo gdje - re kao je @ivkovi}. Srbi su 11. ma ja na kon dvije sedmice prekinuli proteste, po{to su sa predstavnici ma UN MIK-a pos ti gli dogovor da i oni zapo~nu rekon stru kciju svo jih ku }a u ovom nasequ.

GLAS SRPSKE 8. i 9. avgust 2009. 19

Bojan Markovi} novi viceguverner Narodne banke Srbije BEOGRAD - Savjet Narodne banke Srbije izabrao je Bojana Markovi}a za viceguvernera, a on }e na du`nost stupiti 1. oktobra, saop{teno je iz te institucije. Bojan Markovi} }e biti tre}i viceguverner NBS, pored Ane

Gligorijevi} i Mire Eri}-Jovi}. Novi viceguverner }e popuniti mjesto koje je ostalo upra`weno u julu pro{le godine, kada je dotada{wa viceguvernerka Diana Dragutinovi} postala ministarka finansija Srbije.

Vijesti

Nalog Mirka Cvetkovi}a generalnom sekretarijatu Vlade Srbije

Kraqevo

@ena ~uva kasarnu

Dvije sedmice za rasvjetqavawe afere oko stanova Cvetkovi} zatra`io da se izvr{i revizija svih postupaka i ispitaju pravne mogu}nosti kako bi se otklonile nepravilnosti prilikom dodjele stanova

BEO GRAD - Pre mi jer Srbi je Mir ko Cvet ko vi} izdao je nalog Generalnom sekretarijatu Vlade Srbije da u ro ku od dvi je ne djeqe u po tpu nos ti rasvijetli aferu oko stanova koji su ranijih godina dodjeqivani zaposlenima u

Nepravilnosti - U slu~aju utvr|ivawa odre|enih nezakonitih nepravilnosti koje su suprotne Uredbi i postoje}im zakonskim propisima, na{a preporuka }e biti da se pokrenu postupci pred nadle`nim organima, javnim tu`ila{tvom ili MUP-om - rekla je Tamara Stoj~evi}. Ukoliko se utvrdi da je sve ura|eno u skladu sa propisima, ukazala je generalni sekretar Vlade, preporuka tima }e biti da se izvr{i ponovna revizija cijena po kojima su otkupqivani stanovi.

KRAQEVO - Mehanizaciju i objekte u krugu Vojne po{te 80620, obezbje|uje Na|a Risti}, samohrana majka zaposlena u Vojnogra|evinskoj ustanovi u Kraqevu. S obzirom na to da ne primaju plate, wene kolege vi{e i ne dolaze na radna mjesta. Na vojnom kompleksu kao posqedwi stra`ar ostala je samo Na|a da ~uva dr`avnu imovinu od lopova, kako bi se odu`ila za smje{taj koji joj je pru`en u zgradi komande.

Zrewanin

Napao saobra}ajca

Mirko Cvetkovi}

FOTO: ARHIVA

vla di, sa op {te no je u pe tak iz Vlade Srbije. Generalni sekretar Vlade Srbije Tamara Stoj~evi} izjavila je da je u prvih nekoliko dana obavqena revizi ja de se tak pos tu pa ka dodjele dr`avnih stanova i da su jedine utvr|ene nepravilnosti u vezi sa cijenom wihovog otkupa. U saop{tewu Vlade precizirano je da je Cvetkovi} zatra`io da se izvr{i revi zi ja svih pos tu pa ka i ispitaju pravne mogu}nosti kako bi se otklonile nepravilnosti prilikom dodjele stanova. Cvetkovi} je 5. avgusta izdao nalog da se utvrde sve okolnosti u vezi sa dodjelom dr`a vnih sta no va, a ge ne ralni sekretar wegovog kabi ne ta Ta ma ra Stoj ~e vi} objasnila je da je “re~ o oko 200 re{ewa za stanove koje je dodelila neka od prethodnih vlada“. Predsjednik Srbije Boris Tadi} zatra`io je dan ra ni je da se prei spi ta ju

odluke o dodjeqivawu i otku pu dr`a vnih sta no va po privilegovanim uslovima.

TREBA UTVRDITI istinu kako su se dijelili stanovi - Generalni sekretarijat Vlade i qudi iz Direkcije za imovinu i zakonodavstvo is tra `i li su oko de se tak predmeta, ali nisu utvr|ene ne pra vil nos ti osim de la oko cene, po{to su stanovi

prodavani po takozvanoj poreskoj ceni - rekla je general ni se kre tar Vla de Tamara Stoj~evi} Tanjugu. Prema wenim rije~ima, ra di se o sis tem skoj gre {ci, pa se taj problem mora sistemski i rije{iti, jer, kako je naglasila, tr`i{na cijena nije i poreska. - Stanovi se ne prodaju po ceni po kojoj poreski organ na svoj na~in i svojim pravilima utvr|uje vrednost stana - precizirala je Stoj-

~evi} i dodala da o~ekuje da se postupak revizije dodjele stanova zavr{i za oko dvije sedmice, i da }e zatim, ti nalazi o eventualnim nepravilnostima i gre{kama biti prezentovani premijeru. Odlu ka Vla de, ka ko je navela, bi}e u skladu sa izvje{tajem tima koji predvodi Generalni sekretarijat, a postupci koji }e uslijediti, ukoliko se nepravilnosti ut vrde, ne mo gu da se prejudiciraju.

ZREWANIN - Policija je uhapsila Aleksandra P. iz Zrewanina, koji je odbio da zaustavi vozilo nakon {to je napravio saobra}ajni prekr{aj, a zatim napao saobra}aj ca. Ka ko se na vo di u saop{tewu zrewaninske policije, Aleksandar P. pro{ao je automobilom dok je na semaforu bilo crveno svjetlo, a poslije toga oglu{io se i o naredbu patrole saobra}ajne policije da zaustavi vozilo. Kada ga je patrola sustigla, on je napao policajce a zatim nastavio da bje`i da bi ga kasnije policajci sustigli i savladali.

Beogradska Gazela

Raseqavawe Roma BEOGRAD - Grad Beograd ra se li }e rom sko na seqe ispod mos ta Ga ze la u 13 gradskih op{tina, izjavio za mje nik gra do na ~el ni ka Beograda Milan Krkobabi}. - Sem ~etiri u`e gradske op{tine, sve ostale dobi}e odre|eni broj stanovnika ovog naseqa, koje ~ini 114 po ro di ca sa pre bi va li {tem u Beogradu - kazao je Krko ba bi}, pre no si in formativna slu`ba grada.

Sporna dodjela stanova

Vlajko Seni}

\ukanovi}: Eksploziv nije moj

Pretu~en predsjednik Mileti}: Stabilno Udru`ewa boraca rata na jugu Srbije

NOVI SAD - Ivo \ukanovi}, suprug biv{e savjetnice predsjednika Izvr{nog vije}a Vojvodine, negirao je da je eksploziv prona|en u stanu u kom `ivi wegov otac. On je uhap{en neposredno prije Samita predsjednika dr`ava jugoisto~ne Evrope u junu u Novom Sadu, a u petak je pred novosadskim op{tinskim sudom odr`ano prvo ro~i{te u postupku protiv \ukanovi}a, optu`enog za nedozvoqeno dr`awe oru`ja i eksploziva. \ukanovi} je odbacio navode optu`nice, tvrde}i da za eksplozivne materijale i oru`je, osim za ono za koje su on i wegova supruga imali dozvole, nije ni znao.

VAQEVO - Predsjednik Udru`ewa boraca rata od 1990. godine u Vaqevu i potpredsjednik [trajka~kog odbora ratnih vojnih rezervista Srbije Qubomir Bradi} izjavio je da ga je nepoznat mladi} pretukao u spomen-sobi udru`ewa. Bradi} je rekao u petak na konferenciji za novinare da mu je napada~ nanio posjekotine na licu, a od udaraca ima otekline i podlive po tijelu, zatim je do`ivio i sr~ani napad. On tuma~i ovaj napad kao poku{aj da se stane na put zahtjevima ratnih rezervista za naplatu ratnih dnevnica.

BEOGRAD - Na~elnik General{taba Vojske Srbije general potpukovnik Miloje Mileti} ocijenio je ju~e da je na jugu Srbije, uz administrativnu liniju sa Kosovom i Metohijom, bezbjednosna situacija stabilna, ali je upozorio da bi mogla da bude naru{ena teroristi~kim aktima i kriminalnim aktivnostima. - Vojno posmatrano, mo`emo re}i da je bezbjednosna situacija na jugu Srbije i na administrativnoj liniji prema Kosovu i Metohiji stabiln rekao je Mileti} u intervjuu Tanjugu. On je objasnio da se svaka kriza negativno odra`ava na stawe bezbjednosti u smislu da pospje{uje kriminal, korupciju, ilegalnu trgovinu, terorizam, nacionalni i vjerski ekstremizam.

Naru{eni odnosi u koaliciji NO VI SAD - Za mje nik {e fa po sla ni ~kog klu ba G17 plus Vlajko Seni} ocijenio je da su de{avawa oko izmjena Zakona o informisawu veoma naru{ila odnose u vladaju}oj koaliciji. On je dodao da o~ekuje da }e gla sawe u Skup {ti ni Srbi je 31. av gus ta bi ti pri li ka da se ti odno si po pra ve. Na gla sio je da odnosi u vlasti nisu naru{eni krivicom G17 plus.

20 8. i 9. avgust 2009. GLAS SRPSKE

Region

Kada bi pitali Isusa {ta `eli da bude u na{em `ivotu, Isus bi rekao: `elim da budem tvoj mobilni telefon. Branko Rado{, sve{tenik

FOTO:AGENCIJE

Incident u Dubrovniku

Napadnut ~e{ki re`iser DUBROVNIK - ^e{ki re`iser Jiri Mencel “osvjedo~eni prijateq Dubrovnika i Hrvatske“, do`ivio je vrlo neugodnu scenu na dubrova~kom Stradunu za vrijeme snimawa dokumentarnog filma o Hrvatskoj kada ga je udario jedan dubrova~ki ugostiteq. Mencel je na Stradunu snimao kadrove svog dokumentarca, kada ga je napalo osobqe obli`weg restorana, jer je tokom snimawa zaklonio wihovu reklamu, prenose hrvatski mediji. Uvjeravawa da }e snimawe kadra potrajati svega dva minuta nije urodilo plodom pa je uslijedio verbalni obra~un izme|u dijela ekipa i supru`nika koji su vlasnici restorana. U jednom trenutku situacija je eskalirala do te mjere da je proslavqeni re`iser dobio udarac od sina vlasnika restorana koji se pojavio me|u wima.

Slovenija

Slu~aj “Patrija“ na jesen na sudu QUBQANA - Grupa za bor bu pro tiv or ga ni zo va nog kri mi na la qubqan skog Okru`nog javnog tu`ila{tva saop{tila je da jo{ nije zavr{en pretkrivi~ni postupak u slu~aju navoda o korupci ji pri li kom pro da je oklopnih vozila finske “Patrije“ slovena~koj vojsci. U izjavi za qubqansko “Delo“ istra`ioci nisu mogli da ka`u kada }e postupak biti zavr{en, ali su naveli da je istraga intenzivirana. Afe-

ra “Patrija“ pojavila se u slovena~koj javnosti po{to je finska nacionalna televizije YLE objavila reporta`u “Istina o Patriji“ o prodaji oklopnih transportera tog finskog proizvo|a~a Vojsci Slovenije. “Prema podacima koje imam, u Finskoj je sudska istraga o Patriji zavr{ena, a na jesen }e po~eti i su|ewe“, izjavio je ju~e za agenciju STA predsjednik slovena~ke komisije za spre~avawe korupcije Drago Kos.

Zagreb

Gradona~elnik Podgorice ne}e biti optu`en za napad

Istraga protiv Mugo{inog sina

Miomir Mugo{a

Osnovno dr`avno tu`ila{tvo Crne Gore podnijelo istra`nom sudiji Osnovnog suda zahtjev za sprovo|ewe istrage protiv Miqana Mugo{e, kao i protiv novinara podgori~kog dnevnika “Vijesti“ Mihaila Jovovi}a POD GO RI CA - Na kon {to su no vi na ri dne vnog lista “Vijesti“ Mihailo Jovovi} i Boris Pejovi} pretu ~e ni to kom obavqawa posla od strane gradona~elnika Podgorice Miomira Mu go {e, wego vog si na Miqana i voza~a Dragana Radowi}a, Osnovno dr`avno tu `i la{ tvo po dni je lo je zahtjev za sprovo|ewe istrage protiv Mugo{inog sina Miqana i novinara “Vijesti“ Mihaila Jovovi}a. Prema verziji tu`ila{tva, Miqan Mugo{a je povrije dio Jo vo vi }a, a Jo vo vi} voza~a Radowi}a.

Gradona~elnik Podgorice Miomir Mugo{a je na saslu{awu negirao da je srijedu uve~e, zajedno sa sinom i voza~em, napao novinara i fotoreportera “Vijesti“ Mihaila Jovovi}a i Borisa Pejovi}a. Gradona~elnikov sin Miqan Mugo{a, ina~e zaposlen u diplomatskoj slu`bi Crne Gore, po zvan je na hi tne kon sul ta ci je u crno gor sko Ministarstvo inostranih poslova. Pod go ri ~ke “Vi jes ti“ objavile su da su gradona~elnik Miomir Mugo{a, wegov sin Miqan i voza~ Radowi} istukli novinara Jovovi}a i

Sanader u bolnici

fotoreportera Borisa Pejovi}a.

MIOMIR Mugo{a negirao napad na novinare Do wiho vog fi zi ~kog obra ~u na je do {lo u no }i izme|u srijede i ~etvrtka nedaleko od kafea “Art” za koji se spekuli{e da je u vlasni{tvu gradona~elnikovog sina. Mugo{a stariji je saop{tio da je on bio napadnut od wemu nepoznatih lica, kao i da su ga u prethodnom periodu ~esto pratile osobe koje su se skrivale po raznim `bunovima ili ulazima podgori~kih

zgrada. On je rekao da tokom napada nije mogao da zna, ni on, ni wegovo okru`ewe, o kojim osobama se radi. “Vijesti“ su objavile Jovovi}evu izjavu prema kojoj mu je tokom fizi~kog obra~una u jednom trenutku neko bio prislonio pi{toq u grudi, ali je, kako je rekao, oru`je brzo i skloweno po nalogu gradona~elnika Mugo{e. Wegov kolega Pejovi} je ispri~ao da je revolver vidio u rukama Mugo{inog sina Miqana. Zamjenik urednika dnevnog lista “Vi jes ti“ Mi ha ilo Jovovi}, operisan je u cetiwskoj bolnici “Danilo I“.

SMIJEWEN MIQAN MUGO[A

ZAGREB - Biv{i hrvatski premijer Ivo Sanader hitno je u ~etvrtak uve~e preba~en u Klini~ku bolnicu za zarazne bolesti “Fran Mihaqevi}“ u Zagrebu, potvrdio je ministar Darko Milinovi}. Sanader je hospitalizovan zbog visoke temperature i upale plu}a. Ministar Milinovi} ka`e da je zbog visoke temperature pregledan u Klinici za zarazne bolesti, gdje su mu dijagnostikovali upalu plu}a. Konzilijum qekara odlu~io je da se daqe lije~ewe nastavi u Klinici za plu}ne bolesti Jordanovac, prenose hrvatski mediji. U trenutku dok je davao ostavku, prije mjesec, Sanader je rekao da nije bolestan i da to nije razlog za{to se povla~i.

Mjesto tu~e

Ministarstvo inostranih poslova Crne Gore povuklo je sa du`nosti u ambasadi u SAD Miqana Mugo{u, koji je osumwi~en za napad na novinara “Vijesti“. Sekretar Ministarstva inostranih poslova Crne Gore Mirsad Bibovi} rekao je da je to ministarstvo

odlu~ilo da povu~e Miqana Mugo{u, sina podgori~kog gradona~elnika, sa du`nosti tre}eg sekretara u ambasadi Crne Gore u Va{ingtonu. Bibovi} je naveo da je sa Mugo{om “obavqen razgovor u ministarstvu posle incidenta u sredu uve~e“.

Vi{i sud u Podgorici presudio ubicama na~elnika crnogorske policije DOBRA VIJEST

BAR

Na putnom pravcu izme|u Bara i Sutomora nepoznato PODGORICA lice ga|alo je kamewem U Crnoj Gori boravi vi{e od autobus kosovske registra109.000 turista, saop{tilo je cije, ali povrije|enih nije crnogorsko Ministarstvo tubilo. Na autobusu je porizma. U saop{tewu je navede- lomqen prozor, a lice koje no da je to pet odsto vi{e nego je ga|alo kamenicom pobjena isti dan pro{le godine. Na glo je sa lica mjesta, saoposnovu tog podatka, po svemu {tila je Policijska uprava sude}i, glavna turisti~ka sezo- Crne Gore. na u Crnoj Gori pro{la je zenit, jer je prije dvije sedmice LO[A broj turista iznosio blizu VIJEST 110.000.

Trideset godina za ubistvo [}eki}a PODGORICA - Trojica okrivqenih osu|eni su na po 30 godina, a jedan na 20 godina zatvora zbog sau~esni{tva u ubistvu na~elnika crnogorske policije Slavoquba [}eki }a.Na ka znu od tri de set godina osu|eni su Sa{a Boreta, Qubo Bigovi} i Qubo Vujadinovi}, a dvadeset godina zatvora dobio je Alen Ko`ar. Na tri godine zatvora osu|en je Milan [}eki}, koji je u bjekstvu, a na dvije godine za-

tvora Du{anka Vujovi}, preni je le su Prve crno gor ske elektronske novine.

VI[I SUD nije nikoga direktno osudio za ubistvo Vi{i sud nije nikoga osudio direktno za [}eki}evo ubistvo, iako su u optu`nici Qubo Vujadinovi} i Milan [}eki} navedeni kao neposredni izvr{ioci ubistva. Vi{i sud je oslobodio op-

tu`be Vuka Vulevi}a, Radosava Vulevi}a, Gorana @ivkovi }a i Da ni cu Vu ko vi}. Optu`nica je podignuta avgusta 2006. godine, godinu dana po sli je [}e ki }e vog ubistva, a podigla ju je specijalni tu`ilac za organizovani kri mi nal Sto jan ka Radovi}. Ista grupa je optu`ena i za bomba{ke napade na hotel “Splendid“ u Be~i}ima, o kojima je istragu vodio inspe-

ktor Slavoqub [}eki}. U optu`nici su Qubo Vujadinovi} i Milan [}eki} navedeni kao neposredni izvr{i oci ubis tva, dok su Qubo Bigovi} i Sa{a Boreta tretirani kao organizatori zlo ~i na i pod stre ka ~i. Na~elnik policije Slavoqub [}eki} ubijen je u klasi~noj sa~eku{i, u no}i 30. avgusta 2005. godine, ispred porodi~ne ku}e u podgori~kom nasequ Tolo{i.

GLAS SRPSKE 8. i 9. avgust 2009. 21

TOP STORIES CNN

Svijet

@ena koja je potro{ila 2.000 dolara na ve~eru da ~asti za titulu “bolni~arke godine“, sada je optu`ena za prevaru jer se ispostavilo da ona nije bolni~arka. Beti Liktenstajn (56) iz Norvoka u

Konektikatu, la`no se predstavila doktoru Xeraldu Vajsu koji je povjerovao da je ona bolni~arka, pogotovo {to je imala titulu “bolni~arka godine“ od Udru`ewa bolni~arki dr`ave Konektikat.

Vijesti

Izbio po`ar u stara~kom domu u mjestu Mel pored Brisela

Devetoro poginulo, troje povrije|eno Ve}ina stanara doma spavala u trenutku izbijawa po`ara i na vrijeme su uspjeli da se spasu oni koji su bili budni u trenutku wegovog izbijawa

Mosul

30 mrtvih MO SUL - Naj mawe 30 qudi u petak je poginulo od eksplozije automobila bombe u sjevernom ira~kom gradu Mosulu, poslije bomba{kog napada na {iitske hodo~asnike u Bagdadu, gdje su ubi je ne ~e ti ri oso be. Bomba je eksplodirala ispred yamije dok su vjernici izla zi li iz obje kta po sli je gla vne se dmi ~ne molitve u sjevernom dijelu gra da. @rtve na pa da su {iitski muslimani. Policija navodi da su rawene 72 osobe.

Ankara

Zaplijeweno 77 kg ha{i{a

MAL - Devet osoba je poginulo, a tri su te{ko povrije|ene u po`aru koji je u ~etvrtak nave~e izbio u stara~kom domu u malom mjestu Mel, 50 kilometara zapadno od Brisela, saop{tili su lokalni zvani~nici. Pre ma pret ho dnom bi lansu bilo je osam poginulih. Po `ar je izbio u ~etvrtak nave~e u modernoj zgra di u ko joj se na la zi lo oko 90 stanara doma.

NAJVJEROVATNIJI uzrok po`ara nesre}an slu~aj Troje povrije|enih su u `ivotnoj opasnosti, rekli su policajci. - Oko 30 qudi odvedeno je u bolnicu, uglavnom zbog te{ko}a sa disawem - rekao je guverner provincije Andre Denis. Oko pedeset preostalih

Hitna pomo} odvozi povrije|ene

{ti}enika doma preuzela je druga institucija ili wihove porodice. Vatrogasci vjeru ju da je uzrok po `a ra vjerovatno nesre}ni slu~aj, mo `da zbog pre gri ja ne

FOTO: ROJTERS

opre me u zgra di, ali jo{ uvijek ispituju razloge. Vatra se brzo {irila i mno gi qudi iz su sje dnih zgrada su pritekli u pomo} i izvla~ili {ti}enike do-

ma iz zgrade u plamenu, rekli su o~evici. - Po`ar je sada pod kontrolom - rekao je zamjenik gradona~elnika Dani Kotenie. Prema najnovijim in-

Pqa~ka{ na slobodi iz samilosti

Ve}e povjerewe u prostitutke nego u ~lanove vlade

LONDON - Roni Bigs, jedan od ~lanova bande koja je izvela “veliku pqa~ku po{tanskog voza“, bi}e pu{ten iz zatvora iz samilosti, saop{tio britanski ministar pravde Yek Stro. Stro je objasnio da je Bigs bio obavije{ten o toj odluci koja je donijeta iz zdravstvenih razloga. Stro je pro{log mjeseca odbio Bigsovu molbu da bude pu{ten na uslovnu slobodu, javio je Rojters. Ministar je dodao da je odluka stupila na snagu po{to su potrebana dokumenta potpisana. Bigs, koji sqede}e sedmice puni 80 godina, je bio jedan od 15 qudi koji su u avgustu 1963. godine opqa~kali po{tanski voz koji iz Glazgova ide u London. Iz voza je ukradeno 2,6 miliona funti.

PEKING - Jedna anketa u kojoj je u~estvovalo vi{e od 3.000 Kineza pokazala je da oni imaju vi{e povjerewa u prostitutke nego u vladine zvani~nike i nau~nike, prenosi Tanjug. Anketa u kojoj je putem Interneta u~estvovalo 3.376 Kineza pokazala je da 7,9 odsto anketiranih smatra da se mo`e vjerovati prostitutkama, postavqaju}i ih na tre}e mjesto iza poqoprivrednika i crkvenih qudi. - Takva lista je istovremeno iznena|uju}a i neugodna - isti~e dnevnik “^ajna dejli“ koji izlazi na engleskom jeziku u tekstu povodom ankete. - Na toj po~asnoj listi prostitutkama je pripalo iznena|uju}e mjesto i to je zaista neobi~no - stoji u tekstu.

formacijama, ~etiri pripadnika vatrogasne slu`be koji su ra di li na ga {ewu po`ara preba~eni su u lokalnu bolnicu zbog udisawa dima. Jedna od zaposlenih medicinskih sestara prenijela je da je po `ar najvjerovatnije izazvao venti la tor ko ji se pre gri jao tokom rada. - Dio ven ti la to ra se pregrijao i veoma brzo gust dim se pro{irio u cijelom domu - rekao je jedan od lokalnih zvani~nika i dodao da je vatri i dimu pogodavalo da se brzo pro{ire po{to su vrata na ve}ini soba bila otvorena zbog toplog vremena.

DOBRA VIJEST

SAD Ameri~ke farmaceutske kompanije “Fajzer“ i “Matriks“ objavile su sni`ewe cijena nekih svojih lijekova protiv side i tuberkuloze u siroma{nim zemqama na inicijativu fondacije biv{eg ameri~kog predsjednika Bila Klintona. “Fajzer“ }e ponuditi lijek protiv tuberkuloze “rifabutin“ po cijeni od jednog dolara za dozu.

ANKARA - Turska policija je u akciji izvedenoj u vi{e dijelova zemqe zaplijenila 77 kilograma ha{i{a i uhapsila dvije osobe. Policija je u autobusu koji je sao bra }ao na re la ci ji Van-Istanbul otkrila 10 kilograma ha{i{a. U jo{ dvije odvojene akcije u provin ci ji Sam sun za pli jeweno je 52 ki lo gra ma ha{i{a. Sedam kilograma is tog nar ko ti ka za pli jeweno je u Odrinu, a osam u Mardini, javili su turski mediji.

Kina

Pogubqen zbog korupcije PE KING - U Ki ni je pogubqen biv{i direktor aerodroma u Pekingu, koji je bio osu|en za korupciju, javila je agencija Sinhua. Li Pe jing je pro gla {en krivim u februaru za uzimawe skoro ~etiri miliona do la ra mi ta i pronevjeru 12 miliona dolara iz javnih fondova u posqedwih 14 go di na. U izvje{taju agencije se ne navodi na koji na~in je izvr{ena smrtna kazna.

TOGO Strahuje se da je najmawe 66 qudi poginulo u potonu}u trajekta nedaleko od obale pacifi~ke kraqevine Toga, izjavili su zvani~nici. Premijer Feleti Sevele izjavio je da je sve mawe nade da }e biti prona|eno jo{ `ivih sa broda na kome je bilo 119 putnika. Iz vode su spasene 53 osobe, a ostale se vode kao nestale.

LO[A VIJEST

22 8. i 9. avgust 2009. GLAS SRPSKE FOTO: ROJTERS

Austrija

Policija ubila 14-godi{weg de~aka BE^ - Austrijska policija olako pote`e oru`je, {to potvr|uje ubistvo 14-godi{weg dje~aka Floriana P. zate~enog na djelu kako sa drugarima obija jednu trgovinu u Kremsu. Slu~aj je izazvao burnu diskusiju na politi~koj sceni o ovla{}ewima policije, ali i gwev lokalnog stanovni{tva, koje smatra da su ~uvari reda bez potrebe potegli oru`je. Policija je ispalila tri metka, iz dva pi{toqa. Jedan od wih usmrtio je Floriana P, a drugi ranio wegovog prijateqa Rolanda T. (16). Ubijeni Florian i wegov prijateq Roland bili su nenaoru`ani. Slu~aj je podstakao nove polemike u Austriji o djelovawu policije, kao i potrebi za jo{ ve}im brojem ~uvara javnog reda.

Pakistan

Poginuo vo|a talibana ISLAMABAD - Pakistanski talibani su potvrdili da je ameri~kim projektilima ubijen wihov vo|a Bejtulah Mehsud. To je iz sela Dera Ismail Han u Ju`nom Vaziristanu telefonom Aso{ijeted presu rekao Kafajat Ulah, jedan od talibanskih komandanata i Mehsudovih najbli`ih sara-

dnika. Ulah je rekao da je s Me hsu dom u is tom na pa du ubijena i wegova `ena, ali nije dao druge detaqe. U Islambadu je ministar inostanih poslova [ah Mahmud Kure{i ranije izjavio novinarima da tajna slu`ba zna da je Mehsud mrtav, ali da }e weni pred sta vni ci oti}i na lice mjesta.

Bagdad

I Irak zabrawuje pu{ewe

BAGDAD - Ira~ka vlada razmatra dono{ewe zakona kojim bi se zabranilo pu{ewe na javnim mjestima, iako je u toj zemqi paqewe cigarete obred inicijacije za mladi}e. Vladin portparol Ali Al-Dabag je izjavio da je ciq zakona da se smawi broj qudi koji po~iwu da pu{e i pove}a svijest o {te tnos ti du va na. Al-Da bag je re kao da }e bi ti zabrawena prodaja cigareta maloqetnicima. Pu{ewe je rasprostraweno u arapskim zemqama, a cigarete su jeftine. Ako zakon bude usvojen, pu{ewe }e biti zabraweno na javnim mjestima kao {to su dr`avne ustanove, {kole, bioskopi i aerodromi. Novim zakonom bi se i medijima zabranilo reklamirawe cigareta.

Sje}awe na nastradale

U Gruziji obiqe`ena godi{wica po~etka sukoba sa Rusijom

Molitva za stradale Rusija, koja je u Ju`noj Osetiji imala vojnike u sastavu mirovnih snaga, uzvratila napadom na Gruziju i poslije svega nekoliko dana potukla wenu armiju i stigla nadomak Tbilisija

MOS KVA - U pe tak se na vr{i lo go di nu da na od po~etka rusko-gruzijskog sukoba oko Ju`ne Osetije. [irom re gi ona odr`a ne su ko me mo ra ci je u znak sje }awa na stotine `rtava. Na taj dan 2008. godine, gruzijska artiqerija je napala prijestonicu separatisti~ke Ju`ne Osetije. Rusija, koja je u Ju`noj Osetiji imala vojnike u sastavu mirovnih snaga, uzvratila je napadom na Gruziju i poslije svega nekoliko dana potukla wenu armiju i stigla nadomak Tbilisija. Poslije sukoba, Moskva je priznala nezavisnost Ju`ne Osetije i druge separatisti~ke gruzijske oblasti, Abhazije.

Ruske vlasti su uo~i godi{wice izbijawa rata sa Gruzijom oko separatisti~kog regiona Ju`ne Osetije, koji je po~eo pro{log avgusta, pono vo na gla si le da Mos kva nije zapo~ela taj sukob. [ef ruske diplomatije Sergej Lavrov je izjavio da su Ujediwene nacije upoznate sa svim detaqima te vojne akcije, i dodao:

MOSKVA priznala nezavisnost Ju`ne Osetije - Uje diwene na ci je ra spola`u dokazima da je ruska vojska dejstvovala samo pro-

MEDVEDEV: RUSIJA POSTUPILA ISPRAVNO Predsjednik Rusije Dmitrij Medvedev izrazio je danas uvjerewe da je Rusija postupila ispravno, odgovorno i efikasno u vrijeme operacije “prinude Gruzije na mir” u avgustu pro{le godine, zahvaquju}i kojoj su spa{eni qudski `ivoti u Ju`noj

Osetiji. Kako je prenio Itar-Tas, Medvedev je rekao da se ne stidi zbog donijetih odluka pro{le godine, kao i da }e Rusija sa Ju`nom Osetijom i Abhazijom, ~iju je nezavisnost priznala, odr`avati pune odnose “svi|alo se to nekome ili ne”.

tiv vojnih ciqeva, odnosno gruzijske armije. To stoji u internom izvje{taju UN-a, sa~iwenom po~etkom septembra pro{le godine, u kojem se jasno navodi ko je je po~eo rat. Lavrov je napomenuo da odluka Moskve da prizna nezavisnost Ju`ne Osetije i drugog gruzijskog separatisti~kog regiona Abhazije nije bila politi~ke prirode, ve} da je wen ciq bio da se za{tite narodi u tim oblastima. Ministar Lavrov je ocije nio da su po sma tra ~i Evropske unije pomogli da se situacija u Gruziji stabilizuje, ali je odbacio sli~nu ulogu i za Sjediwene Dr`ave. On je optu`io Tbilisi da poku{ava da uvu~e Amerikance u Gruziju i suprotstavi ih ruskoj armiji.

Raseqeni Oko 30.000 qudi i daqe je raseqeno poslije pro{logodi{weg rata izme|u Rusije i Gruzije, objavila je organizacija za za{titu qudskih prava Amnesti interne{enel. Amnesti navodi da su ve}ina raseqenih etni~ki Gruzini, koji `ive u veoma te{kim uslovima, prenosi Bi-Bi-Si. Izvje{taj je objavqen na prvu godi{wicu od petodnevnog oru`anog sukoba Moskve i Tbilisija tokom kojeg Gruzija nije uspjela da ponovo preuzme kontrolu nad otcijepqenim regionom Ju`nom Osetijom.

Najava Svjetske zdravstvene organizacije

Vakcina za H1N1 od septembra

Filipinski spasioci poma`u qudima da se izvuku iz jakih struja u gradu Botolanu na sjeveru zemqe.

@E NE VA - Svjet ska zdrav stve na or ga ni za ci ja najavila da }e proizvo|a~i vakcine protiv novog gripa ve} u sep tem bru dos ta vi ti prve isporuke, kako bi upotreba po~ela prije zime. Zva ni ~ni ci Svjet ske zdrav stve ne or ga ni za ci je isti~u da su pojedine farma ce ut ske ku }e ve} po ~e le da testiraju novu vakcinu na qudima. - Klini~ka ispitivawa koja su zapo~eta u julu, treba-

lo bi da prve rezultate poka`u u prvoj polovini septembra, a da}e nam odgovor na pitawe da li je za jednu osobu potrebno obezbijediti jednu ili dvije doze vakcine rekla je Mari Pol Kini, direktorka za vakcine SZO. Pra vi la dis tri bu ci je lijekova u Evropi i Sjediwenim Ameri~kim Dr`avama do zvoqava ju da se sa upotrebom nove vakcine po~ne prije detaqnih testova. U svjetskoj zdravstvenoj or-

ga ni za ci ji in sis ti ra ju da brzina kojom }e se vakcina protiv novog gripa na}i na tr`i {tu, ne do vo di u pi tawe wenu bezbjednost.

PO^ELA testirawa vakcina na qudima - O~ekujemo da }e odluku o kori{}ewu nove vakcine, na dle `ni do ni je ti to kom sep tem bra, i dos ta vi ti proizvo|a~ima u oktobru ka-

ko bi mogla da po~ne proizvodwa - rekla je Pol Kini. Vlasti u glavnom gradu Vijetnama Hanoju zatvorile su {kole u poku{aju da sprije~e {irewe virusa H1N1, od koga je u ovoj zemqi zara`eno vi{e od 1.000 qudi, a jedna osoba umrla. U do pi su odjeqewa za obrazovawe Ha noja navodi se da {kole od danas “moraju odmah da obus ta ve sve aktivnosti u vezi sa okupqawem u~enika“.

OGLASI

GLAS SRPSKE 8. i 9. avgust 2009. 23

AD "GRADINA" u ste~aju - Bratunac Broj: 080-0-St-06-000 006/5-09 Datum: 6.8.2009. godine

JAVNO PREDUZE]E [UMARSTVA "[UME REPUBLIKE SRPSKE" a.d. SOKOLAC [UMSKO GAZDINSTVO "JAHORINA " PALE

Na osnovu Odluke Odbora povjerilaca od 13.7.2009. godine AD "Gradina" - u ste~aju Bratunac, objavquje

Na osnovu ~lana 19. Statuta JP[ "[ume Republike Srpske" a.d. Sokolac, ~lana 2. Odluke Nadzornog odbora o vrsti poslova i ovla{}ewima u poslovawu organizacionih dijelova JP[ "[ume Republike Srpske" a.d. Sokolac, broj: NO-51/05 od 16.7.2009. godine, ~lana 10. Pravilnika o stru~nom obrazovawu i usavr{avawu radnika i Odluke o usvajawu Plana stru~nog obrazovawa i usavr{avawa i raspisivawu konkursa za dodjelu stipendija broj: 01-6664/09 od 9.7.2009. godine, direktor [G "Jahorina" Pale, r a s p i s u j e

JAVNI OGLAS Za prodaju nepokretne i pokretne imovine putem javnog nadmetawa

JAVNI KONKURS

Prodaje se nepokretna i pokretna imovina AD "Gradina" - u ste~aju Bratunac, i to: 1. CIGLANA na lokalitetu Mo{tanica, povr{ine 16265 m²: u kompletu po po~etnoj vrijednosti od 139.908,00 KM, ili po parcelama: - 1.1. - parcela 1: zemqi{te povr{ine 7611 m² sa pripadaju}im objektom proizvodne hale po po~etnoj cijeni od 106.659,00 KM, i 1.2. parcela 2. zemqi{te povr{ine 8.654 m² po po~etnoj cijeni od 33.249,00 KM. 2. ZEMQI[TE na lokalitetu VRAWKOVINA, povr{ine 96.996 m² sa prate}im objektima magacina i portirnice - po po~etnoj vrijednosti od 193.985,00 KM. 3. [QUNAK "3-4 IB. LAUF" u koli~ini od 100.000 metara Vrawkovina po cijeni od 2 KM/m³.

kubnih na lokalitetu

IMOVINA JE BEZ TERETA. Pravo u~e{}a na licitaciji imaju sva pravna i fizi~ka lica koja do po~etka prodaje polo`e obezbje|ewe u visini od 50.000,00 KM za imovinu iz ta~ke 1, 1.1, 2 i 3, odnosno 50% od po~etne vrijednosti iz ta~ke 1.2 na `iro ra~un ste~ajnog du`nika broj: 562-009-8028013285 kod NLB Razvojne banke, i dostave dokaz o izvr{enoj uplati do po~etka licitacije. Imovina se prodaje kombinovanom metodom i to prikupqawem zatvorenih ponuda gdje }e na licitaciji biti po~etna cijena najve}a cijena iz dostavqenih ponuda. Ponude u zatvorenim kovertama i dokazi o uplati dostavqaju se Komisiji za prodaju prije po~etka licitacije. Otvarawe ponuda izvr{i}e se u prisustvu svih ponu|a~a. Prednost pri kupovini ima ponu|a~ koji dostavi ponudu na komplet lokalitet iz ta~ke 1, odnosno na kompletnu imovinu ste~ajnog du`nika. Prodaja }e biti izvr{ena i ukoliko se pojavi samo jedan ponu|a~. Fizi~ka lica koja zastupaju pravna lica moraju prilo`iti ovjerenu punomo} za u~e{}e na javnoj prodaji, a zakonski zastupnici dokaz iz sudskog registra. Prodaja imovine odr`a}e se dana 24. avgusta 2009. godine, (ponedjeqak) u prostorijama zgrade uprave ste~ajnog du`nika u Bratuncu, sa po~etkom u 12 ~asova. Kupac koji izvr{i kupovinu u postupku javne licitacije du`an je najkasnije u roku od 30 dana da polo`i cjelokupni iznos prodajne cijene na `iro ra~un, te da zakqu~i ugovor o kupovini. Kupac sti~e pravo na prenos vlasni{tva nad imovinom kada u cijelosti izvr{i isplatu kupoprodajne cijene. Ukoliko kupac u roku ne ispuni svoju obavezu, smatra}e se da je odustao od kupovine i gubi pravo na povrat upla}enog obezbje|ewa. Imovina koja je predmet prodaje, prodaje se u vi|enom stawu sa zate~enim pravnim statusom o kojem se zainteresovani kupci mogu informisati u prostorijama ste~ajnog du`nika svakog radnog dana od 8 do 12 ~asova ili na kontakt telefon 065/528-955. Tro{kove prenosa prava na predmetnoj imovini (porezi, takse i drugo) pla}a kupac. STE^AJNI UPRAVNIK

za izbor stipendista [G "Jahorina " Pale I Raspisuje se konkurs za dodjelu dvije stipendije u {kolskoj 2008/09 godini redovnim studentima {umarskog fakulteta, i to jedne stipendije za studenta I- IV godine i jedne stipendije za studenta IV godine. II Pravo na dodjelu stipendije imaju dr`avqani BiH - Republike Srpske koji imaju status redovnog studenta, pod slede}im uslovima: - da imaju mjesto prebivali{ta u Republici Srpskoj, - da su u teku}oj akademskoj godini prvi put upisali odre|enu godinu studija. III Rang lista stipendija utvr|uje se na osnovu slede}ih kriterija: - godina studija, - prosjek ocjena, - ekonomski status, - socijalni status. IV Uz prijavu na konkurs za dodjelu stipendija treba prilo`iti: - uvjerewe o dr`avqanstvu, - potvrdu o mjestu prebivali{ta-boravi{ta, - uvjerewe da je kandidat prvi put upisao odgovaraju}u godinu studija u statusu redovnog studenta, - potvrdu o uspjehu u {kolovawu - prosjek ocjena, - potvrdu o broju polo`enih ispita, - diplome i priznawa o osvojenim nagradama, - prosjek li~nih primawa roditeqa u posledwa tri mjeseca, - potvrdu sa Biroa za zapo{qavawe o nezaposlenosti roditeqa. Dokumenti koji se prila`u moraju biti originalni ili ovjerene fotokopije. V O dodjeli stipendije zakqu~uje se ugovor o stipendirawu, kojim se bli`e ure|uju me|usobna prava i obaveze davaoca i korisnika stipendije. VI Konkurs ostaje otvoren 15 dana od dana objavqivawa. Prijave na konkurs sa potrebnom dokumentacijom slati na adresu: [umsko gazdinstvo "Jahorina" Pale, Srpskih ratnika 45, 71420 Pale. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se uzeti u razmatrawe.

A.D. "PLANINSKO DOBRO" GACKO Broj: 01-23/09 Datum, 7.8.2009. godine Na osnovu ~lana 51. stav 12. Statuta "Planinsko Dobro" AD Gacko Upravni odbor je na sjednici odr`anoj dana 6.8.2009. godine donio odluku o raspisivawu licitacije. Predmet licitacije je prodaja poslovnog prostora u ulici Solunskih dobrovoqaca br. 8 - "Prodavnica mlijeka br. 26". Poslovni prostor sastoji se od 68,19 m². Po~etna cijena po m² iznosi 1330,99 KM. Licitacija }e se odr`ati dana 12.8.2009. godine sa po~etkom u 9 ~asova u upravi Preduze}a. Pravo u~e{}a na licitaciji imaju sva pravna i fizi~ka lica koja prije po~etka licitacije uplate kauciju u iznosu od 10% od po~etne cijene. Za sve potrebne informacije kontakt telefon 059/472-365. Upravni odbor Predsjednik Aleksandar Gr~i}

K.P. "VODOVOD" a.d. GRADI[KA

Dru{tvo za upravqawe investicionim fondovima "Kristal invest" a.d. Bawa Luka

Na osnovu ~lana 50 ta~ka 4. Statuta K.P. "Vodovod" a.d. Gradi{ka, u skladu sa odlukom Privremenog Nadzornog odbora K.P. "Vodovod" a.d. Gradi{ka br: 0.10-603 od 6.8.2009. g. Privremeni Nadzorni odbor

SAZIVA

II redovnu sjednicu Skup{tine akcionara K.P. "Vodovod" a.d. Gradi{ka Sjednica Skup{tine akcionara dru{tva }e se odr`ati dana 2.9.2009. g. (Srijeda) u 11 ~asova u sali Kulturnog centra u Gradi{ci. Za sjednicu se predla`e slede}i: DNEVNI RED 1. Izbor radnih tijela skup{tine dru{tva: - verifikacione komisije, kandidacione komisije, broja~a glasova, predsjednika i zamjenika predsjednika Skup{tine, 2. Usvajawe zapisnika sa osniva~ke skup{tine akcionara K.P. "Vodovod" a.d. Gradi{ka, 3. Razmatrawe i usvajawe prijedloga Eti~kog kodeksa dru{tva, 4. Dono{ewe Odluke o izboru i imenovawu 2 ~lana Nadzornog odbora (ispred akcijskog fonda RS i Fonda za restituciju RS),

5. Dono{ewe Odluke o izboru i imenovawu 1 ~lana Nadzornog odbora ispred mawinskih akcionara dru{tva. U slu~aju da se sjednica ne odr`i u zakazano vrijeme, ponovqena sjednica }e se odr`ati 3.9.2009. g. na istom mjestu i sa istim dnevnim redom. Uvid u materijal mo`e se izvr{iti svakog radnog dana u vremenu od 12 do 14 ~asova u prostorijama Upravne zgrade K.P. "Vodovod" a.d. Gradi{ka, u Ul. Kozarskih ustanika br. 15 u Gradi{ci. Pozivaju se zastupnici kapitala i akcionari, sa ovjerenom punomo}i, da u~estvuju u radu sjednice Skup{tine akcionara dru{tva. Broj: 0.10-604 Datum: 6.8.2009. g.

Predsjednik Privremenog Nadzornog odbora Vesna Kruni} s.r.

OBAVJE[TEWE Akcionarima o neto vrijednosti imovine ZIF "Kristal invest fond" a.d. Bawa Luka za juli 2009. god. Neto sredstva (KM)

Neto sredstva po akciji (KM)

36.858.570,55

11,43

Izvje{taji o utvr|ivawu neto vrijednosti imovine Fonda akcionarima su dostupni u sjedi{tu Dru{tva za upravqawe investicionim fondovima "Kristal invest" a.d. Bawa Luka, ul. Milana Raki}a 1., tel/faks 320-230 ili na adresu www.kristalinvest.com.

24 8. i 9. avgust 2009. GLAS SRPSKE

Razbibriga

GLAS SRPSKE 8. i 9. avgust 2009. 25

Razgovarali Francuz, Englez i Crnogorac o tome koji narod voli vi{e svoju dr`avu. - Kad ja sa Ajfelovog torwa viknem: “@ivjela Francuska!”, te rije~i nedjequ dana odjekuju po cijeloj dr`avi - ka`e Francuz. - Kad se ja popnem na

Jedan ~ovjek na ulici zaustavqa taksi, vi~u}i iz sveg glasa - tahi, tahi... - Ne ka`e se tahi nego taksi -

Big Ben i viknem: “@ivjela Engleska!“ to odjekuje mjesec dana {irom Britanije - pohvali se Englez. A na to }e Crnogorac: - Kad se ja popnem na Lov}en i viknem: “Na posao, Crnogorci“, {est godina odjekuje: “Ne daj bo`e, ne daj bo`e!“

Razgovaraju dva prijateqa: - Ne mo`e{ ni zamisliti {ta mi se ju~e dogodilo! Vra}am se ja iz mesnice sa komadom mesa u ruci,

ka`e mu taksista! A ~ovek odgovori: - Koliko godina imam, a ne znam da se zovem Miksajlo!

Od tra~a do istine Sastojci

Izazovi iz pli}aka Zgodna Vaqevka Mia Borisavqevi} jedna je u nizu pjeva~ica koje qeto provode u Crnoj Gori. Ona je za svoj boravak odabrala Be~i}e, ta~nije hotel “Mediteran“, gdje }e ostati sve do sredine septembra zbog unaprijed zakazanih tezgi. S obzirom na to da na hotelskom bazenu ima mnogo gostiju, atraktivna Mia spas od qetwe `ege pronalazi na pla`i, na koju po pravilu dolazi sama. - Mia je doputovala sa svojom kumom, koja voli du`e da spava, pa zbog toga svaki dan sama ide na kupawe. Ona izaziva pravu pometwu kad svoje impozantne obline pokvasi u pli}aku, a zatim osun~a na obali. Mnogi mu{karci se zagreju, pa joj pri|u i tra`e broj te le fo na, jer je bez pratioca, ali ih silikonska lepotica brzo ohladi ka`e jedan o~evidac sa lica mjesta. Po zna to je da mla da pjeva~ica redovno ide u teretanu, a kako na qetovawu nije nastavila sa treninzima, mnogo vi{e pliva ne bi li odr`ala vitku liniju. I dok za vi dne `e ne pri~aju kako Mia nije ba{ toliko zgodna, wihove ja~e polovine, zavaqene u udobne le`aqke, imaju sasvim dru ga ~i je, sva ka ko mno go povoqnije mi{qewe.

Priprema

(za 4 do 6 osoba) 1 Kad se spomiwe kineska kuhiwa, {aran se sigurno ne nalazi na prvom mjestu najzastupqenijih namirnica, ali uz dodatak za~ina poput |umbira, sojinog sosa i tjestenine od ri`e i ova }e rije~na riba postati primamqivom koliko i egzoti~nom. Za pripremu {arana na kineski na~in, po ovom receptu za ~etiri do {est osoba, potrebno je oko 70 minuta.

1 1

4 500 ml 1 1

{aran (oko 1,6 kg) ka{i~ica soli ka{ika |umbira narezanog na rezance mlada luka vode povrtna kocka ka{ika gustina

ka{ike sosa od soje ka{ike {erija ka{ike uqa malo {e}era

2 3

Za prilog:

[aran na kineski na~in

Sudoku U prazna poqa rasporedite brojeve od 1 do 9 ali tako da u svakom redu i koloni budu razli~iti brojevi, a isto tako i unutar svakog kvadrata 3h3.

400 g

Cijene u KM {aran |umbir luk povrtna kocka soja sos liker uqe tjestenina

12 0,4 0,2 0,8 0,6 0,4 0,3 1,5

Poslu`ivawe

Za sos: 3

1. [arana o~istite, odstranite mu glavu i peraje, operite ga i obri{ite. Sa svake strane napravite kose zareze. 2. Ribu posolite izvana i iznutra i stavite u posudu za kuvawe s debelim dnom. Pripremite sos od soje, {erija, uqa, {e}era, pa tako dobijeni sos prelijte po ribi, pospite |umbirom i lukom narezanim na tanke rezance. 3. Zalijte vodom, dodajte kocku i kad zavrije kuvajte na laganoj vatri oko 40 minuta. 4. Kuvanu ribu izvadite, a u teku}inu umije{ajte gustin razmu}en u malo vode i mije{ajte pjewa~om do vrewa.

Savjet Preporu~qivo je da kuvanom {aranu prije poslu`ivawa skinite ko`icu.

CIJENA RU^KA

16,2

Va`no rano djetiwstvo Rani djetetov razvoj uveliko je odre|en okru`ewem, odnosno kontekstom u kojem ono odrasta, a u prvim je godinama `ivota najva`niji kontekst djetetova porodica, ka`u stru~waci

Rano djetiwstvo je najkriti~nije i najrawivije razdobqe u djetetovom `ivotu i stoga mu treba posveti ti po se bnu pa`wu. Istra`ivawa su pokazala da je sti mu la ci ja u prvoj godini djetetovog `ivota kriti~na za wegov kasniji jezi~ki, emocionalni i kognitivni razvoj. Svako je dijete ro|eno s je din stve nom bi olo gi jom, ali ona ne odre|uje kona~ni ishod wegovog razvoja. Na~in va spi tawa i pod sti cawa dje te ta ima zna tan u~inak na to kako se ono razvija i tu se prepoznaje nova odgovornost roditeqa i va`nost wihove uloge u podizawu dje ce, ali i od go vor nost dru{ tva ko je svo jim mje ra ma tre ba po dr`avati porodicu i roditeqstvo, navode psiholozi. Ra ni dje te tov ra zvoj

uve li ko je odre |en okru `ewem, odnosno kontekstom u ko jem ono odras ta, a u prvim je godinama `ivota najva`niji kontekst djetetova porodica. Op {te je pri hva }e no stanovi{te da je porodica sis tem s re ci pro ~nim odnosima me|u ~lanovima, tj. sva ki ~lan po ro di ce svojim pona{awem uti~e na pona{awe ostalih. Vrlo je te {ko po mo }i roditeqima koji ne shvataju da su za pote{ko}e svoje djece dje li mi ~no sa mi od go vor ni, na ro ~i to ako se be smatraju nepogre{ivima i ne `e le po mo} od dru gih. Takvi roditeqi samo u jednom imaju pravo – svoje dije te i pri li ke u ko ji ma raste i razvija se poznaju boqe od onoga koji savjetuje. Ono {to je ne op ho dno da roditeqi znaju jest to da

HOROSKOP Ovan

Vaga

( 21.3 - 20.4)

( 24.9 - 23.10)

Potrebna vam je promjena na qubavnom planu kako biste bili zadovoqniji sobom i voqenom osobom. U~inite sve {to zavisi od vas da prevazi|ete ograni~ewa koja vam okolina name}e, a koja vam se ne dopadaju.

Bik

[arana pripremqenog na kineski na~in, odnosno po ovom receptu, mo`ete da poslu`ite uz kuvanu tjesteninu prelivenu sosom.

ri`ine tjestenine

kad odjednom odnekud se stvori jedan pas, istrgne mi meso iz ruke i pobje`e. - Ma nije to ni{ta. Meni je jedna ku~ka odnijela stan!!!

shvate odakle problem poti~e i {ta u wihovom pona{awu iza zi va dje te tov otpor, ka`u stru~waci. Postoje neka pona{awa roditeqa koja nisu prikladna za dijete i razvoj wegove individualnosti kao {to su: pretjerana za{tita, pre tje ra na po pustqivost, nervoza, odbacivawe djeteta, prevelika strogost, tra`ewe sa vr{e nos ti, te prevelika kriti~nost.

POSEBNU pa`wu treba posvetiti ranom djetiwstvu Na razvoj li~nosti djeteta mo`e uticati i dugotraj na fi zi ~ka ili psihi~ka bolest ~lana porodice, zavisnost od alkohola, invalidnost roditeqa ili ~lana porodice, odsutnost jednog od roditeqa,

smrt ~lana porodice... Ima i dru gih od stu pawa u karakterima roditeqa ko ja mo gu o{te ti ti dijete i psihi~ki i fizi~ki (zlos tavqano di je te, se ksu al no zlo upo tri jebqeno i sli~no). Dijete na takve situacije reaguje na svoj na ~in. Ro di teqi grije{e kad misle da dijete u odre |e noj si tu aci ji re aguje kao oni. Ro di teqi mo ra ju svo je obaveze prema poslu, dru{tvu i struci uskladiti tako da ne o{te}uju zdravqe svoga djeteta. To je jednako va`no i za oca i za maj ku, ka`u stru~waci i dodaju da pojava pona{awa koja roditeqe uzne mi ru ju sa mo je simptom ili znak koji ne{to ot kri va. Taj znak je kat ka da po ziv u po mo}, a djetetova nesre}a je to {to ga roditeqi ne razumiju.

( 21.4 - 20.5) Imate humanu potrebu da nekome pomognete ili da se bavite dobrotvornim radom. Mislite na sebe i na svoje zdravstveno i psihi~ko stawe. Dobra voqa i odlu~nost su osje}awa koja vam uvijek mogu vratiti energiju.

Prona|ite zadovoqstvo u poslu kojim se bavite i unesite neke kreativne novine i inovacije. Nemojte izbjegavati promjene jer postoje}e stawe ne mo`ete jo{ dugo odr`ati. Imajte vi{e tolerancije za prijateqe.

[korpija ( 24.10 - 22.11) Imate dobru sposobnost zapa`awa i mo`ete vrlo precizno da procijenite da li je situacija povoqna ili nije. Za va{u li~nu sre}u je najva`nije da je situacija u ku}i pozitivna i ba{ kako vama odgovara.

Blizanci

Strijelac

( 21.5 - 21.6)

( 23.11 - 21.12)

Ako ne odreagujete vrlo brzo kako umijete, okolnosti na poslovnom planu }e se promijeniti i ne}e vam i}i na ruku. Prona|ite na~in da ispravite stvari koje vas iritiraju i ne odgovaraju vam kod va{eg partnera.

@elite da napravite brze promjene na radnom mjestu sa kojima se va{e kolege ne}e slo`iti. Svoja mi{qewa i stavove treba da formirate na osnovu svog dugogodi{weg iskustva. Razveseli}e vas posjeta prijateqa.

Rak

Jarac

(22.6 - 21.7)

( 22.12 - 20.1)

U ovom periodu preduzimajte samo velike i va`ne akcije, za ono u {ta ne vjerujete i niste sigurni sa~ekajte boqe dane. Ako radite na kreditima i poslovima sa nekretninama posavjetujte se sa svojom porodicom.

Umjesto {to sputavate svoje strasti i emocije svi bi bili zadovoqniji da se ponekad otvorite. Spontanost uvijek djeluje pozitivno i ostavi dobar utisak i efekat. Ne zaboravite da male stvari i pa`we ~ine `ivot.

Lav

Vodolija

( 22.7 - 22.8)

( 21.1 - 19.2)

Potrebna vam je neka vrsta promjene i transformacije koju }ete lako realizovati kada je precizno defini{ete. Dobra kombinacija qubavi i strasti vas pokre}e i daje vam fantasti~nu energiju koja vas pokre}e.

Djevica ( 23.8 - 23.9) Prili~no ste eufori~ni i nagli ovih dana. Posao koji imate ne mo`ete da uradite polako i smireno niti da bilo {ta sa~ekate. Ne prija vam dru`ewe sa ro|acima ili kom{ijama zato se posvetite samo stvarima koje vas opu{taju.

Budite fleksibilniji prema partneru i poku{ajte da uva`ite i ispunite neke wegove `eqe. Vidje}ete da nije te{ko. Ne dozvolite da budete neraspolo`eni i nervozni zbog nedostatka novca, situacija }e se ubrzo popraviti.

Ribe ( 20.2 - 20.3) Va{a osje}awa se burno ispoqavaju i stvari do`ivqavate intenzivnije nego {to bi trebalo, pa ste zbog toga osjetqiviji na doga|aje nego ina~e. Poku{ajte da vladate situacijom. Nemojte voziti no}u i po lo{em vremenu.

RJE[EWE: OFK, BUMBAR, KARBAMID, U, KVECAL, FS, AT, LAGUMI, KOSA^, TA[T, TRAP, MIRKA, J, BABIN KAL, PP, VIOLON^ELO, ORO, VRANDOL, @, HAOS, INVALIDI, LH, PE[KIRI]I, T, E, RASTAVI]I, I, PJESME, A, AS, ARTOA, ZNAMEWE.

26 8. i 9. avgust 2009. GLAS SRPSKE

Kultura

Stiven Kerol, SOBA QUBAVNIKA

Suzana Masino, PRI^A O AC/DC FOTO: S. SAVI]

Novo izdawe “Besjede“

Vra}awe duga precima BAWA LUKA - Kwiga Mom~ila Spasojevi}a “Obi~aji u Srba“ novo je izdawe izdava~ke ku}e “Besjeda“ iz Bawe Luke. - Sakupqawe narodne mudrosti, saznawa, obi~aja i `ivota narodnog uop{te je za Mom~ila Spasojevi}a posao i vra}awe duga precima i to ne posao da bi se “odradio“ nego i posao za koji on svom ozbiqno{}u i qubavqu priawa - napisala je recenzent kwige Gordana An|eli}. Prema wenim rije~ima, zanimqiv je na~in na koji Spasojevi} komponuje svoju kwigu o starim srpskim obi~ajima. - Prvi obi~aj o kojem govori je svadba, a posqedwi je sahrana. Izme|u ta dva obi~aja, on je smjestio sve ostale obi~aje koji prate ~ovjekov `ivot. Istinski `ivotni krug otvara se svadbom, po~etkom zajedni~kog `ivota dvoje qudi koji }e stvoriti porodicu u kojoj se sve odvija, o ~emu Spasojevi} govori u ovoj kwizi - dodala je An|eli}eva. V. [.

Odlazak ameri~kog re`isera

Umro Xon Hjuz

WUJORK - Ameri~ki filmski re`iser i scenarista Yon Hjuz, autor uspje{nih komedija iz osamdesetih i devede se tih go di na pro {log vijeka, umro je u 59. godini od posqedica sr~anog udara u Wujor ku, izja vio je wegov

portparol, a prenosi Srna. Hjuz je re`irao filmove po put “Fe ri sov slo bo dan dan“ i “Avi oni, vo zo vi i automobili“ i napisao scenario za ostvarewe “Sam u ku}i“. On se po vu kao sa holivudske scene prije deset godina i u me|uvremenu `ivio kao farmer u Ilinoisu. U trenutku smrti bio je na Menhetnu, u posjeti ~lanovima svoje porodice. Hjuz je uspje{no sara|ivao sa danas poznatim glumcima na po~etku wihovih karijera, po put Me tjua Bro de ri ka i Emilija Esteveza. Najve}i uspjeh postigao je filmom “Sam u ku}i“ 1990. godine, za koji je napisao scenario i uradio produkciju, ali ga nije re`irao. Potpisan je i kao jedan od autora filma “Betoven“.

Sarajevo film festival

Portreti slavnih

Nagra|eni Dejan Vidakovi} sa Jovom Lali}em

Slikarska radionica “Paleta“ iz Zvornika

Pe~at jubileju grada U Slikarskoj radionici ima tridesetak u~enika raznih generacija, a mnogi biv{i su slikaju}i u “Paleti“ otkrili svoj talenat i to ih je usmjerilo na daqe {kolovawe, dok ima i onih koji se, rade}i u woj, pripremaju za upis na akademiju, arhitekturu, dizajn PI[E: SLOBODANKA SAVI] [email protected]

ZVOR NIK - Ru ko vo di lac Slikarske radioni ce “Paleta“, slikar i pedagog Jovo Lali}, rekao je da vodi pregovore za u~e{}e na Qetwoj slikarskoj {koli u dijaspori u San Dijegu. Raz go va ra mo sa ozbiqnim qudima i ukoliko razgovori urode plodom, to bi za u~enike “Palete“ bilo novo, veliko, pozitivno iskustvo - rekao je Lali}. On je istakao da su u toku i pripreme za obiqe`avawe 600 godina postojawa Zvornika, a ve li ki ju bi lej bi }e obiqe`en sqede}e godine. - Imamo plan za koloniju na mostu Kraqa Aleksandra Ka ra |or |e vi }a, ko ji spa ja Zvornik i Mali Zvornik. Pozva}emo sve prijateqe i eminentne slikare iz Republike Srpske i {ire, planiramo

izlo`bu od 100 slika, a na mostu }e biti pru`eno i platno od 15 metara na kome }e svi prolaznici mo}i ne{to da pri biqe`e, mo `da svoj potpis ili neko sje}awe i to }e biti kulturni pe~at za 600 godina Zvornika - kazao je Lali}.

U^E[]E u {koli u San Dijegu On je, me|utim, izrazio i ra zo ~a rewe, jer “Pa le ta“ prvi put za sedam godina, koliko postoji, nije pozvana da u~estvuje na “Zvorni~kom kulturnom qetu“, odakle se sa dosa da{wih ko lo ni ja, pre ma wegovim rije~ima, u fundus op{tine slilo oko 120 slika. - U~estvovali smo otkako postojimo, ali smo tokom ove godine obavije{teni da treba da napravimo predah, vjerovatno zbog svjetske ekonomske

krize, te da se pripremamo za 600 godina Zvornika - rekao je Lali}, koji je istakao da je “Paleta“ svugdje rado vi|ena, te da je bila u~esnik vi{e kolonija {irom Republike Srpske, kao i Srbije. Izlagali su svoje radove u Ki kin di, No vom Sa du, Bawoj Lu ci, [am cu, Bi jeqini, Vlasenici, Mili}ima,

Ugqeviku, Bawi Vru}ici. U Slikarskoj radionici ima tridesetak u~enika raznih generacija, a mnogi biv{i su slikaju}i u “Paleti“ otkrili svoj talenat i to ih je usmjerilo na daqe {kolovawe, dok ima i onih koji se, rade}i u woj, pripremaju za upis na akademiju, arhitekturu, dizajn.

USPJESI Slikarska radionica “Paleta“ radi od 2003. godine i do sada je dala nemjerqiv doprinos afirmaciji likovnog i kulturnog stvarala{tva Zvornika. Lali} svoj rad i dugogodi{we iskustvo koristi u radu sa talentovanim Zvorni~anima, koji sa zadovoqstvom stvaraju u radionici neobi~nog ambijenta i atmosfere, gdje ih on u~i da sli-

karski razmi{qaju, pri tome ih pu{taju}i da sami prave svoj izbor. Od osnivawa do danas u~estvovali su na kolonijama u okviru “[ama~ke kulturne jeseni“, u Kumboru, Vukovom Tr{i}u, Bawi Vru}ici tri godine zaredom, “Zvorni~kom kulturnom qetu“ {est godina, te obiqe`avaju}i 60 godina postojawa Gradske biblioteke u Zvorniku.

Promocija kwige u Srebrenici

Stara srpska prezimena i seobe SARAJEVO - Izlo`ba “Portreti slavnih“, na kojima su predstavqeni gosti iz svijeta filmske umjetnosti koji su proteklih godina posjetili Sarajevo, bi}e organizovana povodom jubilarnog 15. izdawa Sarajevo film festivala, pi{e na sajtu ove manifestacije. Postavka }e biti organizovana u Glorijinom paviqonu na Festivalskom trgu ispred Narodnog pozori{ta od 12. do 20. avgusta. Ova izlo`ba, koja je svojevrstan poklon gra|anima Sarajeva, najavqena je postavqawem bilborda na atraktivnim gradskim lokacijama. Ciq izlo`be je prezentacija druga~ije, boqe i qep{e slike sada{wosti, a ujedno predstavqa su{tinu petnaestogodi{weg festivalskog djelovawa.

SREBRENICA - Kwiga “Srbija (ili Zagorje, stara srpska prezimena, seobe...)”, auto ra Pe tra A{ kra be Za gor skog, promovisana je u ~etvrtak u srebreni~koj Narodnoj biblioteci. Kwiga govori o nastanku sta rih srpskih pre zi me na, wihovim promjenama, te kori je ni ma i pre ci ma oko 50.000 prezimena. Djelo, koje ima 900 stranica, rezultat je ~etrdesetogodi{weg istra`ivawa autora, koje se za-

sniva na provjerenim istorijskim ~iwenicama.

PROVJERENE istorijske ~iwenice - Istra`uju}i nastanak odre |e nih sta rih srpskih prezimena, do{ao sam do saznawa da su Srbi na ovim pros to ri ma `i vje li pri je dvi je hiqade go di na, a to zna~i da oni nisu odnekud do{li u petom ili {estom vijeku - rekao je A{kraba,

navode}i kao primjer prezimena Veleti}, Quti}, Mladenovi}... On je govorio i o vje~itim srpskim seobama, razdvajawu porodica, promjenama prezimena i prelascima pravoslavnih Srba u druge vjere pod pritiscima, kao i asimilaciji srpskog naroda na po je di nim geo graf skim pros to ri ma. O kwizi je, osim autora, govorio istori~ar Boris Cicovi}. K. ].

GLAS SRPSKE 8. i 9. avgust 2009. 27

Gran pri hercegnovskog festivala filmu “Nije kraj“ HERCEG NOVI - @iri Filmskog festivala Herceg Novi saop{tio je da je Gran pri “Velika zlatna mimoza“ dodijeqen filmu “Nije kraj“, Vinka Bre{ana, javio je B92. Nagradu za re`iju podijelili su Piter Strikland za film “Katalin Varga“ i Vladimir Paskaqevi} za film “\avoqa

varo{“. “Zlatna mimoza“ za najboqu mu{ku ulogu dodijeqena je Slavku [timcu za ulogu Hasana u filmu “Bjuik Rivijera“, a Zlatna mimoza za najboqu `ensku ulogu Jeleni \oki} za uloge u filmovima “Turneja“ Gorana Markovi}a i Miroslava Mom~ilovi}a.

Postavka “LTG“ galerije privla~i posjetioce

Vijesti

Od Kowovi}a do Unkovi}a

Trebiwe

Postavqeno pedesetak radova 28 autora razli~itih stilova i pravaca. Najstarije djelo poti~e iz 1840. godine, dok je rad Ismara Mujezinovi}a, ura|en u duhu wegovog ciklusa “Restoran masovne ishrane“, naslikan ove godine PI[E: DEJAN VUJANI] [email protected]

BAWA LUKA - Izlo`ba odabranih slika iz bogatog fun du sa “LTG“ ga le ri je pri vla ~i ve li ku pa`wu qubiteqa umjetnosti. Postavqeno je pedesetak radova 28 autora razli~itih stilova i pravaca. Najstarije djelo poti~e iz 1840. godine, dok je rad Isma ra Mujezinovi}a, ura|en u duhu wegovog ciklusa “Restoran masovne ishrane“, naslikan ove godine. - Izlo`ba ~ini presjek djela zna~ajnih slikara sa ovih prostora. Od srpskih auto ra is ti ~u se Mi lan Kowovi}, Nikola Graovac, Radenko Mi{evi}, od hrvatskih Gabriel Jurki} i Petar Dobrovi}. Od savremenika ima mo Mer sa da Ber be ra, Ismara Mujezinovi}a, Ratka Lali}a, Milivoja Unkovi}a - rekao je art menayer “LTG“ ga le ri je Vla di slav Da ce {in. On je do dao da su pos tavqena i djela slikara koji ve} 40 ili 50 godina `ive u Parizu: Vlade Veli~kovi}a, Cileta Marinkovi}a i Miodra ga Da de \u ri }a. Pred stavqeni su i auto ri iz Bawe Luke, Bekir Misirli} i Bo{ko Vukojevi}. Veliku pa`wu javnosti privla~e dva grafi~ka rada Salvadora Dalija, ura|ena u

Konkurs za likovne stvaraoce

Izlo`beni prostor “LTG” galerije

kombinaciji litografije i bakropisa. - Ra do vi su iz ci klu sa “Galina ve~era“; godina nije potpisana, ali mislim da je rije~ o periodu {ezdesetih godina, kad je Dali uradio ci klus “Bo `an ska komedija“ - naglasio je Dace{in. On ipak ka`e da to nisu najvredniji radovi na ovoj izlo `bi. Po se bno iz dva ja sliku Milana Kowovi}a.

ne{to zna~e, a ovdje su mawe poznata. Ne zna~i da su lo{ija, nego su qudi mawe upu}eni u wihov rad, pa onda mi wihovim postavkama `elimo da damo zna~aja - kazao Vladislav Dace{in.

FOTO: G. [URLAN

- Kowovi} je pre po znatqiv po svom stilu kojem je ostao dosqedan ~itav `ivot. Na izlo `bi je pos tavqen wegov rad iz 1982. godine “@itna poqa“, koji je zna~ajan za wegov opus iz tog perioda - istakao je Dace{in.

IZDVAJA se slika Milana Kowovi}a Pred stavqena su i dva rada jednog od najve}ih `ivih srpskih slikara, Vladimi ra Ve li ~ko vi }a, ko ji `ivi i stvara u Parizu. - Ne ka mje ri la vri je dnos ti ov dje su, na `a lost, po re me }e na, ka da je dnog autora prvo treba da prizna Pariz da bismo ga mi prihvatili. To se desilo sa Ve-

li ~ko vi }em i svim na {im slikarima koji su karijere napravili u Parizu. Dok su `ivjeli u Srbiji, nisu mogli da naprave karijere. Kad su se tamo dokazali, mi smo ih prihvatili i to govori mnogo - kazao je Dace{in. Prema wegovim rije~ima, to ne zna~i da mi nemamo likovnu kritiku koja je pismena, ve} se radi o tome da nije dovoqno hrabra da naglas ka`e i potvrdi taj kvalitet. - Stalno gledamo {ta }e re}i Pariz. To se desilo i sa Dadom \uri}em i Qubom Popovi}em, koji su pravili karijere u inostranstvu - istakao je Dace{in. Sa dva rada velikog formata predstavqen je i slikar Goran Mitrovi} iz Sremske

Mitrovice, koji je uspio da se na me tne te ma ti kom ko ju obra|uje. - Osnovni likovi su mu stra{ila, koja vrlo vje{to komponuje i ugra|uje u sliku. Jedan je od rijetkih autora koji rasproda sve izlo`be naglasio je Dace{in. Izlo`ena su ~etiri rada Mersada Berbera. - Berber je ili shva}en ili totalno neshva}en. Bez obzira na sve, dobio je najvi {a pri znawa u Mos kvi. Ipak, djelo dobija svoju pravu verifikaciju naj~e{}e, ta ko je is to ri ja po ka za la, kad autora vi{e nema na likovnoj sceni - kazao je Dace{in. Izlo`ba djela iz fundusa “LTG“ galerije bi}e postavqena jo{ 15 dana.

Nagrada “Zvono“

Arheolo{ka istra`ivawa

Finalisti za Wujork

@ivot paleolitskog ~ovjeka

BAWA LUKA - Otvarawe izlo`be radova finalista Godi{we nagrade za mlade likovne umjetnike “Zvono“, kao i progla{ewe dobitnika je 20. avgusta u Muzeju savremene umje tnos ti Re pu bli ke Srpske. Nagradu dodjequje Centar za savremenu umjetnost Sarajevo

TREBIWE - Nakon {to je Trebiwe nedavno ugostilo prodavce kwiga iz Bawe Luke, od petka je Du~i}eva ulica, kod qetne ba{te hotela “Platani“, okupirana prodavcima iz 12 izdava~kih ku}a {irom Srbije i BiH. Oni }e tokom mini sajma kwiga nuditi najnovija izdawa po pristupa~nim cijenama, koje }e biti i do 20 odsto ni`e nego u kwi`arama. Organizatori ovog sajma su izdava~ke ku}e “Book Marso“ iz Beograda i “Besjeda“ iz Bawe Luke. R. Mi.

Novi Sad

MAWE POZNATA IMENA Bawolu~ka publika nedovoqno prati zbivawa na likovnoj sceni, me|utim, mi iz “LTG“ galerije se trudimo da imamo ozbiqan uvid ne samo u lokalno slikarstvo, nego i {ire. Ima dosta imena koja

Kwige u Du~i}evoj ulici

u saradwi sa Centrom za vizuelne komunikacije “Protok“ i Muzejom savremene umjetnosti Republike Srpske. @iri je od ukupno 27 prijavqenih umjetnika izabrao ~etiri finalista. To su Irena Sladoje iz Sarajeva, Borjana Mr|a iz Bawe Luke, Bojana Taminyija iz Prijedora i Dajan [piri} iz Bawe Luke. Nagrada se sastoji od {estonedjeqnog boravka u Wujorku i samostalne izlo`be u Saraje vu (Umje tni ~ka ga le ri ja BiH), nakon povratka nagra|enog iz SAD. D. Vu.

BEOGRAD - Na lokalitetu [alitrena pe}ina arheolo {ka eki pa, pre dvo |e na vi {im kus to som Na ro dnog muzeja u Beogradu, arheologom Bo ja nom Mi ha ilo vi}, nastavqa sistematska arheolo{ka istra`ivawa najbo-

gatijeg paleolitskog nalazi{ta na podru~ju centralnog i za pa dnog Bal ka na, sa op {teno je iz PR slu`be Narodnog muzeja u Beogradu. Arheolo{ki lokalitet [alitrena pe}ina, koja je smje{tena u klisuri rijeke

Ribnice, u selu Bre`|e kod Mionice, iz godine u godinu arheolozima pru`a dragocjene podatke kako o materijalnoj kulturi, tako i o duhovnom `ivotu paleolitskog ~ovjeka. Na osnovu dosada{wih saznawa mo`e se re}i da [alitrena pe}ina predstavqa za sada najbogatije i najzna~ajnije paleolitsko nalazi{te u Srbiji, jedino gravetijensko nalazi{te na prostoru zapadnog Balkana i sva kako jedno od najbogatijih i najzna~ajnijih gorwopaleolitskih nalazi{ta u jugoisto~noj Evropi. D. Vu.

NO VI SAD - Kul tur ni centar Novog Sada raspisuje konkurs za u~e{}e na 38. novosadskom salonu, objavio je Or ga ni za ci oni odbor ovoga salona. Rok za podno{ewe radova je od 5. do 17. oktobra u Malom likovnom salonu KCNS. Na konkurs se mogu prijaviti svi likovni stvaraoci koji studiraju na Akademiji umetnosti. V. [.

Pozori{te

[ekspir na mostarski na~in TREBIWE - Mostarski teatar mladih, na platou Muzeja Hercegovine u Trebiwu, izveo je [ekspirov komad “Mnogo vike ni za {ta“. Premijerno ovu predstavu Mostarci su izveli 2. avgusta u Mostaru. Poslije “Romea i Julije“ i “Sna Ivawske no}i“, “Mnogo vike ni za {ta“ je tre}a [ekspirova drama koju je posqedwih godina postavilo pozori{te uglavnom sa~iweno od mladih mostarskih u~enika i studenata. R. Mi.

Fotografije

“Biti ~ovek“ BEO GRAD - Izlo `ba “Biti ~ovek“, autorke Andree Ivanovi}, na kojoj }e biti predstavqene fotografije i instalacija veli kih di men zi ja, bi }e otvorena 15. avgusta u Arte galeriji u Beogradu, javio je Ta njug. Pred stavqeni kon cep tu al ni rad bi }e pra}en video prezentacijom sa ostalim Andreinim radovima.

28 8. i 9. avgust 2009. GLAS SRPSKE

VIJESTI IZ PORODILI[TA

Bawa Luka

7

dje~aka

5

djevoj~ica

Cijene ogrevnih sredstava u Bawoj Luci u porastu

GRADSKI VODI^

Va`ni telefoni Informacije 1185 Hitna pomo} 124, 230- 620 Vatrogasci 123 CJB 122, 337-100 Ta~no vrijeme 1373 Meteorolo{ka stanica 307-943 S.O.S. telefon 1264 (Linija za pomo} `rtvama nasiqa u porodici)

bolnice Paprikovac Poliklinika

342-100 247-333

ordinacije Deamedika Euromedik Intermedik Jelena Firena

309-221 216-875 216-661 324-310 437-222

apoteke "Nova" "Neven" "Tempo"

218-264 281-017 310-044

prevoz Autobuska st. 090/513-000 @eqezni~ka stanica 301-229 Aerodrom Bawa Luka 535-210 Biletarnica (centar) 315-867

taxi "A" taksi Bawalu~ki taksi Bel taksi Euro taksi Maksi taksi Patrol taksi Ideal taksi Mobil taksi

1500 1544 1550 1555 1551 1533 1545 1566

Kubni metar drva 65, a tona ugqa 150 maraka Proteklih godina stanovnici Bawe Luke su u velikoj mjeri u avgustu kupovali drva. Me|utim, ove godine prodaja slabo ide. O~igledno je da je svjetska kriza uticala, a u proqe}e i qeto se priprema za zimu, rekao Jovo Markovi}

PI[U: SVJETLANA TADI] [email protected] ALEKSANDAR PEPI] [email protected]

Kako se bli`i jesen i zima, tako se u gradu pove}ava potra`wa za ogrevnim drvetom i ugqem. Stanovnici Bawe Luke ovog qeta za kubni metar trupaca drveta treba da izdvoje 65 maraka, a 75 maraka za metar iscijepanih drva. Jovo Markovi} iz Meline prodaje drva u Pilanskoj ulici, kao i ostali trgovci ogrevom, jer je tu Administrativna slu`ba odredila mjesto za tu vrstu djelatnosti. - Proteklih godina stanovnici Bawe Luke su u velikoj mjeri u avgustu kupovali drva. Me|utim, ove godine prodaja

Ovih dana malo kupaca ogreva

slabo ide. O~igledno je da je svjetska kriza uticala i na to da se mawe prodaje ogrev. Nikako nisam zadovoqan. Mnogi ka`u da je drvo skupo, a ne zna ju ko li ko sna ge i tru da treba da trupac izvu~e{ iz {ume, izre`e{ i doveze{ na mjesto gdje se prodaje - ka`e Markovi}. Prema wegovim rije~ima,

hoteli "Bosna" 215-681 "Palas" 218-723 "Ideja" 217-444 "Vidovi}" 217-217; 245-800 "Cezar" 326-400 "Grand" 380-105 "Meriot" 222-870; 217-801

FOTO: A. PEPI]

pove}ana je cijena otkupa drva iz “[uma Republike Srpske“, koja iznosi vi{e od 60 maraka po metru kubnom.

SLABO se prodaje i ugaq - Najvi{e drva se proda u septembru i oktobru jer qudi ~ekaju posqedwi momenat, a ne razmi{qaju o tome da je tada cijena najvi{a. U proqe}e je najni`a cijena drva, ali tada skoro da i nema prodaje - naglasio je Markovi}. Pored toga, isti~u prodavci, i cijena ugqa se pove}ala u posqedwem periodu, tona, kako narod voli da ka`e, “}umura“ ko{ta 150 maraka. - Mislili smo da }e usqed pove}awa cijene drva do}i do obimnije prodaje ugqa, ali to se nije desilo. Prodaja drvenog i kamenog ugqa koji se dovozi iz Banovi}a je bila na niskom

nivou i pro{lih godina, ali ove godine je posebno lo{e naglasio je jedan od prodavaca ugqa. Gra|ani Bawe Luke ka`u da su cijene visoke, pogotovo sada u ovim te{kim vremenima, kada su svi svjesni ekonomske krize koja vlada. - Trenutno ne znam {ta }u kada do|e zima, drva su skupa, ve} se treba razmi{qati i odvajati novac za kupovinu. Jednostavno, nemam drugog izbora nego da kupim drva i platim ih po toj cijeni - rekla je Mira

Ra~i} koju smo zatekli na pijaci ogreva. Prodavci ka`u da se posao prodaje drva nikako ne isplati upravo zbog visoke cijene otkupa, ali da nemaju izbora jer drugim poslom ne mogu da se bave. Osim {to prodaju drva i ugaq, bave se i prevozom drva, a cijena usluge prevoza je 15 maraka po metru kubnom. - Vr{imo i usluge cijepawa drva, a cijena se formira po dogovoru, u zavisnosti od koli~ine koja se cijepa - istakao je za kraj Jovo Markovi}.

[UMSKO GAZDINSTVO - Ogrevno drvo izrezano po metru prostornom kod nas ko{ta 44,40 maraka, dok metar kubni drva u trupcima ko{ta 64,35 maraka. U cijene je ura~unat PDV, a prevoz drva od strane gaz-

dinstva se posebno obra~unava u zavisnosti od koli~ine koja se prevozi i udaqenosti mjesta na koje je potrebno dostaviti drva rekli su u [umskom gazdinstvu “Bawa Luka“.

inspekcija Sanitarna 244-475 Tr`i{na 348-710 Inspekcija rada 348-730 Prosvjetna 466-346 Komunalna 306-464 Republi~ka uprava za inspekcijske poslove 213-624 Republi~ki devizni inspektorat 300-434

kvarovi Prijava kvarova 300-384 Kvarovi na telefonima 1275

REPERTOAR MULTIPLEKS “PALAS“ MAMURLUK - komedija re`ija: Tod Filips uloge: B. Kuper, E. Helms, Z. Galifiankis, H. Graham termini: 16.55, 19, 20.15, 21.15 i 22.30 ~asova LEDENO DOBA 3: DINOSAURUSI DOLAZE - animirani glasovi: Nikola \uri~ko, Isidora Mini}, Goran Jefti}, Voja Brajovi} termin: 18.15 ~asova PRORO^ANSTVA - triler

uloge: Sandra Bulok, Rajan Rejnolds, Malin Akerman, Kreg T. Nelson, Meri Stinburgen termini: 18:20 i 20:30 ~asova

re`ija: Aleks Projas uloge: Nikolas Kejx, ^endler Kentberi termini: 22:15 VJERIDBA - romanti~na komedija re`ija: An Fle~er

MUZEJ REPUBLIKE SRPSKE “Trapisti~ka opatija Marija Zvijezda u Bawoj Luci 1869-2009” Stalna izlo`bena postavka Muzeja RS “Od praistorije do savremenog doba“ i multimedijalna izlo`ba “Jasenovac“

LTG GALERIJA Izlo`ba odabranih slika iz fundusa galerije GALERIJA UDAS Izlo`ba Andree Krneti}, “Grafike“ otvorena do 15. avgusta MUZI^KI PAVIQON “PETAR KO^I]“ Ve~eras u 20 ~asova - Izlo`ba fotografija Sergeja Kala~eva i Ala Gagijeva pod nazivom “Ju`na Osetija“

GLAS SRPSKE 8. i 9. avgust 2009. 29

Tr`nica 1,2 - 1,5 5 0,7 - 0,8

mrkva kupus blitva

1 - 1,5 0,5 - 0,6 2

karfiol paprike tikvice

pasuq patlixan paradajz

2-3 1 - 1,2 0,5 - 1

3-7 2 1

FOTO: A. PEPI]

crveni luk bijeli luk krompir

krastavci 0,5 - 0,7 zelena salata 2,5 - 3 mahune 1,5

GRADSKE VIJESTI

Uskoro omladinsko savjetovali{te Mladi od 14 do 30 godina od septembra }e mo}i da koriste usluge besplatnog psiholo{kog savjetovawa koje }e sprovoditi Udru`ewe za realitetnu terapiju Republike Srpske. - Osnovna svrha i ciq omladinskog savjetovali{ta jeste obezbje|ivawe psihosocijalne podr{ke mladim qudima u stawu potrebe za psiholo{kom pomo}i. Prihvatawe savjetovawa zna~i usmjerenost ka trajnom rje{ewu, sa vla da vawe stre sa, li ~ni rast i ra zvoj i usvajawe novih `ivotnih vje{tina - izjavila je ~lan Udru`ewa za realitetnu terapiju Branka Ivanovi}. Sedam savjetnika, obrazovanih psihologa i socijalnih radnika sedmi~no }e raditi sa mladim qudima kojima je potrebna pomo} zbog psiholo{kih, me|uqudskih i problema u {koli, na fakultetu, na poslu... Projekat Omladinsko savjetovali{te provodi}e se {est mjeseci u prostorijama Udru`ewa amputiraca “Udas“. S. T.

U kwi`arama ovih dana ne treba ~ekati u redu za kupovinu kwiga

Bawolu~ke kwi`are snabdjevene kwigama za osnovnu i sredwu {kolu

Nema gu`ve za kupovinu uxbenika Za razliku od prethodnih godina, roditeqi su ve} po~eli sa nabavkom kwiga za svoje osnovce i sredwo{kolce. To je dobro jer }e izbje}i gu`vu, rekla Sandra Stojanovi} PI[E: TATJANA PAPI]-XAKULA [email protected]

Stanovnici Bawe Luke koji imaju mali{ane {kolskog uzrasta po~eli su da se pripremaju za novu {kolsku godinu. Police u kwi`arama su pune uybenika, ali ovih dana nema gu`ve pri kupovini kwiga i {kolskog pribora. - Za razliku od prethodnih go di na, ro di teqi su ve} po ~e li sa na bav kom kwiga za svo je osnov ce i sredwo{kolce. To je dobro

jer }e iz bje }i gu `vu. Mi, kao i obi~no, najve}u navalu o~ekujemo u drugoj polovini avgusta, pa ~ak i u danima kada po~ne {kola. Svi uybeni ci za osno vnu {ko lu su sti gli na vri je me, a za sredwu na bavqamo po na ruybi, obi~no u posqedwoj se dmi ci av gus ta, ka da je i najve}a potra`wa {kolskih uybenika - rekla je prodava~ica u kwi`ari “Kultura“ na Bulevaru, Sandra Stojanovi}. U kwi`a ri Za vo da za

uybenike u centru grada isti~u da roditeqi, kada kupu ju uybe ni k, `e le da sve nabave odjednom.

NAVALA kupaca krajem avgusta - Svi ho}e da na jednom mjestu imaju komplet kwiga. Od tre}eg do devetog razreda osnovne {kole gotovo sve kwige nalaze se na policama, izu zev vje ro na uke i stranog jezika jer se ti uybenici nabavqaju posebno, pre ma pro gra mu po ko jem odre|ena {kola ra di - rekao je generalni direktor Zavoda za uybenike i nastavna sred stva Mar ko A{a nin. Kada su cijene u pitawu, kompleti kwiga za osnovne {kole, u zavisnosti za koji ra zred se ku pu ju, kre }u se izme|u 64,50 i 149,50 maraka. I pored toga {to cijene nisu mijewane u odnosu na pro {lu go di nu, ro di teqi nisu zadovoqni wima i sma-

traju da bi sve to moglo i mo ra lo da bu de mno go po voqnije. - Na ku}nom buyetu dobro se osjeti priprema dvoje djece za {kolu. Me|utim, to je ne{to {to se ne mo`e eski vi ra ti. Ka da se ku pu ju uybenici, uz to treba para i za pernice, sveske, olovke, pribor za likovno, opremu za fiskulturu, a nerijetko i novu torbu. Uostalom, kada su djeca u pitawu, spremni smo na sve, pa ~ak i na neku `rtvu samo da bismo wima udovoqili - rekao je jedan roditeq koji nije `elio da mu ime objavimo.

Apel U bawolu~kim kwi`arama isti~u da uxbenika ima dovoqno i da je boqe da se u ovo vrijeme nabave kwige za {kolu i tako izbjegnu velike gu`ve koje nastaju krajem avgusta i po~etkom septembra.

Andrija Dra{kovi}, sin Nemawe i Sande; Nikolina Marjanovi}, k}i Radovana i Slavice; Andrej Dima~, sin Vlade i Du{ke; Nik{a Je~menica, sin Radomira i Danijele; Jovan Keserovi}, sin Darka i Danijele;

Kul tur no-umje tni ~ko dru{tvo “14. februar“ iz Debeqaka u~estvova}e 12. avgusta na festivalu folklora “Zlatiborsko qeto 2009“. Predsjednik KUD-a “14. februar“ Dragan Kavi} rekao je da su preko Direkcije Vlade Republike Srpske u Beogradu pozvani od organizatora festivala da u~es tvu ju na tom pres ti -

`nom takmi~ewu folklornih dru{tava. - Na{e folklorno dru{tvo bi}e jedini predstavnik Republike Srpske na tom festivalu. Ove godine imali smo dosta posjeta raznim festivalima, a ovo na Zlatiboru }e nam biti 26. nastup - istakao je Kavi} koji je dodao da je dru{tvo osnovano 2007. godine i da broji 60 ~lanova. S. A.

Vikendom no}ni rafting na Vrbasu Turisti~ka organizacija grada Bawe Luke i Rafting klub “Kawon“ pokrenuli su zajedni~ku akciju no}nog raftinga u kawonu Vrbasa. Prvi no}ni raftinzi bi}e odr`ani ovog vikenda. Okupqawe posjetilaca zainteresovanih za ovu vrstu adrenalinske zabave planirano je u raftingcentru “Kawon“ u Karanovcu sa po~etkom u 19 ~asova. Spust po~iwe u 21 ~as, nakon ~ega slijedi zabava u “Kawonu“ uz bawolu~ke disk-yokeje. Predsjednik rafting kluba “Kawon“ Aleksandar Pastir rekao je da }e svakog vikenda u avgustu biti organizovan no}ni spust u kawonu Vrbasa. - Svi posjetioci no}nog raftinga na ovoj prelijepoj rijeci bi}e obezbije|eni. O wima }e brinuti licencirani skiperi i obezbje|ewe Rafting kluba “Kawon“ - istakao je Pastir. S. A.

PA@WA

MATI^NI URED Ro|eni:

KUD iz Debeqaka na “Zlatiborskom qetu”

Obustava saobra}aja Leon Vujanovi}, sin Manojla i Nata{e; Marko Popovi}, sin Sini{e i Marijane; Strahiwa Jela~a, sin Branka i Tamare; Zorica \uki}, k}i Zorana i Swe`ane; Ema Tu~i}, k}i Darija i Dragane; Duwa Baji}, k}i Davorina i Sawe.

Umrli: Mir ko (Mi }o) Vu le ta, ro |en 1946. godine; Genko (Josip) Jalovi, ro|en 1950. godine; Emil (Frawo) Naj man, ro |en 1931. go di ne; Dra gan (Dobre) Bjelobrk, ro|en 1919. godine.

Zbog izvo|ewa radova na rekonstrukciji i modernizaciji magistralnog vrelovoda “Borik“ (dionica “Toplana” – hotel “Bosna“), do}i }e do obustave saobra}aja u ulici Kraqa Petra Prvog Kara|or|evi}a, na dijelu od raskrsnice sa ulicom Aleja

Svetog Save do raskrsnice sa Bulevarom cara Du{ana. Radovi }e se izvoditi u vremenu od 12 ~asova 8. avgusta do sedam ~asova 10. avgusta 2009. godine. Za vrijeme izvo|ewa radova bi}e postavqena privremena saobra}ajna signalizacija. A. P.

30 8. i 9. avgust 2009. GLAS SRPSKE

ORIJENTALISTA (Konstantinopoq, 1921.)

FOTO: ARHIVA

Feqton

(9)

Otomansko carstvo gurnuto u ambis

TOM RAJS

Konstantinopoq je bio podijeqen u zone, sli~no Berlinu nakon Drugog svjetskog rata: Francuzi su kontrolisali Stambol; Britanci su dr`ali Galatu i Peru, takozvane frana~ke ~etvrti; mawe dijelove grada okupirali su Italijani i Grci

Lev se divno ose}ao na brodu koji je napustio Kavkaz i plovio ka glavnom ka gradu posrnulog Otomanskog carstva. Posle nekoliko dana plovidbe Kleopatrom uz anadolsku obalu, kona~no je ugledao ~uvene yamije, crkve i palate o kojima je toliko ~itao: Zlatni rog. Pri~alo se da se ova plavna re~na dolina iskrila od zlata koje su u wu pobacali Vizantinci pred nadiru}im Turcima. Neobi~ni pontonski mostovi na Rogu - na kojima su mu{karci u belim odorama napla}ivali mostarinu - povezivali su stari Stambol, tursku prestonicu prepunu palata i yamija sa Galatom, “frana~kom lukom. Hiqade Jevreja pobeglo je ovamo pred {panskom inkvizicijom, naseliv{i se me|u Arapima, Grcima i Jermeni ma. Na na ju zvi {e ni joj ta ~ki u Ga la ti uzdizala se kamena osmatra~nica, delo |enovqanskih trgovaca koji su u ~etrnaestom veku osnovali ~etvrt. Ve}ina velikih gradova izgra|ena je pokraj vodenih tokova; za Konstantinopoq se mo`e re}i da stoji nasred vodenog puta. Kroz grad se mo`e projedriti ili provesti parobrodom sa severa i juga. Dve hiqade godina skupqana blaga i inovacije ukra{avaju wegove obale. Kontrolisati ove vode zna~ilo je upravqati protokom robe i oru`ja izme|u Evrope i Azije, {to su otomanski Turci ~inili pet stotina godina.

Dolazak u Konstantinopoq Kleopatra je uplovila u luku, okru`ena sivim, metalnim sjajem modernih topovwa~a,

Malo ko se danas sje}a velike turske uloge u prvom svjetskom ratu, izuzev ~uvenog Galipoqa, gdje su Turci zbrisali britanske, australijske i novozelandske ekspedicione snage. Gotovo na svim drugim rati{tima turski vojnici su bili zbrisani

nad kojima se vila crveno-belo-plava britanska zastava. Po~etkom rata, 1914. Otomansko carstvo se pridru`ilo Nema~koj i 1921. jo{ uvek je pla}alo cenu te odluke. Konstantinopoq je bio podeqen u zone, sli~no Berlinu nakon Drugog svetskog rata: Francuzi su kontrolisali Stambol; Britanci su dr`ali Galatu i Peru, takozvane frana~ke ~etvrti (Turci su evropske hri{}ane jo{ uvek zvali imenom krsta{ke ruqe koju su upoznali pre jednog milenijuma); mawe delove grada okupirali su Italijani i Grci. U gradu je bio i jedan broj japanskih vojnika, po{to se i Japan pridru`io protivnicima nema~ko-turske koalicije krajem prvog svetskog rata. Savezni{tvo s Nema~kom bilo je iznenadni obrt turske strategije, delo mladoturaka, tajnog nacionalisti~kog udru`ewa koje je svrglo sultana s vlasti nasilnim dr`avnim udarom 1908. Mladoturci su isprva mnogo govorili o univerzalnim qudskim pravima i rasnoj i religioznoj jednakosti, obe}avaju}i da }e Otomansko carstvo i wegove brojne etni~ke grupe - Jermene, Grke, Jevreje, Arape i Kurde - uvesti u moderno doba. “Bilo da se molimo u sinagogi, crkvi ili yamiji“, objavio je Enver-pa{a, vo|a hunte, “svi `ivimo pod istim plavim nebom, ponosno se nazivaju}i Otomanima.” Duh univerzalnog otomanskog bratstva je uskoro i{~ezao, otkrivaju}i mnogo rigidniju, restriktivniju ideologiju. Mladoturci su prigrlili “panturanizam“ - verovawe da svi Turci od ruskih stepa do Anadolije poti~u iz zajedni~ke prapostojbine “Turana“.

MLADOTURSKA HUNTA od Otomanskog carstva na~inila vojnu koloniju Wema~kog rajha

Potraga Lev Nusimbaum je bio Jevrejin, preobra}enik u muslimanskog princa i autor niza bestselera u nacisti~koj Wema~koj. Wegov `ivot prevazilazi i najma{tovitije stranice wegovih kwiga. Tragaju}i za istinom o Levu, Tom Rajs otkriva niz sjenovitih svijetova u me|uvremenu utonulih u zaborav evropski panislamizam, nihilisti~ke asasine, krijum~are antinacisti~kih kwiga, naftne bogata{e Bakua i jevrejske orijentaliste. Rezultat te potrage je potpuno neo~ekivana slika dvadesetog vijeka.

Prema ovom u~ewu, dotada{wa okrenutost Oto man skog car stva ka Evro pi i Bliskom istoku bila je pogre{na. Umesto toga carstvo se trebalo posvetiti ujediwewu turanskih naroda u Rusiji i Centralnoj Aziji. U kwizi Alah je veliki, Lev upore|uje opsesiju Turanom sa idejama “krvi i tla” u Nema~koj. Turska paralela ideje o lebensraumu govorila je o budu}nos-

ti koja ~eka na istoku - o invaziji Rusije i povratku svih izgubqenih zemaqa oduzetih od trinaestog veka naovamo, ne samo Otomanima ve} i drugim velikim turanskim narodima, Mongolima i Hunima.

Vojni ata{e Istinski arhitekt tursko-nema~ke osovine tokom Prvog svetskog rata bio je Enverpa{a. Enver, sklon upijawu mra~nih uticaja obavqao je du`nost otomanskog vojnog ata{ea u Berlinu, gde je razvio sklonost ka {iqatim {lemovima, sjajno ugla~anim ~izmama i pri~ama o vagnerijanskom sumraku bogova - yihadu. Kada je Enver 1908. doveo mladoturke na vlast, do{ao je na polo`aj vojnog ministra nose}i brkove “a la kajzer Vilhelm“, jasan nagove{taj osnovnog pravca spoqwe politike. Usledio je verovatno najdramati~niji proces “autokolonizacije“ u istoriji: radi postizawa instant modernizacije i uzdizawa do statusa me|unarodne sile, mladoturska hunta je od Otomanskog carstva na~inila vojnu koloniju Nema~kog rajha. Neki diplomatski znalci prokomentarisali su ovaj preobra`aj frazom “Deutschland uber Allah. Bio je to smrtno ozbiqan proces koji se odvijao brzinom svetlosti. Enver je sav oficirski kadar poverio Nemcima; vi{e od dvadeset pet hiqada nema~kih ofi ci ra i stru~waka do bi lo je komandne polo`aje. Pruski oficir osnovao je turske vazdu{ne snage, a dva nema~ka bojna broda ukotvila su se u zlatnom rogu. Nema~ke posade su bez zazora navukle fesove i zapevale “Deutschaland uber Alles„ pod prozorima ruskog ambasadora. Mladoturci su gurnuli Otomansko carstvo u ambis. Malo ko se danas se}a velike turske uloge u Prvom svetskom ratu, izuzev ~uvenog Galipoqa, gde su Turci zbrisali britanske, australijske i novozelandske ekspedici one sna ge. Go to vo na svim dru gim rati{tima turski vojnici su bili zbrisani. Vi{e od trista hiqada turskih askera poginulo je samo na Kavkazu, bore}i se s Rusima za ostvarewe Enverovog plana za kona~no oslobo|ewe turske prapostojbine. (Nastavi}e se)

8. avgust 117.

8. avgust 1832.

9. avgust 1962.

Rimski imperator Trajan

Ro|en \ura Jak{i}

Nobelovac Herman Hese

117 - Umro je rimski imperator Marko Ulpije Trajan, posqedwi rimski vladar koji je znatno pro{irio rimsku dr`avu. Bio je sklon velikim graditeqskim poduhvatima. Po{to nije imao dovoqno snage da se odupre varvarskim germanskim plemenima na sjeveru,

izme|u Rajne i Dunava podigao je “Veliki zid”. Na Balkanu su se nalazile wegove najpoznatije gra|evine - kameni most preko Dunava kod Kladova koji je vezivao Gorwu Meziju (sada{wa sjeverna Srbija) s Dakijom, put desnom obalom Dunava od Singidunuma do mosta.

1832 - Ro |en je srpski pi sac i sli kar \u ra Ja k{i}, na ji zra zi ti ji pred sta vnik ro man ti zma u srpskoj kwi`e vnos ti i je dan od naj da ro vi ti jih srpskih sli ka ra 19. vi je ka. Pi sao je lir sku, ro doqubi vu, sa ti ri ~nu, so ci jal nu i ep sku po ezi ju. Po pri ro di je bio

ne mir na i bun to vna li ~ nost. Stras tan, pla ho vi te ma {te i pla me nih emo ci ja, pi sao je pe sme o slo bo di i sti ho va ne lir ske ispo ves ti. Wego ve pje sme “Otaxbi na“, “Na Li pa ru“, “Po no}“, “Mi la“ i dru ge, spa da ju u vrh srpske ro man ti ~ar ske po ezi je.

1962 - Umro je wema~ki pisac Herman Hese, dobitnik Nobelove nagrade za kwi`evnost 1946. godine. Antimilitarista i pacifista, Hese je bio veliki protivnik Prvog svjetskog rata. Pisao je lirske pjesme, novele i romane. U po~etku svog stvarawa bio je romanti~ar, pod

uticajem psihoanalize i orijentalne mudrosti. U wegovim djelima jasno je uo~qivo zanimawe za egzistencijalne, duhovne i misti~ne teme i veliki uticaj budisti~ke i hindu filozofije. Najpoznatija Heseova djela su “Stepski vuk“, “Sidarta“ i “Igra staklenih perli“.

GLAS SRPSKE 8. i 9. avgust 2009. 31

Oglase, reklame i ~ituqe mo`ete predati dopisni{tvu GLASA SRPSKE

Oglasi KU]E PRODAJA Prodajem ku}u 8h7, useqiva na tri eta`e (P+S+P) sa gra|evinskom dozvolom iza {kole u Prije~anima, tel. 065/351-000 i 051/428-008. Prodajem povoqno neopremqenu ku}u 10 x10 na sprat sa dva ulaza, 1.800 m2 placa u Gradi{ci, tel. 387 65/651334; 065/522-435. Podajem ku}u na placu 700 m2 kod motela “Nana” na glavnom putu, predvi|ena izgradwa poslovne zgrade, tel. 38766280130 i 051 310994. Prodajem ku}u P 1 u Trnu, ulica Viktora Novaka 24 ili mijewam za dva mawa stana u Bawoj Luci ili Lakta{ima, tel. 387 65/531-960. Prodajem vi{e ku}a na razli~itim lokacijama u Bawoj Luci, tel. 065/566207; 051/219-124. Prodajem ku}u 8h7 m visoko potkrovqe sa prate}im objektima, namje{tena, 2000 m2 zemqe na glavnom putu Srbac - Bawa Luka papiri 1/1, tel. 051/464-665; 066/132-751; 757-242. Prodajem ili izdajem u Trnu uz cestu veliku ku}u na sprat 600 m2 stambenog prostora, sa 400 m2 poslovnog prostora i 3.000 m2 oku}nice, sve ogra|eno, hitno, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem ku}u u Dervi{ima i prodajem {umu i zemqu kod Srpca, tel. 051/212-628; +385-98-9645-745.065/322-834. Prodajem ku}u u ulici Te{ana Podrugovi}a - Debeqaci, tel. 051/424270. Prodajem u Vrbawi kod {kole dvije ku}e i ~etiri placa ukupno 2.650 m2 zemqe, cijena 150.000 KM, tel. 065/516927. Prodajem dvije ku}e + gara`u na placu 404 m2, ul. Kraji{kih brigada 5, tel. 065/705-460. Prodajem ku}u na sprat 1/1 kod mosta u Gorwem {eheru, hitno i povoqno, tel. 065/636-545. Prodajem ku}u B. Luka, Rosuqe, Trive Amelice 17 na parceli 400 m2 cijena 350.000 KM, tel. 051/318-239. Prodajem ku}u na sprat sa dva stana po 80 m2, sa dvori{tem, gara`om po~etak ulice Jovice Savinovi}a, hitno i povoqno, tel. 065/636-545; 065/939-969. Presa~e, ul. Te{ana Podrugovi}a, prodajem ku}u 10 h 9 sa prate}im objektima, na placu 2.700 m2, cijena 170.000 KM, tel. 065/935-191. Prodajem ku}u na sprat s potkrovqem i oku}nicom oko 900 m2, ogra|eno pod vo}em, grijawe, preko puta "Glasa" Hiseta, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem ku}u u Rami}ima, na devet dunuma zemqe, cijena 50.000 evra (mo`e i zamjena za stan u B. Luci), tel. 065/935-191. U Bawoj Luci prodajem novu ku}u na sprat sa poslovnim prostorom, sve 1/1, tel. 051/380-798. Mijewam ku}u u Kuqanima - Bawa Luka, za stan u gradu. Sve po dogovoru, tel. 051/386-487. Prodajem dvije totalno sanirane ku}e, gara`a, ogra|eno, sa placem od 3.500 m, kod petqe, asfalt, struja, voda, useqivo odmah, ul. Blagoja Parovi}a, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem povoqno ku}e u B. Luci u centru kod ekon. {kole, hotel "B" i zgrade vlade, tel. 065/549-687. Prodajem ku}u sa prate}im objektima, oku}nica 960 m2 u Kraji{niku Nova Topola, tel. 051/303-235. Mijewam ku}u u Livnu za ku}u ili stan u Bawoj Luci ili okolini Bawe Luke, tel. 051/380-798. Prodajem useqivu ku}u v.p. kod "Kosmosa" uredni papiri, tel. 065/528-247. Prodajem vilu sa 6 soba, 2 kuhiwe, 2 kupatila, 5 balkona i gara`om u Vrawici kod Trogira, 80 m do mora, tel. 051/303-038; 065/180-753; 051/307514.

Prodajem pod Star~evicom ku}u 10 h 9 (P + 1 + M), novogradwa, samo pokrivena na placu od 700 m2, sa strujom i vodom, cijena 170.000 KM, tel. 066/165-323. Prodajem u Prije~anima useqivu ku}u 8,5 h 9,5 (PR + 1 + M), novogradwa, plac 500 m2, voda, struja, septi~ka, cijena 70.000 KM, tel. 065/371-611. Prodajem ku}e u B. Luci povoqno (od 40.00 KM do 1.000,000 KM), tel. 065/549-687. Prodajem ku}u 50 m2 stambenog prostora, sanirana sa dvori{tem 120 m2 u ulici Gavrila Principa, tel. 065/636-545, 065/939-969. Prodajem uz svaki dogovor ku}u na sprat + posl. prostor - pekara s dvori{tem, zgradom sa placem od 500 m2 kod "Alibabe", ul. Koste Vojnovi}a, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem u Dervi{ima ku}u P+1 sa placem 370 m2, tel. 065/698-012. Prodajem ku}u spratnicu 10h9, dvije gara`e u Buyaku sa 500 m2 oku}nice papiri uredni 1/1, tel. 051/388-189. Prodajem ku}u u Rami}ima i Prijedorskoj petqi (100.000 KM), tel. 065/549-687. Prodajem dvije ku}e na placu od 2.000 m2, iza “Incela”, ul. Vladislava [kari}a, zavr{en regulacioni plan, cijena 145.000 KM, tel. 065/935-191. Izdajem sprat ku}e studentkiwama kod PMF i zgrade Vlade, tel. 065/900-365. Prodajem ili mijewam za stan useqivu ku}u ul.Pionirska 33, tel. 065/528-247. Prodajem brvnaru 4h3 na parceli 850 m2 struja, ogra|eno, Drago~aj 27 km udaqeno od grada, cijena 7.000 KM, tel. 065/697-200; 051/213-139. Prodajem ku}u na sprat sa dva poslovna prostora, gara`om i oku}nicom 500 m2 u Krfskoj ulici, papiri 1/1, odmah useqiva, hitno i povoqno, tel. 065/636-545; 065/939969. Prodajem ku}u spratnicu, prizemqe + sprat + potkrovqe, tri stana + gara`a, na 300 m2 zemqi{ta, ul. Ranka [ipke, Paprikovac, tel. 063/904-603. Prodajem u centru Trna spratnicu sa dvije gara`e, centralno grijawe, na placu od 500 m2, cijena 120.000 KM, tel. 065/671-420. Hitno i povoqno prodajem ku}u u Bawoj Luci, tel. 065/671-420. Prodajem ku}u sa podrumom i useqivom dvori{nom zgradom na placu od 1.200 m2, ul. Srpskih rudara 27, Lau{, cijena 120.000 KM, tel. 065/935-191. Prodajem ku}u na sprat sa potkrovqem, tri trosobna stana s gara`om, oku}nicom 330 m2, centralno grijawe, kod Zavoda distrofi~ara u ulici Dr Velimira ^ovi}a, papiri 1/1, useqiva odmah, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem u lijevoj Novoseliji uz glavni put spratnicu 10 h 10 u prizemqu, poslovni prostor i jednosoban stan na placu 1.000 m2, cijena 120.000 KM, tel. 065/671-420. Ku}a spratnica sa oku}nicom 1000 m2, 1/1, lijeva Novoselija, povoqno, tel. 051/211-165. Prodajem stariju ku}icu na 1.400 m2 placa, Sara~ica, 435 uz glavni put, cijena 50.000 evra, tel. 065/935-191. Prodajem kod Zavoda distrofi~ara na Paprikovcu ku}u (P + 1 + M) sa gara`om i grijawem u odli~nom stawu na placu 330 m2, cijena 330.000 KM, fiksno, tel. 066/165-323. Prodajem ku}u 120 m2 u ulici Gavrila Principa sa oku}nicom od 500 m2 povoqno uz cestu, tel. 065/636545, 065/939-969. Prodajem ku}u, 2 trosobna stana i poslovni prostor, 300m2, cijena

250.000 evra, uz autoput kod kasarne Kozara, tel. 065/234-950. Prodajem ku}u, 50 m2 stambenog prostora, sanirana sa dvori{tem 120 m2, u ulici Gavrila Principa, hitno, tel. 065/636-545, 065/939-969. Stara ku}a i dvori{ni objekat na 400 m2 placa u Buyaku, okreti{te busa 13, fino, 95.000 KM, tel. 065/617-967; 051/370-039. Prodajem useqivu ku}u u Trnu kod Pe{tana na placu od 600 m2, tel. 065/560-386. Prodajem ku}u 10h10, prva plo~a, sa 3.000 m2 zemqi{ta, voda, struja, put, u ul. 1300 kaplara br. 65, tel. 061/241527. Prodajem ku}u i plac na Adi - 615 m2, tel. 065/530-578; 065/971-583. Ku}u u Karanovcu, 9h8, P+S+P na 500 m2 oku}nice prodajem ili mijewam za mawi stan u Bawoj Luci, tel. 051/212-357. Prodajem ku}u 10h9 na sprat sa centralnim grijawem na placu 574 m2, ul. Davida [trpca, povoqno, tel. 065/524-505. Prodajem ku}u u Slatini sa gara`om i vo}wakom, tel. 066/369-864. Prodajem vikend ku}u 7h6 sa pomo}nom zgradom 4h4 i 750 m2 zemqi{ta u Lakta{ima - naseqe Lug, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem pola ku}e dupleks, visokoprizemnica 7h9 dva dvosobna stana dva podruma, nije potpuno zavr{ena ali je useqiva. Hitno i povoqno, cijena po dogovoru, tel. 065/458-621. Prodajem ku}u sa vo}wakom, blizu centra grada u Visokom, tel. 051/462822, 065/911-318. Prodajem dvije ku}e u Livnu, dupleks, mo`e i zamjena za Bawu Luku, tel. 034/203-009. Prodajem ku}u u centru Bawe Luke, tel. 065/056-482. Prodajem ku}u 10h7 na sprat 8 dun. zemqe, 4 pod vo}em 8 km od Bawe Luke, ku}a je useqiva, tel. 065/329765; 065/624-480. Prodajem imawe ku}a sa prate}im objektima, 25 dunuma oku}nice, Gradi{ka - Drageqi, tel. 065/569294. Prodajem ku}u u Srpcu 9,5h8, podrum, sprat, potkrovqe, 531 m2 oku}nice, tel. 051/280-037; 065/995-464. Prodajem ku}u 1/1 9h10 nedovr{ena, UT uslovi, gra|evinska sa oku}nicom 500 m2, ul. Stevana Bulaji}a bb, Bawa Luka, zelene zgrade, tel. 051/216-931; 066/449-749. Prodajem ku}u u Lakta{ima, centar, prizemnica, 1/1, na placu 600 m2, povr{ina ku}e 140 m2, dvije terase, mali posl. prostor, cijena 152.000 KM - useqiva, tel. 065/582-402. Prodajem ku}u, visoku prizemnicu,12h9, sa poslovnim prostorom, kod gorwe kapije “Kosmosa”, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem ku}u u ul. Du{ka Ko{~ice 34, Bawa Luka, tel. 066/257-156. Prodajem ku}u u Slatini kod Bawe Luke ili mijewam za stan u B. Luci ili u Srbiji, tel. 051/488-811; 065/305-892; 065/962-677.

ZAMJENA Mijewam sprat ku}e 80 m2 sa dvori{tem na Petri}evcu, za stan u centru Bawe Luke, tel. 065/566-207; 051/219-124. Mijewam ku}u u izgradwi, 10h9, vlasni{tvo, gra|evinska, 3 eta`e, pokrivena, dio unutra{wih radova, oku}nice 500 m2 u Bawoj Luci, ul. Stevana Bulaji}a, za mawi odgovaraju}i stan u centru ili blizu centra, tel. 051/216-931; 066/449-749.

IZDAVAWE Primam djevojku studentkiwu na stan, ul. Rade Vrawe{evi} 167, tel. 051/318-081. Izdajem namje{tenu ku}u sa dvori{tem i garsoweru sa posebnim

ulazom u Novoj varo{i, tel. 065/176140; 351-548. Izdajem ku}u polunamje{tenu, Jovana Du~i}a na du`i period, tel. 065/636-545. Izdajem prvi sprat ku}e sa dvori{tem, trosoban stan, komforan, namje{ten, kupatilo, kuhiwa, Jovice Savinovi}a 153 A, tel. 065/191-162; 051/354-408; 000007 M.

www.glassrpske.com

DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE

BAWALUKA

Vr{im usluge monta`e laminata, (3 KM po m2) i gotovih parketa (5 KM po m2) tel. 066/328-210

POTRA@WA Bra~ni par sa dvoje djece tra`i ku}u ili stan uz naknadu, tel. 065/626-474.

STANOVI PRODAJA Prodajem dvosoban stan, novogradwa, 48 m2, prvi sprat, ul. Isidore Sekuli} 13, Hiseta, cijena 100.000 KM, tel. 065/614-854. Prodajem dvosoban stan, renoviran, 49 m2, prvi sprat, ul. P. A. ^arnojevi}a 9, Obili}evo, cijena 100.000 KM, tel. 065/614-854. Prodajem stan, 64 m2, drugi sprat, ul. Krfska 114, Obili}evo, tel. 065/620-322. Prodajem stan 62 m2 ul. Sime Matavuqa 2, tel. 065/656-571. Prodajem trosoban stan u Boriku, 76 m2, osmi sprat, Bawa Luka, ul. Reqe Krilatice. Mogu}a zamjena za mawi stan, tel. 387 65/885-111. Prodajem u Boriku trosoban stan 70 m2, visoko prizemqe, 2.000 KM/m2, tel. 38766280130 i 051 310994. Prodajem na Star~evici kod {kole nov useqiv dvosoban i trosoban stan, tel. 38766280130 i 051 310994. Prodajem povoqno dva nova stana po 55m2, u Bawoj Luci, iznad Gimnazije, sa pogledom na grad, tel. 38766280130 i 051 310017. Prodajem stan 73 m2 u ul. \ure \akovi}a, 6. sprat ili mijewam za mawi do 40 m2, tel. 387 65/918-240; 065/808-094. Prodajem stan na Star~evici, eta`a ku}e, 87 m2, V.P. ostava 30 m2 115.000 KM, tel. 387 66/280-130; 051/310-017. Prodajem dvosoban stan, 62 m2, 2. sprat, ostava, Krfska ulica, tel. 387 65/208-318. Prodajem dvosoban stan 40 m2, drugi sprat, lift i garsoweru 28 m2 na istom spratu, zgrada u izgradwi, Bawa Luka, Borik, Kne`opoqska ulica, tel. 38765518567. Prodajem stan 73 m2 u ul. \ure \akovi}a, 6. sprat ili mijewam za mawi do 40 m2, tel. 387 65/918-240; 065/808-094. Prodajem stan u Boriku, Beogradska, 57 m2, IX sprat, tel. 066/235-816. Prodajem ili mijewam stan 53 m2 za jednosoban u Du{ka Ko{~ice na Hisetima, za sli~nu lokaciju, uz doplatu, tel. 065/566-207; 051/219-124. Prodajem jednosoban renoviran stan kod "Bugarske {kole" u Novoj varo{i na I spratu, tel. 065/566-207; 051/219-124. Prodajem jednosoban stan 37 m2 u Boriku, @ivojina Mi{i}a, hitno, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem dvosoban stan na Star~evici 55 m2, tre}i sprat, ulica Kosovke Djevojke, hitno, tel. 065/636545; 065/939-969. Prodajem stanove od 31, 44, 58, 75, 55, 46, 64, 47, 85 i 53 m2 na razli~itim lokacijama, tel. 065/566-207; 051/219-124. Prodajem nov useqiv stan 49 m2 i trosoban 64 m2 cijena 2000 KM/m2 sa PDV-om, tel. 065/524-505. Prodajem u ulici Svetog Save dvosoban stan, novogradwa 75 m2, tre}i sprat, lift, cijena 2.500 KM/m2, tel. 065/516-927.

Prodajem trosoban stan, 84 m2, prvi sprat, saniran, visoki strop, pogodan za mirnu djelatnost - kancelarije, ordinacije i sl., tel. 065/511-121. Prodajem dvosoban stan, 61 m2, tre}i sprat, odmah useqiv, naseqe Ante Jaki}a, Centar, tel. 063/904-603. Prodajem stan u Trapistima, novogradwa, P. bataqon, 48 m2, III sprat, tel. 066/235-816. Prodajem nov dvosoban san 57 m2, II sprat, naseqe Lau{, useqiv, cijena 1970KM/m2, tel. 065/687-903. Hitno i povoqno u nasequ \ure \akovi}a, Ko~i}ev vijenac, prodajem dvosoban stan, 62 m2, drugi sprat, lift, u odli~nom stawu, tel. 066/165323. Prodajem stan 62 m2 ul. Marka Kraqevi}a 1900 km/m2, tel. 065/698012. Prodajem dvosoban stan u Bawoj Luci, Milo{a Obili}a 52/V 50 m2, 2300 KM/m2, tel. 065/881-644. Prodajem stan u Obili}evu, M. Kraqevi}a, 30 m2, IV sprat, tel. 066/235-816. Prodajem stan, ul. Save Mrkaqa, centar, 64 m2, III sprat, tel. 066/235816. Hitno prodajem jednoiposoban, kompletno renoviran, 37 m2 + podrum u Obili}evu (prvi sprat), tel. 065/811-161. Prodajem u Boriku dvosoban stan, 63 m2, tre}i sprat, cijena 2.300 KM/m2, tel. 065/516-927. Prodajem stan u Boriku, Reqe Krilatice, 71 m2, visoko prizemqe, tel. 066/235-816. Prodajem stan 40 m2, c. grijawe, vlasni{tvo 1/1, useqiv, klimatizovan + podrum oko 9 m2, tel. 065/355029; 066/782-684. Prodajem jednosoban stan visoko prizemqe, Nova varo{, tel. 066/328643; 051/310-242. Prodajem trosoban stan 69 m2 kompletno saniran, polunamje{ten, tel. 051/303-378; 065/621-017. Prodajem jednosoban stan, ul. Slobodana Jovanovi}a 14, I sprat, hitno, tel. 065/933-484; 065/611-144. Prodajem jednosobne stanove 47 m2 VP i 48 m2, prvi sprat, novogradwa, useqiv, naseqe `ute zgrade, tel. 065/511-121. B. Luka - Lau{, prodajem novi dvosoban stan, 40 m2, u zgradi, drugi sprat, tel. 065/569-294. Prodajem stan u centru, ul. Gorana Rad. Bimbe, 54 m2, II sprat, tel. 066/235-816. Prodajem stan, 64 m2, drugi sprat, ul. Krfska 114, Obili}evo, tel. 065/620-322. Prodajem svih veli~ina gotove stanove i stanove u izgradwi na vi{e lokacija, tel. 066/165-323. Prodajem dvosoban stan u Zvorniku, tel. 056/214-904, 00381 64/0163-514. Prodajem stan u centru grada, 69 m2, dva balkona, tre}i sprat, ul. Marije Bursa}, cijena 3.000 KM/m2, tel. 065/935-191. Prodajem u \ure \akovi}a na Hisetima dvosoban stan 62 m, drugi sprat, cijena 1.900 KM/m2, tel. 065/371-611. Prodajem stan u Boriku, Beogradska 57 m2, IX sprat, tel. 066/235-816.

OGLASI

32 8. i 9. avgust 2009. GLAS SRPSKE Prodajem na Paprikovcu dvosoban stan, 56 m2, prizemqe, ekstra renoviran, luksuzno namje{ten, sa gara`om, cijena 120.000 KM, tel. 066/165-323. Prodajem stan u strogom centru + zidanu gara`a - papiri uredni, tel. 065/986-453. Prodajem u Obili}evu ul. Vilsonova, dvosoban stan, VP 54 m2, tel. 066/165323. Prodajem stan, trosoban 69 m2, tel. 065/621-017. Prodajem stan u prizemqu u ul. Milana Tepi}a, pogodan za poslovni prostor, tel. 065/497-846; 051/216-155. Prodajem u Boriku, ul. Mi{e Stupara, trosoban stan, tre}i sprat, 92 m2, fasadna cigla, cijena 200.000 KM, tel. 065/371-611. Prodajem u “Malba{i} zgradi” kod Medicinske elektronike, trosoban stan, 90 m2, peti sprat, lift, sa gara`nim mjestom 18 m2, useqiv u avgustu ove godine, tel. 065/516-927. Prodajem stanove jednosobne, 33 m2 i 38 m2, tre}i sprat, i dvoiposoban 60 m2, tre}i sprat novogradwa, useqivo u oktobru 2009. godine, naseqe Lau{, tel. 065/511-121. Prodajem nov odmah useqiv jednosoban stan 34 m2, na drugom spratu u Kozarskoj ulici, kod hotela “Meriot”, tel. 066/165-323. Prodajem jednosoban stan u Novoj varo{i, visoko prizemqe, kompletno renoviran, tel. 065/569-294. Prodajem dva mawa stana u Mejdanu, prvi sprat, Kalemegdanska ulica, hitno, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem trosoban stan 87 m2, 2. sprat, u nasequ Sunce, ul. Majke Jevrosime, tel. 065/371-611. Prodajem jednosoban stan, 48 m2, peti sprat, novogradwa, useqiv u decembru 2009. godine, naseqe `ute zgrade, Petri}evac, tel. 065/511-121. Prodajem na Rebrovcu jednosoban stan 41 m2, prvi sprat u izgradwi useqiv u septembru ove godine, tel. 065/371-611. Prodajem sre|en, trosoban komforan stan 79 m2 u Novoj varo{i, Masarikova ulica, prvi sprat, hitno i povoqno, tel. 065/636-545; 065/939969. Prodajem u Obili}evu u ul. Gavrila Principa jednosoban stan 31 m2, prizemqe, tel. 065/516-927. Prodajem stan u Novoj varo{i 45 m2 visoko prizemqe, tel. 066/235-816. Prodajem stan 30 m2 Nova varo{, Ravnogorska visoko prizemqe, tel. 066/235-816. Prodajem trosoban stan 86 m2, naseqe Sunce u ulici Svete kraqice Jelene, drugi sprat, hitno, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem ili mijewam za mawi u “Pentagonu” troiposoban stan 100 m2, {esti sprat, potpuno renoviran, sa upotrebom gara`nog mjesta, tel. 065/516-927. Prodajem u centru grada stanove na drugom spratu od 55 m2 i na ~etvrtom spratu, hitno, tel. 065/636-545; 065/939969. Prodajem dvosoban stan 63 m2 na Star~evici, Ogwena Price, ~etvrti sprat, hitno, tel. 065/636-545; 065/939969. Prodajem jednosoban stan s poslovnim prostorom na Star~evici hitno, cijena povoqna, tel. 065/636545; 065/939-969.

Prodajem jednosoban renoviran stan u Boriku, 2 sprat, 42 m2, tel. 065/516-927. Prodajem dva stana, jedan mawi trosoban 72,5 i ve}i stan od 90 m2 u ul. Nikole Pa{i}a, hitno, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem dvosoban stan nov 44 m2 u Romanijskoj i ul. M. Jugovi}a kod fakulteta - useqiv, tel. 065/524505. Prodajem trosoban stan u Boriku, dva lifta, hitno i povoqno, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem baraku u Buyaku vel. 60 m2, tel. 065/277-647. Prodajem za gotovinu na Rebrovcu dobro o~uvan dvosoban stan, 62 m2, ~etvrti sprat, odmah useqiv, cijena 70.000 evra, tel. 066/165-323. Prodajem u ulici Majke Jugovi}a kod Studentskog doma nov dvosoban stan povr{ine 66 m2, ~etvrti sprat, lift, cijena 2.600 KM/m2, tel. 065/371-611. Prodaja ili izdavawe u centru stana 40 m2 kompletno renoviran, nov namje{taj, tel. 051/310-017. Prodajem trosoban stan u Boriku 92 m2 ili mijewam za mawi, tel. 065/262-917. Prodajem dvosoban stan 57 m2, drugi sprat iza SUP-a, naseqe ^aire, tel. 065/922-163. Prodajem trosoban stan, 69 m2, kompletno sre|en, saniran - polunamje{ten, tel. 065/621-017. Prodajem u Lazarevu baraku 61 m2, dupleks, tel. 065/698-012. Povoqno izdajem prazan dvosoban stan, Qubice Mrkowi} 8, Bawa Luka, tel. 051/355-960. Prodajem dvosoban komforan stan, 58 m2 , Bulevar Cara Du{ana u centru, ili mjewam za mawi uz dogovor, tel. 065/636-545. Prodajem trosoban stan u ulici Reqe Krilatice, Borik, hitno i povoqno, tel. 065/636-545. Prodajem trosoban san 59 m2, II sprat ul. Du{ka Ko{~ice (kod SUPa), useqiv, tel. 065/524-505. Prodajem ili mijewam stan 75 m2 u ul. \ure \akovi}a, za sli~an u Boriku, Bawa Luka, tel. 051/306-949. Prodajem u `utim zgradama nov odmah useqiv stan 49 m2, tre}i sprat, lift, tel. 065/371-611. Prodajem stan 34 m2 izme|u privatnog univerziteta i kasarne "Kozara" cijena 1.600 KM/m2 sa PDV, tel. 066/122-122. Prodajem dvosoban stan 57 m2, II sprat, naseqe Lau{ kod "Miqkovi} pumpe" po cijeni 1 m2/1970 KM, tel. 065/687-903. Prodajem trosoban stan, 69 m2, kompletno sre|en, polunamje{ten, tel. 051/303-378. Prodajem na Star~evici kod restorana "Ogwi{te" trosoban stan 73 m2, prvi sprat, totalno renoviran, tel. 066/165-323. Prodajem dvosoban stan 55 m2, I sprat, naseqe Vrbas u Bugojnu, tel. 00 381-216332-816. Prodajem na Bulevaru trosoban stan 75 m2, drugi sprat, tel. 066/165323. Prodajem dvosoban stan u prizemqu, kompletno renoviran u Obili}evu, povoqno, tel. 065/566204.

Prodajem stan 40 m2 III sprat ul Kozarska, Bawa Luka, tel. 065/355029; 066/782-684. Prodajem stanove, nova gradwa u blizini fakulteta 47 i 50 m2, tel. 065/698-012. Prodajem dvosoban stan u "karingtonki" i u ulici Milana Tepi}a, tel. 065/497-846; 051/216-155. Prodajem stan u B. Luci naseqe Rosuqe 59 m2 I sprat, tel. 051/300-477; 065/912.980. Prodajem dvosoban stan, renoviran, 49 m2, I sprat, ul. P. A. ^arnojevi}a 9, Obili}evo, cijena 100 000 KM, tel. 065/614-854. Prodajem dvosoban stan, novogradwa, 48 m2, I sprat, ul. Isidore Sekuli} 13, Hiseta, cijena 100.000 KM, tel. 065/614-854. Prodajem dvosoban stan 58 m2 u Boriku, @ivojina Mi{i}a, tel. 065/636-545. Prodajem stan 105 m2, u Gunduli}evoj ulici, halogena svjetla, klimatizovano, ameri~ki plakar 5 m, cijena 2000 KM/m2, tel. 065/636-545. Prodajem nov useqiv stan, 51 m2, drugi sprat, ul. Majke Jugovi}a, iznad “Centruma”, tel. 065/621-004. Prodajem stan 62 m2, ul. Sime Matavuqa br.2, Bawa Luka, tel. 065/ 656-571.

KUPOVINA Hitno kupujem mawi, o~uvan, dvosoban stan u Obili}evu. Isplata odmah, tel. 387 66/213-232. Kupujem dvosoban stan u Prijedoru do 55.000 KM, tel. 387 66/634-805. Kupujem stan od 50 do 70 kvadrata u centru B. Luke, tel. 387 65/945-166; 062/709-879.

ZAMJENA Mijewam trosoban stan 82 m2 u Tuzli za stan ili poslovni prostor u Bawoj Luci, tel. 065/524-505. Mijewam dvosoban stan 66 m2 2. sprat u kuli kod {kole u Novoj varo{i za trosoban u centru, sprat 1-2 uz doplatu, tel. 051/3'7-514; 051/303-038; 065/180-753. Mijewam stan u Sarajevu za odgovaraju}i u Bawoj Luci ili Doboju, mo`e i prodaja, tel. 065/355-029. Mijewam dva jednosobna stana u Boriku za dvosoban, tel. 066/776-188. Mijewam dvosoban stan u Srpskim toplicama za Mejdan. Prodajem televizor u boji HCM, tel. 051/413640. Mijewam jednoiposoban stan za jednosoban, stan se nalazi u ul. Nikole Pa{i}a 80, tel. 051/318-990.

IZDAVAWE Izdajem garsowere, jedan jednosoban i dvosoban stan sa gara`ama na du`i period kod restorana Vrbas. Sve namje{teno, prioritet mladi bra~ni parovi. Tel.00385917303797 i 065/520-202. Izdajem u Gradi{ci, u centru u zgradi, prazan jednosoban stan na du`i period, tel. 387 65/470-403. Izdajem dvoiposoban namje{ten stan sa centralnim grijawem i gara`om, tel. 387 66/470-570, 066/661213. Izdajem dvosoban namje{ten stan na Obili}evu blizu fakulteta, tel. 387 65/171-522. Izdajem jednosoban namje{ten stan u ul Kraqa Petra II br. 43, poslovnom ~ovjeku ili samcu, tel. 051/436-009.

Izdajem garsoweru ulica Kara|or|eva 239 kod "Jadranke", tel. 065/588-889. Izdaje se namje{tena soba za jednu osobu u Buyaku 3 sada{we Lazarevo u ul. Kwaza Milo{a 45 A, tel. 051/327050. Izdajem novi dvosoban stan 40 m2 nenamje{ten, u zgradi na Lau{u, tel. 065/569-294. Izdajem jednosoban namje{ten stan, Vla{i}ka 18 A - Lau{, tel. 051/281-218. Izdajem namje{ten dvosoban stan u Obili}evu - Bawa Luka, tel. 065/624739. Izdajem jednoiposoban stan polunamje{ten stan u ul. Srpskih ustanika br. 70 Star~evica, tel. 467-104. Izdajem namje{ten komforan stan 40 m2, Bra}e Jugovi}a 70 Obili}evo, od 10 do 18 ~asova, tel. 062/181-603. Izdajem jednosoban stan u Lazarevu IV sprat, Poq.part. bataqon 28 T, tel. 352-748. Izdajem nov trosoban namje{ten stan (internet, parking mjesto) izme|u sajma i studentskog kampusa, tel. 065/897-559. Izdajem stan studentima na Petri}evcu, povoqno, tel. 051/354656. Izdajem jednosoban namje{ten stan 38 m2 u ku}i, poseban ulaz, 140 KM, za bra~ni par, lokacija Bawalu~ko poqe ul. Frawe Supila, Bawa Luka, tel. 065/051-268. Izdajem trosoban stan, Solunska 12, mogu studenti, tel. 051/219-476, 066/261-482. Izdajem namje{ten jednosoban stan u Gradi{ci, ul. Vidovdanska 60, tel. 051/485-997; 065/354-873. Izdajem jednosoban namje{ten stan za bra~ni par ili studente, tel. 051/372-040. Izdajem ve}i dvosoban stan u strogom centru kod {kole Ivo Andi}, s centralnim grijawem na du`i period, tel. 065/636-545. Izdajem namje{tenu garsoweru u Rosuqama, Bawa Luka, cijena 150 KM sve ura~unato, struja, grijawe i parking, tel. 065/988-590. Izdajem stan garsowera i sobe namje{teno ima centralno grijawe, tel. 065/636-195; 051/212-691. Izdajem trosoban namje{ten stan na Novom Beogradu na du`i period, tel. 066/165-323. Izdajem namje{ten trosoban stan u Lakta{ima - Laktigova zgrada strancima ili poslovni qudima, tel. 065/785-028. Izdajem namje{ten komforan stan 40 m2, Bra}e Jugovi}a 70, Obili}evo zvati od 10-18 ~asova, tel. 062/181603. Izdajem nov jednosoban stan, cijena 400+re`ije, tel. 065/517-351. Izdajem komplet namje{ten dvosoban stanu blizini PMF-a Nova varo{, tel. 065/629-100. Izdajem u Boriku jednosoban namje{ten stan, tel. 066/165-323. Izdajem nov stan 100 m2 u centru Novog Sada, ul.Nikole Tesle 3 za kancelarije, predstavni{tva, tel. 00381/64-3713-375. Izdajem namje{ten stan u strogom centru kod Filozofskog fakulteta na du`i period, tel. 065/636-545.

Izdajem namje{ten dvosoban stan u centru, tel. 051/465-131; 065/305254. Izdajem namje{tenu garsoweru za studente sa dva le`aja, cen. grijawe, kod Zelenog mosta - Mejdan, G. Principa 32, cijena 300 KM ura~unate re`ije, tel. 065/900-474. Izdajem namje{ten komforan stan 40 m2, Bra}e Jugovi}a 70, Obili}evo, od 10 do 18 ~asova, tel. 062/181-603. Izdaje se namje{tena garsowera u vl. Nova varo{, tel. 065/620-595. Izdajem u centru trosoban namje{ten stan strancima ili poslovnim qudima, tel. 065/733-555. Izdajem jednosoban stan ul. Bo`idara Ayije br 12, tel. 281-491. Izdajem povoqno prazan jednosoban stan u ku}i, zvati poslije 15 ~asova, tel. 280-990. Izdajem jednosoban namje{ten stan u ku}i, poseban ulaz, cijena povoqna, tel. 051/280-713; 066/249-393. Izdajem dvosoban namje{ten stan (sprat ku}e nove), kod "Integralove" pumpe (kule), zvati iza 15 ~asova, tel. 065/632-334. Izdajem dvosoban namje{ten stan u centru, tel. 051/465-131,065/305-254. Izdajem stan na Pobr|u, tel. 065/836-036.

POTRA@WA Tra`im u najam stan ili ku}u (dvosoban ili trosoban) u Novoj varo{i kod {kole, tel. 387 65/521880; 063/972-297.

POSLOVNI PROSTORI PRODAJA Prodajem ili izdajem u centru poslovni prostor 73 m2, prizemqe, tel. 38766280130 i 051 310994. Prodajem poslovni prostor u Obili}evu, Bra}e Jovi}a 62 m2 sa upotrebnom dozvolom, tel. 066/235816. Prodajem u Rosuqama sre|en kafi}, sa inventarom, 52 m2, cijena 6.000 KM/m2, tel. 065/516-927. Prodajem poslovne prostore od 30 m2, 80 m2, 150 m2 i 200 m2, odmah useqive, u prizemqu stambenih zgrada, tel. 065/371-611. Prodajem hale kod “Incela” i u Trnu, cijena povoqna, tel. 065/631613. Prodajem nov ugostitaqski namje{taj, cijena i pogodba po dogovoru, tel. 051/532-426. Prodajem ili izdajem na du`i vremenski period opremqen kafe bar 50 m2 + 25 m2, tel. 065/756-596.

IZDAVAWE Ula`em prostor 70 m2, prizemqe, u centru za zajedni~ki posao, tel. 38766280130 i 051 310994. Izdajem 3 kancelarije, Gr~ka 17, kod stare autobuske stanice, tel. 387 65/186-503. Izdajem razra|eno skladi{te gra|evinskog materijala u Trnu na glavnoj cesti sa svim prate}im objektima., tel. 387 65/539-888. Izdajem nov poslovni prostor od 25 m2, povoqno, kod O[ "Branko Radi~evi}", kod zgrade MUP-a, tel. 065/764-628. Izdajem poslovni prostor sa upotrebnom dozvolom za ordinacije i kancelarije, ul. Jovana Ra{kovi}a 7, tel. 051/303-711; 065/367-413.

OGLASI Izdajem nov poslovni prostor od 25 m2, povoqno kod O[ "Branko Radi~evi}" i zgrade MUP-a, tel. 065/764628. Izdajem kancelariju u centru Bawe Luke - povoqno, tel. 066/263-040. Izdajem poslovni prostor 22 m2 upotrebna dozvola cijena 150 KM Kara|or|eva 445 B.Luka, tel. 282-106; 065/635-449. Izdajem poslovni prostor u centru grada 12 m2, tel. 066/235-816. Izdajem namje{tenu kancelariju, 20 m2, u centru, povoqno, tel. 065/631-613. Izdajem namje{ten kafi} u Lakta{ima, izdajem 50 m2 pooslovnog prostora, u B. Luci, tel. 065/936-588. Izdaje se poslovni prostor 20 ili 40 m2 za vi{e namjena sa upotrebnom dozvolom u Wego{evoj 55 a B.Luka, tel. 065/530-030. Izdajem nov poslovni prostor 18,5 m2 pogodan za kancelariju ili predstavni{tvo, cijena 300 KM +re`ije Lakta{i, tel. 065/488-077. Izdajem poslovni prostor 27 m2 sa upotrebnom dozvolom, tel. 065/598-326. Izdajem poslovni prostor kod Rebrova~ke crkve, ul. Novaka Piva{evi}a, na du`i perid, tel. 065/636-545; 065/939-969. Izdajem tri poslovna prostora u Dervi{ima, jedan iznad drugog uz glavnu cestu, 180, 180, i 80 m2, nova gradwa, tel. 065/566-207; 051/219-124. Izdajem poslovni prostor uz cestu, prva gradska zona Bawa Luka, tel. 065/510-156. Izdajem poslovni prostor u centru grada, 12 m2, tel. 066/235-816. Izdaje se proizvodna hala, vi{enamjenska, 956 metara kvadratnih, kompletna infrastruktura i parking 1.737 kvadrata, industrijska zona ^elinac, tel. 051/560-605; 065/675-670. Izdajem kancelarijski poslovni prostor u prizemqu zgrade povr{ine oko 60 m2, ure|en, namje{ten ul I.F.Juki}a, Centar, tel. 065/904-603. Izdaje se poslovni prostor uz put, prva gradska zona, u Bawoj Luci, tel. 065/510-156. Izdajem poslovne prostore za apoteku i ordinaciju na Petri}evcu kod `utih zgrada, tel. 065/565-919. Izdajem poslovni prostor 70 m2 podno`je Star~evice, tel. 051/438-845. Izdajem kancelariju, 20 m2, luksuzno opremqenu, u u`em centru grada, cijena 200 evra + re`ije, tel. 065/631613. Izdajem povoqno poslovni prostor, 80 m2, naseqe Ada, iznad zgrade invalida, za vi{e namjena, tel. 051/429-524. Izdaje se poslovni prostor, kancelarije za predstavni{tvo, u centru, luksuzno opremqen namje{tajem, veoma povoqno, povr{ina 100 m2. Cijena 1.000 m2/mjese~no, tel. 051/216-666; 065/703-880; 065/443-163. Izdajem poslovni prostor, 27 m2 sa upotrebnom dozvolom, tel. 065/598-326. Izdajem trosoban namje{ten stan Internet, parking mjesto... izme|u studentskog kampusa i sajma, tel. 051/326554. Izdajem povoqno frizerski salon 20 m2, povoqno za sve namjene, Nova varo{, ul. Stevana Mokrawca 40, tel. 312-881. U centru Bawe Luke izdajem veoma povoqno 2 kancelarije i 60 m2 skladi{ta, tel. 051/201-013, 065/567436. Izdajem vrlo povoqno novoizgra|eni vi{enamjenski prostor, 80 m2 u ul. Mla|e ]usi}a bb - Drakuli}, tel. 065/063-311. Izdajem poslovni prostor 32 m2, na po~etku Kuqana, tel. 065/354-774. Izdajem kancelarijski prostor 145 m2/cijena 12 KM, 5 kancelarija (2 mokra ~vora, klima, alarm) ul. Jevrejska lamela II, III sprat, tel. 065/623-658. Izdajem kancelarijski prostor 55 m2, sa upotebnom dozvolom u strogom centru Bawe Luke (Jevrejska ulica), tel. 065/902-567. Povoqno izdajem 100 m2 prostora za skladi{te ili zanatski rad, Maslova~ka 12 BL, tel. 051/308-084; 066/642-376. Izdajem luksuzno namje{tenu kancelariju na Star~evici, sa re`ijama 200 KM, tel. 065/512-035.

GLAS SRPSKE 8. i 9. avgust 2009. 33 Izdajem prostor 18 m2, ul. Aleja Svetog Save, tel. 051/216-201; 065/639-083. Izdajem 100 m2 prostora za skladi{te ili zanatski rad Moslova~ka 12, tel. 051/308-084; 066/642-376. Izdajem kancelarijski poslovni prostor povr{ine oko 20 m2 u poslovnom centru Hani{te kod kafe bara "Eks", tel. 065/511-121. Izdajem lokal za sve vrste namjena od 35 m2, sa mokrim ~vorom, u Lazarevu na gl. cesti, ul. Branka Popovi}a, tel. 066/266-629. Izdajem poslovni prostor 2h250 m2 + 2h300 m2 i komore + sistem 2h250 m3 s parkingom 800 m2 u Bawoj Luci Dervi{i, tel. 065/404-644. Izdajem lokal u PC "Ekvator" 18 m2, vi{enamjenski, tel. 065/917-520; 065/533-354. Izdajem vi{e kancelarija, tel. 065/631-613. Izdajem poslovni prostor u Bawoj Luci - centar, Drage Mali}a 2, preko puta "Mog marketa", 130 m2, pogodan za kancelarije, ordinacije, predstavni{tvo ili market, upotrebna, centralno grijawe, telefon, klima i parking, tel. 065/580250; 000007 M. Izdajem poslovni prostor 18 m2 na Star~evici, ul. B. V. Stepe Stepanovi}a, tel. 065/600-911; 065/620575.

GARA@E PRODAJA Prodajem zidanu gara`u u centru, sa urednim dokumentima, u ul. Cara Du{ana, Bawa Luka, tel. 066/122-087. Prodajem gara`u u centru ul. Nikole Tesle, tel. 065/497-846. Prodajem zidanu gara`u, 1/1, naseqe Marlesi pod Star~evicom, tel. 066/291-257. Prodajem zidanu gara`u u ul. Tarasa [ev~enka u Novoj varo{i, tel. 065/566-207; 051/219-124.

IZDAVAWE Izdajem gara`u ul. Tal. bat. Mateoti - Ko~i}ev vijenac, tel. 065/697200; 051/213-139.

PLACEVI PRODAJA Prodajem tri placa u Prije~anima iza {kole, od 450 do 500 m2, tel. 065/351-000 i 051/428-008. Prodajem 2000 m2 u Dowim Kadiwanima, pored rje~ice, ogra|eno. Cijena 8 KM po m2, tel. 387 65/415-207. Prodajem placeve u Drago~aju, udaqeno 300 m od {kole, tel. 38766280130 i 051 310994. Prodajem plac 3.143 m2 u Novoj Topoli, 150 m od glavnog puta, iza katoli~ke crkve, tel. 387 65/336-869. Prodajem plac u Lakta{ima u blizini bazena, dozvoqena gradwa, tel. 387 65/493-216; 051/351-478. Prodajem plac u Karanovcu, asfalt, voda, struja, odli~na lokacija 1300 m2 povoqno, tel. 065/365-144. Prodajem - izdajem plac 2.000 m2 uz glavnu cestu, Barlovci, tel. 065/882511. Prodajem plac u Drago~aju kod igrali{ta, 470 m2, papiri 1/1, tel. 065/462-366. Prodajem plac 3.143 m2 u Novoj Topoli, 150 m od glavnog puta, iza katoli~ke crkve, tel. 387 65/336-869. Prodajem plac u Karanovcu, odli~na lokacija, asfalt, voda, struja 1.300 m2, 12 evra/m2, tel. 065/365-144. Prodajem 1.650 m2 zemqe kod {kole u Motikama, pored potoka, cijena 30.000 KM, tel. 065/516-927. Prodajem 5 dunuma {ume + 5 dunuma placa super za vikendice, ~ista priroda sa ~istom rijekom ispod {ume kod Srpca, tel. 051/464665; 066/132-751.

Prodajem plac od 596 m2 u Tuzlanskoj ulici na Star~evici, UT uslovi, tel. 065/912-876. Prodajem tri dunuma zemqe na Kr~maricama, tel. 065/482-426. Prodajem povoqno plac povr{ine 700 m2, dozvoqena gradwa porodi~ne ku}e, asfalt, voda, kanalizacija, cijena po dogovoru, ul. Franca [uberta naseqe Lau{, Bawa Luka, tel. 051/437-862. Prodajem plac u Bawoj Luci, tel. 065/671-420. Prodajem plac za stambeni objekat Po+P+5 kod `utih zgrada, povoqno, tel. 065/705-460. Prodajem plac 1.000 m2 u Krminama pod borovima i plac 1.900 m2 u Velikom Bla{ku, hitno i povoqno, tel. 065/636-545: 065/939-969. Prodajem plac 400 m2 u Drakuli}u, 1km od spomenika, cijena 16.500 KM, sa dozvolom i komplet papirima, tel. 065/588-889. Prodajem dva placa u Drago~aju, tel. 065/972-883. Prodajem plac u Motikama 1160 m2 cijena 20 KM/m2, tel. 065/649-649. Prodajem plac 1700 m2 za gradwu ku}e-vikendice naseqe Pavlovac i 4,5 km od centra grada, tel. 282-106; 065/635-449. Prodajem placeve za hale i stambe. poslovne objekte, tel. 065/549-687. Prodajem placeve u ul. Blagoja Parovi}a, dozvoqena gradwa, vlasni{tvo 1/1, tel. 065/279-619. Prodajem placeve za hale i stambene poslovne objekte, tel. 065/549687. Prodajem mawe placeve na po~etku Jakupovaca blizu novog autoputa sve pogodnosti za gradwu, tel. 066/467752. Prodajem 5,5 dunuma zemqe u Velikom Bla{ku 1 km od Kla{nica prema Vrbasu cijena povoqna, tel. 066/467-752. Prodajem 3.000 m2 zemqe, 1/1, u Velikom Bla{ku, 2 km Kla{nice Prwavor, vrlo povoqno, tel. 371-166. Prodajem 5-10 dunuma zemqe u Gole{ima uz asflat, voda, struja, 14 km od centra, tel. 051/280-037; 065 /677-138. Prodajem dva placa po 600 m2 u Trnu i pored Vrbasa u Karanovcu, tel. 065/516-927. Lakta{i - Mahovqani, prodajem 27 dunuma zemqe pored glavne ceste, povoqno za firmu, tel. 065/569-294. Prodajem 7.000 m2 obradive zemqe za sve namjene u Gorwim Karajzovcima (Lijev~e poqe), vlasni{tvo 1/1, tel. 065/683-125. Prodajem placeve na Lau{u i u Trnu, tel. 065/497-846; 051/216-155. Prodajem 3 mawa placa na po~etku Jakupovaca, blizu novog autoputa cijena povoqna, tel. 065/803-315. Prodajem deset dunuma zemqe u [u{warima, struja, voda, telefon, asfalt, tel. 051/216-140; 065/310057. Prodajem zemqi{te 1.660 m2 sa temeqom za ku}u u Debeqacima, povoqno, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajemu Drakuli}u zemqu povr{ine 4.400 m2 uz asfalt, struja, voda, cijena 65.000 KM, tel. 065/671420. Prodajem osam dunuma zemqe u Novoj Topoli 1/1, zvati od devet do 20 ~asova, tel. 0038552/543-601. Prodajem plac za halu sa UTU, tel. 065/671-420. Prodajem 6 dunuma zemqe na brdu sa 50 mladih vo}aka vidi se Vrbas sun~ana strana 1 dunum 3000 KM, tel. 065/329-765; 065/624-480. Prodajem 3.000 m2 placa na Jeli}u brdu, Jakupovci - Lakta{i i plac od 1.000 m2 na Kr~maricama, Slatina, blizina vode i struje, tel. 065/636545; 065/939-969. Prodajem dunum zemqi{ta sa vikendicom 6h5 pod plo~om, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem dva placa - livade od po 5 i 3 dunuma u centru Slatine, struja, voda, telefon, tel. 051/588-046. Prodajem plac 2230 m2 u Slatini gradska voda, struja, vo}wak 1/1, tel. 065/524-505.

Prodajem plac 430 m2, sa urbanisti~kim rje{ewem, Kosovska 19, tel. 372-120. Prodajem 2.000 m2 zemqe u Krupi na Vrbasu iznad mlinova, 1/1, tel. 051/216-067; 065/456-965; 065/487-926. Prodajem 4 dunuma zemqe na po~etku Jakupovaca blizu novog autoputa cijena povoqna, tel. 0038162593027. Prodajem vi{e placeva u Debeqacima, dozvoqena gradwa, i plac od 4.000 m2, vi{e “Kosmosa”, ul. @arka Zgowanina, hitno, ravnica, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem zemqi{te 23.000 m2 sa zapo~etom vikendicom 7h5 na Kr~maricama, tel. 051/437-934; 065/ 763-941. Prodajem 1.600 m2 zemqe u Glamo~anima (Trivi}a brda), vlasni{tvo 1/1, cijena po dogovoru, tel. 051/501-432; 065/624-117. Prodajem dva dunuma zemqe 1/1, 1 km od Tvornice ko`e, tel. 051/219476, 066/261-482. Prodajem 2.000 m2 zemqe pored Toplane, predvi|ena poslovna zgrada, cijena 220.000 evra, tel. 065/631-613. Prodajem 2.000 m2 zemqe u Motikama, vl. 1/1, predvi|ena stambena gradwa, telefon, struja, cijena 15.000 evra, tel. 065/631-613. Prodajem tri placa u Sarajevu, ul. Novopazarska 88, ukupno povr{ine 1/100 m2, mo`e posebno ili u cjelini, uredno 1/1, tel. 061/991-185. Prodajem {umu 1.800 m2 u Debeqacima, blizu asfalta, pogodno za vikendicu, cijena 8KM/m2, tel. 065/763-941. Prodajem plac 500 m2 sa mawim objektom, Drago~aj, uz asfalt, 1/1, tel. 065/612-983. Prodajem pored autoputa kod “]ambele” 30.000 m2 zemqe, cijena 100 evra/m2, tel. 065/371-611. Prodajem plac u Trnu, vlasni{tvo 1/1, tel. 065/251-263. Prodajem zemqu 8 dunuma, asfalt, trofazna struja, u komadu, a mo`e i u parcele u gorwoj ^esmi, tel. 359-057. Prodajem plac u Drago~aju, tel. 065/972-883. Prodajem zemqi{te 3.600 m2 sa starom ku}om u Motikama na glavnom putu, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem zemqi{te 1.800 m2 sa prvom plo~om, 10h5 u Slatini \uki}, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem povoqno placeve raznih veli~ina dozvoqena gradwa, cijena po dogovoru, ul. Franca [uberta, Lau{, tel. 051/437-862. Prodajem plac u Karanovcu, odli~na lokacija, asfalt, voda, struja, tel. 065/365-144. Prodajem plac povr{ine 487 m2, dozvoqena gradwa porodi~ne ku}e, ul. Franca [uberta, Lau{, cijena po dogovoru, vlasni{tvo 1/1, tel. 051/437-862. Prodajem 1.563 m2 zemqe u ul. Rakova~ih rudara br. 5 u B. Luci, vl. 1/1, tel. 065/683-125. Prodajem zemqu za stambenu i poslovnu gradwu, tel. 065/698-012. Prodajem plac 656 m2 imaju svi uslovi za gradwu ku}e, lice placa do ulice, nalazi se u ul. Bra}e Kukrika kod br. 21, tel. 051/215-483. Prodajem 27 dunuma zemqe pored ceste za Gradi{ku, Lakta{i-Maglajani, tel. 065/569-294. Prodajem mawi plac u Lazarevu kod "Intereksa" UTE uslovi kanalizacija cijena povoqna, tel. 065/288-628. Prodajem 6 dunuma zemqe u poqu na po~etku [u{wara parcela se spaja sa Vrbasom, tel. 065/329-765; 065/624480. Prodajem plac u [u{warima 1605 m2 udaqeno od magistralnog puta 100 m, tel. 051/539-006; 065/650-289. Podajem ran~ od 3.800 m2 udaqen 3 km od centra Lakta{a (Rije~ani). Asfaltiran put, plac ogra|en, betonski stubovi, uvedena voda, struja, izgra|en podrum, ima papire za daqu gradwu, 1/1, {upa i vo}wak, tel. 066/266-629. Prodajem {umu 1.800 m2 u Debeqacima, pored asfalta, cijena 12.000 KM, tel. 051/437-934.

Prodajem 7 dunuma zemqe u Jakupovcima, telefon, voda, struja i asfalt pogodno za sve namjene, tel. 051/539-006; 065/650-289. Prodajem zemqu uz prijedorski i autoput, tel. 065/698-012. Prodajem osam dunuma zemqe, 1/1, Nova Topola, naseqe Kraji{nik. Zvati od 10 do 21 ~as, tel. 00385/52543-601. Prodajem 52.000 m2 zemqe u selu Ra~i} - Biha} (obradiva, vo}wak, {uma, izvor, vlasni{tvo 1/1, tel. 063/937-428. Prodajem plac u Karanovcu 1300 m2, asfalt, voda, struja, odli~na lokacija, povoqno, tel. 065/365-144. Prodajem 30 dunuma zemqe i {ume u komadu na Kr~maricama, tel. 065/623554. Prodajem dva placa na Kr~maricama sa UT uslovima, tel. 065/623554. Prodajem dva placa u Karanovcu od {est i sedam dunuma zemqe, tel. 066/242-599. Prodajem povoqno placeve, 1/1, Gorwe Motike, kod motela “Brvnara”, tel. 065/789-138. Prodajem 3.000 m2 zemqe u [u{warima, 100 m od firme “Elim”, tel. 065/034-932. Prodajem povoqno plac u Krupi na Vrbasu uz izvor rijeke Krupe, tel. 063/542-136. Prodajem tri dunuma zemqe na Kr~maricama, tel. 065/564-720. Prodajem plac na moru 454 m2 Milna - Bra~, put, struja, voda, cijena povoqna, papiri uredni, tel. 051/482249; 066/286-594. Prodajem plac 656 m2, svi uslovi za gradwu ku}e, cijena po dogovoru, ul. Bra}e Kukrika kod broja 21, tel. 051/215-483.

ZAMJENA Mijewam plac za gradwu ku}e u Sarajevu za Bawu Luku, povr{ina placa je 320 m2, tel. 061/991-185.

IZDAVAWE Izdajem 3 dunuma zemqe uz autoput preko puta "]ambele", struja, voda, kanalizacija na placu, tel. 063/560311.

SOBE IZDAVAWE Izdajem dvokrevetnu sobu studentima, nepu{a~ima, Borik, od 15.8.2009. godine, tel. 306-304. Izdajem jednokrevetnu sobu studentima - |acima (mu{karci) blizu fakulteta naseqe Obili}evo, tel. 051/302-196. Izdajem jednokrevetnu sobu studentima blizu fakulteta, naseqe Obili}evo, tel. 051/302-296. Izdajem sobu sa jednim le`ajem studentima i |acima, parno grijawe, tel. 302-845. Izdajem namje{tenu sobu dvojici studentara u centru grada, ima centralno grijawe i upotreba kupatila, tel. 051/217-260; 065/837-295. Izdajem sobe studentima, poseban ulaz, centralno, kuhiwa, TV, tel. 065/642-920.

OGLASI

34 8. i 9. avgust 2009. GLAS SRPSKE Izdajem dvjema djevojkama sobu u u`em censtru grada kod Filozofskog fakulteta, tel. 065/925-922. Izdajem sobu sa centralnim grijawem i upotrebom kuhiwe, Obili}evo, tel. 065/742-677. Izdajem sobu za studenticama. Zvati od 9 do 11 ~asova, tel. 051/216-375. Izdajem jednokrevetnu sobu studentumu{karcu kod fakulteta, tel. 051/302196. Izdajem sobu za dvije djevojke blizu Pravnog fakulteta, tel. 051/466-699. Izdajem namje{tenu sobu sa centralnim grijawem, upotreba kuhiwe i kupatila, tel. 051/437-040; 065/897-013. Izdajem jednokrevetnu sobu studentima - {kolarcima (mu{karcima) blizu fakulteta, naseqe Obili}evo, tel. 051/302-196. Izdajem sobe u Slatini za bawske pacijente, Nada, tel. 588-150; 065/964929. Izdajem jednokrevetnu namje{tenu sobu sa zasebnim kupatilom, tel. 051/372-040. Izdajem sobe i apartmane povoqno u Igalu, tel. 00 382 31/335-144. Povoqno izdajem sobe i apartman, tel. *382 67/421-451. Izdajem dvokrevetnu sobu u zgradi, centralno grijawe i upotreba kuhiwe, tel. 051/437-378. Izdajem namje{tenu sobu sa centralnim grijawem, upotreba kuhiwe i kupatila, blizu Pravnog fakulteta, tel. 051/437-040; 065/897-013. Izdajem namje{tenu dvokrevetnu sobu od 1.9.2009, studentkiwama ili sredwo{kolkama, lokacija Borik, udoban i siguran smje{taj, grijawe, tel. 051/309.583; 065/370-556. Izdajem dvokrevetnu sobu studentkiwama, sredwo{kolkama, zaposlenim djevojkama, nalazimo se kod PMF, zgrade Vlade u centru, tel. 065/900-365. Izdajem sobu sa dva kreveta, Korduna{ka 16 - Borik. Zvati od 8-20 ~asova, tel. 219-236. Izdajem sobe za no}ewe na kra}i i du`i period, nalazimo se kod zgrade Vlade u centru, tel. 065/900-365; 051/305-702. Izdajem namje{tene sobe, nova gradwa, centralno grijawe, kablovska TV, tel. 051/214-120; 065/337-218.

MOTORNA VOZILA PRODAJA Prodajem “nisan patrol” 12/2003. g. pr, odli~an, pre{ao 48.000 km, nove gume ili mijewam za “mercedes” 4matic, stan, pos. prostor uz doplatu, tel. 38765513897. Prodajem "nisan terano", 2,7, 2004. god. Cijena 26.999 KM, tel. 387 65/515052. Prodajem "mercedes" 123-ku 200 D, registrovan do kraja godine. Vozilo se nalazi u Prijedoru, tel. 387 65/991285. Prodajem plinski viqu{kar "yalle", 98. god. 1.500 kg, H = 4.5 m, tel. 387 65/515-052. "Ford orion" 1600 diesel, 87. god, mis crni, 5 brzina, registrovan godinu, 5 lit-100 km, o~uvan, 2500 KM, B. Luka, tel. 387 66/838-979. Prodajem “nisan patrol” 12/2003. g.pr.,odli~an, pre{ao 48.000 km, nove gume ili mjewam za “mercedes” 4matic, stan, pos. prostor uz doplatu, tel. 38765513897. Prodajem "kamper fijat", 90. g.p.ili mijewam za razno, tel. 387 65/513-897. Prodajem motor "honda" 400 kcm, registrovana godinu, povoqno, tel. 387 65/388-414. Prodajem "BMW" 520i benz-brc plin, 12v, 91. gp, alu felge,nove zimske i qetne gume, tel. 387 66/717442. Prodajem “golf 3” crni, benzinac, godi{te 92, registrovan godinu dana, cjena 6.000 KM, tel. 065/582345. Prodajem "opel korsu" 85. godi{te, registrovan do 5/10, cijena po dogovoru, tel. 065/387-006. Prodajem "opel korsu", kraj 1988, OHV motor 1,2 l, cijena 1.000 evra, tel. 065/659-282.

Prodajem "golf" 3, godina proizvodwe 92. crni registrovan godinu dana, cijena 6000 KM, tel. 065/582345. Prodajem dijelove od "indos" viqu{kar, tel. 065/434-057. Prodajem "volvo" V40 karavan, TD, 1998. 160.000 km, klima, tel. 065/668197. Prodajem motocikl "Piaggio beverli", 400 kubika, pre{ao 7.000 km, godi{te 2007., tel. 065/357-651. Prodajem "golfa" 2, 88. g.p. registrovan juni 2010. godine, tel. 051/482-249; 066/286-594. Prodajem "alfu romeo" 145, 1.4, 98. god, tel. 065/528-320. Prodajem "{kodu pick-up 136", proizvedena 95.nije registrovana, uvoz CH, pre{ala 65.000 km - Novi Grad, tel. 052/769-945.

KUPOVINA Kupujem registrovanog “juga”, a mo`e i neregistrovan ili malo havarisan za dijelove, B. Luka, tel. 065/538-048.

DIJELOVI I OPREMA Prodajem potpuno novu neugra|ivanu euro auto-kuku za "astru G" karavan, cijena 400 KM, tel. 065/300-800; 04 + 05 G. Prodajem sve vrste retrovizora za autobuse, kamione, kombi vozila i yipove te kriva i rezana ogledala sa ugradwom za putni~ke automobile, farove za “golf” i “mercedes”, tel. 065/538-048. Prodajem dijelove za "ford eskort" 1,6 dizel, tel. 065/822-319. Prodajem dijelove za "zastavu 624" kamion, tel. 065/822-319.

MA[INE I ALATI PRODAJA Prodaje se vakuum agregat v 100 ludbreg koja se nalazi u pogonu konfekcije u ^elincu, tel. 051/560-605, 065/675-670. Prodajem univerzalov hidrauli~ni agregat snage 1,1 KW pritisak do 400 bara, tel. 065/620-595. Prodajem nove ma{ine za mqevewe vo}a i povr}a, cijena i pla}awe po dogovoru, tel. 051/532.426. Prodajem tokarski stroj "ada potisje" (Morando) sa komplet mjernim i reznim alatom, tel. 065/646013.

Prodajem armirano-betonske stubove raznih du`ina, tel. 051/388094; 066/252-990. Prodajem suvu hrastovu gra|u "5", tel. 051/354-807.

NAMJE[TAJ PRODAJA Prodajem nov krevet na sprat sa radnim stolom ispod kreveta, tel. 306-304. Prodajem dva kau~a i dve velike foteqe, o~avano, tel. 216-358; 066/137-133. Prodajem kompjuterski sto i slolicu, tel. 051/371-527; 065/566-527. Prodajem dobro o~uvanu fotequ na rasklapawe, tel. 051/313-212. Prodajem rastavqenu kaqevu pe}, 100 KM, tel. 065/650-509. Prodajem ve{-ma{inu "gorewe" 306 o~uvana, ps 19-85, tel. 065/622-916. Prodajem kuhiwske elemente drvo orah 2,80, fri`ider 250 l, {poret "korona" plin-struja, plinska boca, tel. 061/897-214.

USLUGE OSTALO Dimwa~ar, ~istim dimwake i pe}i za centralna grijawa, povoqno, tel. 051/483-144 i 065/670-639. Pronala`ewe podzemnih voda, bu{ewe bunara, rad na podru~ju BL, PD, Dubice, Prwavora, Dervente, Gradi{ke, 20 godina iskustva, tel. 387 65/952-183. Izvodimo hidroizolacije ravnih krovova, bazena, podruma. 25 god. iskustva, tel. 387 65/773-852; 051/311263. Vodo i elektro popravci, od{topavawe, ostalo, tel. 387 65/882-511. Izvodimo molerske radove, profesionalno, 25 godina iskustva, tel. 387 65/773-852; 051/311-263. Molerski radovi, kre~ewe, gletovawe, lakirawe stolarije, radijatora, ~isto kvalitetno i povoqno, tel. 38765211524. Stru~an prevodilac za engleski jezik, kvalitetno prevodi sve vrste tekstova, tel. 387 65/984-668. Dajem instrukcije iz finansijske matematike (prvi kolokvijum), tel. 065/933-233. Prevoz kamionom, selidbe sa radnicima ili po dogovoru, furgon 3,5 t sa rampom, tel. 065/198-933; 063/541688.

TRGOVINA PRODAJA Prodajem sto~nu vagu, va`e 350 kg, uvoz iz Wema~ke, tel. 065/931-383.

Sajt "Na prvom ste mjestu". Posjetite www.jovonikolic.webs.com i saznajte vi{e o satiri balkanskih prostora, tel. 38765582591.

UGOSTITEQSTVO PRODAJA Prodajem komodu i vitrinu, broj~anik za to~eno pivo - digitalni u ugostiteqstvu, povoqno, tel. 065/585-573. Prodajem nov ugostiteqski namje{taj, cijena i pla}awe po dogovoru, tel. 051/532-426.

POQOPRIVREDA PRODAJA Prodajem grajfer za utovar |ubra, redi preko kardana, na traktoru, uvoz iz Wema~ke, tel. 065/931-383. Prodajem traktor yondir 2020, registrovan, tel. 065/931-383.

GRA\EVINARSTVO

Radim kovane ograde, kapije i ostalo od metala, tel. 051/463-329; 066/257-534. VKV moler, brzo, kvalitetno i povoqno radim komplet moleraj, tel. 051/482-249; 066/286-594. Vr{imo usluge ko{ewa, {i{awa `ive ograde i ure|ewe vrta, tel. 065/636-623. Usluge prawa i su{ewa svih vrsta tepiha po potrebi prevoz obezbije|en, tel. 051/371-700; 065/885-944. Ozbiqna gospo|a bi peglala ve{, ~istila poslovne prostore, wegovala

RAZNA ROBA PRODAJA Prodajem ma{ine za aluminijumsku bravariju, tel. 387 65/911-768. Prodajem "Kercher" ma{inu za prawe automobila, topla voda, dizel, tel. 387 65/515-052. Prodajem “nokiu” 1100, o~uvana, cijena 30 KM, tel. 38765997968. Prodajem polovan solarijum, tel. 387 65/539-751. Prodajem pe} za centralno grijawe u odli~nom stawu, povoqno, tel. 065/642-920. Prodajem WC {oqu, umivaonik, tri ~esme, kadu, ormar za kupatilo sa dva ogledala, tu{ bateriju sa crijevom, tel. 216-358; 066/137-133. Prodajem nove plasti~ne prozore 140h80, 58h37 i plasti~ne sa metalnim {tokom 158-95, tel. 065/342-713. Prodajem bijeli vuneni tepih vel. 3h2m, 150,00 KM, bicikl za mr{avqewe 100,00 KM dje~iju stolicu za jelo, cijena 20,00 KM, tel. 0'51/215-639. Prodajem sto za kompjuter, kao nov, sto metalni okrugli ve}i sa ~etiri polufoteqe, kuhiwski sto mawi drveni cena po dogovoru, tepih vuneni 2,5h3,5, tel. 051/315-548. Prodajem 2 rotora za TV antenu, tel. 065/822-319. Prodajem jednoobrazno posu|e (komplet) i stolove i klupe (monta`nodemonta`ne za 300 osoba i {ator za 150 osoba, tel. 066/266-629. Izra|ujem svatovske pe{kire i maramice za ploske, ru~ni rad, tel. 051/303-722; 065/529-614. Prodajem dva grobna mjesta na grobqu "Sveti Pantelija", tel. 065/528-247. Prodajem sto i stolicu za kompjuter, tel. 051/371-527; 066/411-754. Novo u Republici Srpskoj - prodajem rakiju medova~u sa otopqenim medom i sa}em, ekstra kvalitet, tel. 065/543-295. Prodajem pi{toq "zastava" TT cal. 9 mm para M88A cijena 250 KM, tel. 065/882-626. Prodajem fikus "bewanin" visina 2,5 m cijena po dogovoru, tel. 065274270; 051/380-475. Prodajem vagu do 100 kg sredwe veli~ine, bojler od 100 l nov, pi{toq 7,65 imam dozvolu, tel. 065/056-482. Prodajem cipelarnik, puno drvo 110h72h32, tel. 065/826-656. Prodajem haubu za su{ewe i fenirawe kose “gorewe”, prodajem sto za dje~iju sobu sa dve plo~e, tel. 065/826656.

KU]NI QUBIMCI PRODAJA Prodajem {tene maltezera sa papirima. Cijena 400 KM. Informa-

cije na, tel. 387 65/515-052; 065/945166. Prodajem doma}e ze~eve, cijena povoqna, tel. 387 65/668-978; 051/381851. Prodajem mlade ze~eve, VrbawaBawa Luka, tel. 066/297-171. Prodajem {tenad belgijskog ov~ara - malinda od roditeqa vi{e puta nagra|ivanih, tel. 065/417-263. Potrebna radnica u prodavnici pita u pekari u centru, tel. 065/540309.

ZAPO[QAVAWE PRODAJA Prodajno-distributivni centar tra`i menayere prodaje, potrebna SSS ili VSS i automobil. O~ekujemo:ambiciozne, kreativne i pouzdane. Nudimo: dobru zaradu, napredovawe i putovawa. O~ekujemo va{e pozive radnim danom od 11 do 19 ~asova, tel. 065/882-209; 000009 M. Potrebna radnica za rad u kafi}u, tel. 065/585-573. Potrebne djevojke za rad na recepciji hotela, po`eqno poznavawe engleskog jezika, tel. 065/070-544. @ena sredwih godina potrebna za rad u kafi}u u B. Luci, tel. 065/949750. Potreban radnik za rad u ugostiteqstvu sa radnim iskustvom, tel. 065/585-573.

TURIZAM PRODAJA Turisti~ka agencija "Hilandar" organizuje pokloni~ko putovawe u Ostrog 6.8.2009. u 20 ~asova sa trodnevnim boravkom na moru, tel. 051/465-210, 065/644-500.

IZDAVAWE Izdajem apartman za 4 osobe u centru Vodica slobodno od 1.9.2009. godine povoqno za mlade parove, tel. 065/996-090. Izdajem apartmane uz more adresa Srima III/43 a22211 Vodice-Hrvatska, tel. 00385(0) 22 441-230. Izdajem sobe i apartmane u Bijeloj iza hotela “Delfin”. Voda non stop, parking, klima, tel. +382/88-683-379; +382/69-079-527. Izdajem povoqno sobe i apartmane u Igalu, tel. 0038231335144. Izdajem apartmane u centru Neuma, tel. 063/715-509.

LI^NI KONTAKTI Momak 31 god. 180 cm, 80 kg, zgodan, obdaren, kulturan, situiran tra`i starije dame i udate gospo|e za ugodna, diskretna druzewa., tel. 387 66/726-917. O`ewen, 47 godina, iz Gradi{ke, tra`i ozbiqnu `ensku za diskretna dru`ewa, SMS, tel. 387 65/037-875. Udovac tra`i `enu do 63 g. kojoj nedostaje pa`we, razumijevawa, we`nosti za qetovawe, prijateqstvo, qubav, mogu} brak, tel. 387 65/869-208. @elim upoznati `ensku osobu do 40 godina radi veze, tel. 387 66/ 202-535.

KUPON ZA BESPLATNE MALE OGLASE Mo`ete predati u svim na{im objektima (kwi`arama - kioscima), putem po{te na adresu: "Glas Srpske" AD, Kraqa Petra I Kara|or|evi}a 59, Bawa Luka

PRODAJA Prodajem armaturne mre`e, jelovu gra|u, betonske cijevi i ostali gra|evinski materijal. Povoqno, tel. 387 65/541-743. Prodajem hrastovu oblovinu pre~nika 30 do 50 cm, du`ine 170 cm, djelimi~no suva, pribli`no 3 m3, tel. 065/372-882. Prodajem dva prozora za ku}u, tel. 216-358; 066/137-133. Prodajem 40 komada {amotne opeke, tel. 065/822-319.

stariju `enu i sli~no, tel. 051/488811; 065/305-892. Ozbiqna gospo|a tra`i posao (peglawe, ~uvawe djece, dvorewe starije `ene i sl.), tel. 051/488-811; 065/305-892; 065/962-677. Dajem instrukcije iz matematike i fizike vrlo povoqno i uspje{no. Po dogovoru dolazim ku}i u~enika, tel. 051/465-576.

Tekst:

Telefon:

GLAS SRPSKE 8. i 9. avgust 2009. 35 Dana 13.8.2009. godine navr{ava se {est tu`nih mjeseci od prerane smrti na{eg dragog

Tu`nim srcem obavje{tavamo rodbinu i prijateqe da je 6.8.2009. godine u 86. godini `ivota preminuo na{ dragi

MILE POPOVI]A

SVETOZAR [EVA

GORANA KRNETI]A U nedjequ, 9.8.2009. godine, u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na Gradskom grobqu Barunovac u Rumi, polo`iti cvije}e i zapali ti svi je }e. Po zi va mo ro dbi nu, ku mo ve i pri ja teqe da nam se pridru`e. O`alo{}ena porodica 000006 A-8 G Navr{ava se godina kako nije sa nama na{ voqeni suprug, otac i deda

Sahrana }e se obaviti u subotu, 8.8.2009. godine, u 13 ~asova na [evskom grobqu u Dowoj Piskavici. Polazak preko puta spomenika. O`alo{}eni: supruga Jawa, sinovi Miroslav i Zlatko, snahe, unuci, praunuci te ostala rodbina i prijateqi

Dana 8.8.2009. godine navr{ava se 11 tu`nih godina od smrti na{eg dragog

Posqedwi pozdrav Radinom mu`u

GENKO JALOVI

Oti{ao si rano sa ovoga svijeta, ali iz na{ih srca ne}e{ nikada, vole te tvoji roditeqi. Otac Svetko i majka Gospava 000025 A-3 G

od kolektiva Glavne banke Republike Srpske CBBiH - Bawa Luka A-8 F

Tu`no sje}awe na voqenog brata

Tu`no sje}awe na voqenog brata

000001 A-5 G Dana 11.8.2009. godine navr{ava se {est tu`nih godina od smrti na{eg dragog

MILU

MILU

Svaki dan isto pitawe "za{to" nam ode tako rano, boli, ali te srce isto, ali vi{e voli. Tvoj brat Mi}o 000025 A-6 G

dr SLAVKO [U[AK Sa qubavqu i velikim po{tovawem ~uva}emo uspomenu na Tebe. Pomen dajemo u nedjequ, 9.8.2009. godine, u 10 ~asova u prwavorskoj pravoslavnoj crkvi Sv. Georgije, a potom }emo posjetiti wegovu vje~nu ku}u u mjesnom grobqu Prwavor. Vje~no zahvalni: supruga, sinovi, snahe i unu~ad 000006 A-8 M Voqeni brate

MLADENA PREDOJEVI]A

dr SLAVKO [U[AK 2008-2009.

MILE

Sa qubavqu i velikim po{tovawem sje}amo se Tvog plemenitog lika i ~uva}e mo uspo menu na Tebe. Cvijeti} Mladen sa porodicom 000006 A-2 M

Dok `i vim ja u mom rawenom srcu `ivje}e{ i Ti. Tvo ja je di na ses tra Ne deqka, zet Nedeqko, sestri~ine Dijana i Nikolina 000009 A-2 G

Tu`no sje}awe na dragog

^etrdesetodnevni pomen na voqenog brata

MILUTINA IWCA

10.8.2008-10.8.2009. O`alo{}ena porodica 000018 A-1 M

Sestra Bo`ana, sestri~ine Sanela i Mirela 00008 A-1 M

Tu`no sje}awe na dragog

Tu`no sje}awe na dragog kuma

Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wego vu vje ~nu ku }u, na grobqu Sjenice, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo ro dbi nu, pri ja teqe i kom{ije da nam se pridru`e. Su pru ga Mi li ca i k}er ka @eqana 000002 A-4 G

ALEKSANDRA MILA[INOVI]A

Deda Matan i stric Radenko sa porodicom 000013 A-1 G

Porodica @ivkovi} 000018 A-1 M

Tu`no sje}awe na dragog

Tu`no sje}awe

U subotu, 8.8.2009. godine, u 10 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku }u na Re bro va ~kom grobqu, po lo `i ti cvi je }e i za pa li ti svije}e. Weni najmiliji 000014 A-3 G Sje}awe na voqenog supruga, tatu, brata, dedu i ujku

O`alo{}ena porodica Bursa}

Porodica Gruji} 000015 A-1 G

000007 A-1 M

Dana 11.8.2009. godine navr{avaju se tri tu`ne godine od smrti na{eg dragog supruga, tate, dede i brata

Tu`no sje}awe na jedinog brata i ujaka

BRANKA (Todora) ATEQEVI]A BO@IDARA KUQANINA

Voqeni ne umiru, oni `ive dok `ive oni koji ih vole. O`alo{}ena porodica 000024 A-6 G

9.8.2008-9.8.2009. Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i poznanicima `alosnu vijest da je dana 6.8.2009. godine preminula u 79. godini `ivota

Posqedwi pozdrav po{tovanom poslovnom partneru

Neutje{ni, sestra Borka i sestri} Radmilo 7/06 A-3 E Tu`no sje}awe na voqenog supruga i oca

Sahrana }e se obaviti dana 8.8.2009. godine u 13 ~asova na grobqu "Sveti Pantelija" u Bawoj Luci. O`alo{}eni: k}erka Aleksandra, unu~ad Andrej i Ma{a

VLADIMIRU JOVAN^I]U "Energoinvest" Rasklopna oprema a.d. I. Sarajevo A-2 IP 002610 Posqedwi pozdrav po{tovanom poslovnom partneru

000017+000019 A-4 G

MOM^ILA LEMEZA 16.8.2004-16.8.2009. Zauvijek si u na{im srcima. Supruga Borka i sin Radmilo 7/06 A-3 E

In memoriam

VLADIMIRU JOVAN^I]U

DRAGA BURSA] 9.8.1989-9.8.2009.

9.8.1999-9.8.2009. S qubavqu i po{tovawem Supruga sa djecom 000009 A-1 M

Posqedwi pozdrav dragom

NIKOLU JAWETOVI]A ALEKSANDRA MILA[INOVI]A

Danas je tu`nije nego ju~e, sutra }e biti tu`nije nego danas, sa sobom si zauvijek odnio dio svih nas. Tvoj brat Mi}o, snaha Milkica, brati}i Nikola i Luka 000025 A-6 G

MILICA - BEBA (ro|. [mit) OBRADOVI]

OLGICE MIRI]

ALEKSANDRA MILA[INOVI]A

MARKA KQAJI]A

MI]E DO[ENOVI]A

Dana 10.8.2009. godine navr{ava se devet godina od smrti na{e drage

MILO[A [INDRAKA

MILU

000012 A-4 G Dana 8.8.2009. godine navr{ava se ~etrdeset dana od smrti na{eg dragog

000025 A-2 G Sje}awe na

Tu`no sje}awe na voqenog brata

U nedjequ, 9.8.2009. godine, u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku }u, po lo `i ti cvi je }e i zapaliti svije}e. Supruga Jagoda, sin Predrag i k}erka Dragana

Tvojim odlaskom ostavio si samo tugu i bolna sje}awa. Tvoj brat An|elko, snaha Qiqa, brati}i Sla|ana i Mile

Petnaest godina zatvaramo um da te nema. Sa nama si u du{i za sva vremena. Supruga sa djecom 000020 A-3 G

NEDEQKO ESKI] 9.8.1997-9.8.2009. Zajedno smo kora~ali, vrijeme neumitno prolazi, sje}awe na tvoju dobrotu, plemenitost ne prolazi. Tvoji supruga Bjelica, k}erke Sawa i Suzana 000022 A-3 G

od Branimira Babarogi}a Jugotrade Beograd A-2 IP 002611

VLADIMIRU JOVAN^I]U od Mira Klepi}a sa djecom. A-2 IP 002612

36 8. i 9. avgust 2009. GLAS SRPSKE U nedjequ 9.8.2009. navr{ava se tu`nih {est mjeseci od prerane smrti na{eg dragog supruga i oca

Sje}awe na jedinog sina i brata

U subotu, 8.8.2009. godine, u 10 ~asova na grobqu dava}emo ~etrdesetodnevni pomen na{em dragom

OSTOJU - O]U TOMI]A

STANKU KALINI]U 1952 - 2009.

1968 -1992 - 2009. Jedini na{, nikad ne}e{ oti}i u zaborav. Uvijek }e{ ostati u na{im srcima i mislima. Tvoj otac Ostoja, majka Du{anka, sestre i sestri}i 000011 A-6 G

Bio si na{a sre}a i oslonac, a sada si vje~ita tuga. Qubavi svojom ~uva}emo te od zaborava. Tvoja supruga i k}erke 000011 A-6 G

Dana 9.8.2009. godine navr{avaju se tri godine od smrti moje mile i nikad nezaboravqene supruge

Sje}awe Dana 9.8.2009. godine navr{ava se devet godina od kako nije sa nama na{ dragi nikad nepre`aqeni suprug, otac i deda

GORANA \ALI]A 2.1.1959 - 17.2.2009.

DRAGICE MIZDRAK Tog dana u 13 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na mjesnom grobqu u Majevcu, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Ne postoji zaborav, postoji samo qubav koju smrt ne prekida i najqep{e uspomene na dane koje smo skupa do`ivjeli. Supruga Rada, k}erka Nata{a, sinovi Neboj{a i Nemawa

SVETKO (Save) MARI]

Tog dana posjeti}u Tvoju vje~nu ku}u na Perduvovom grobqu, zapaliti svije}e i polo`iti cvije}e. Vrijeme koje prolazi ne mo`e izbrisati bol, tugu i sje}awe na tebe, na tvoju dobrotu, privr`enost prema meni za vrijeme na{eg zajedni~kog `ivota. Tvoj suprug Gojko 000016 A-8 M Tu`no sje}awe na

2000 - 2009. Tvoja nesebi~na qubav ostavila je trag koji se ne bri{e, sje}awe koje ne blijedi i dobrotu koja se ne zaboravqa. S qubavqu i po{tovawem Tvoji najmiliji: supruga Savka, sin Slavko i k}erka Mirjana sa porodicama 000003 A-8 G Dana 15.8.2009. godine navr{ava se tu`na godina od smrti na{e drage

B-1 0027/09 GKD U nedjequ 9.8.2009. navr{ava se tu`nih {est mjeseci od prerane smrti na{eg dragog zeta i tetka

U nedjequ 9.8.2009. navr{ava se tu`nih {est mjeseci od prerane smrti na{eg dragog gazde

MILORADA BEZERA GORANA \ALI]A Vrijeme koje dolazi ne mo`e nam donijeti utjehu, umawiti bol, niti ispuniti prazninu u na{im srcima. Svastika Vasiqka sa djecom Sa{om i Suzanom A-4 0027/09 GKD U nedjequ 9.8.2009. navr{ava se tu`nih {est mjeseci od prerane smrti na{eg dragog kuma

GORANA \ALI]A S po{tovawem! Kolektiv mesnice "\ali}"

QUBE SAVI]

9.8.1979 - 9.8.2009. Sa qubavqu i po{tovawem. Supruga Staka, sin Slobodan, k}erka Slobodanka, unuka Sawa sa k}erkom Selenom 000017 A-8 G

U nedjequ, 9.8.2009. godine, u 11 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u na grobqu Gorwi Kremenovi}, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. O`alo{}eni: suprug Vaskrsija, sin @elimir i k}erka @eqka sa porodicom 000005 A-8 G Posqedwi pozdrav dragom bratu

Dana 15.8.2009. navr{avaju se ~etiri godine od smrti na{eg dragog brata

A-4 0027/09 GKD U nedjequ 9.8.2009. navr{ava se tu`nih {est mjeseci od prerane smrti na{eg dragog ro|aka

ILIJI BOSNI]U

DU[ANA LUKA^A od brata Bo{ka sa porodicom.

Bra}a i sestre sa porodicama

000011 A-6 G

000012 A-6 M

GORANA \ALI]A

GORANA \ALI]A

Kraj puta tvoga `ivota, nastavqa se sje}awem i tugom. Kum Ne{o sa porodicom

Tvoja plemenitost i dobrota `ivi u nama. Jo{i} Milenko, supruga Biqa i djeca Jelena i Danijel

A-4 0027/09 GKD

A-4 0027/09 GKD

Tu`no sje}awe na dragog

Tu`no sje}awe na dragog

Tu`no sje}awe na tatu

STOJANA

STOJANA

STOJANA

Stric Drago sa porodicom Dana 9.8.2009. navr{avaju se tri tu`ne godine od kada nije sa nama na{ dragi suprug, otac i deda

000010 A-1 G

Tetka Dragica sa porodicom 000009 A-1 G

Dana 4.8.2009. godine navr{avaju se tri godine tuge i bola od kako nas je napustila na{a draga

Tu`no sje}awe na na{u radnu kolegicu

MI]O SAVANOVI]

DU[ANKU LAZI]

Dragi Mi}o, vrijeme prolazi a tuga i bol ne prestaju, znaj da si u na{im srcima i nikada ne}e{ biti zaboravqen. Tvoji najmiliji: supruga Rada, sin Dragan, k}erka Biqana, unu~ad Awa, Andrej i Sergej 000012 A-8 M

Kolektiv Meridian a.d. Bawa Luka 0000012 A-3 G

Vole te k}erka Marica i sin Ostoja - Bajo 000008 A-1 G

PERO (\ure) KEWI] 8.8.1992 - 8.8.2009. Tuga je na{a , jer ti, voqeni ve} dugo nisi sa nama. Tvoja porodica! 6/06 A-3 E

Sedam je tu`nih godina od smrti na{eg dragog sina i brata

STOJAN (Ostoje) ZEC 7.8.2002 - 7.8.2009. Nikada te ne}e zaboraviti majka - Stojanka i brat Zoran 000008 A-2 G Tu`no sje}awe na dragog

VINKA (ro|. Kne`evi}) DAVIDOVI]

Toga dana posjeti}emo grob i zaliti ga suzama. Brat Radomir sa porodicom 000021 A-3 G

SLOBODANA [TRPCA Tetka Radmila, bra}a Darko i Dado sa porodicama 000024 A-2 G

GLAS SRPSKE 8. i 9. avgust 2009. 37 Tu`nim srcem javqamo rodbini i prijateqima da je dana 6.8.2009. godine u 86. godini `ivota, preminuo na{ dragi

DRAGO (Petra) MANDI] 1923-2009. Sahrana }e se obaviti 8.8.2009. godine u 15 ~asova na grobqu "Sveti Pantelija" u Bawoj Luci. O`alo{}eni: sinovi Slavoqub, Rodoqub i Dragoqub, snaha, unuke, praunu~e te ostala mnogobrojna rodbina, kom{ije i prijateqi 000023 A-5 G

Tu`nim srcem javqamo svoj rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana 7.8.2009. godine u 70. godini `ivota, preminuo na{ dragi

Tu`no sje}awe na dragu

ZDRAVKO (Rajka) BLAGOJEVI] Sahrana }e se obaviti u subotu, 8.8.2009. godine u 13 ~asova na grobqu u Malom Bla{ku. Povorka kre}e ispred ku}e o`alo{}enih u Velikom Bla{ku. O`alo{}eni: supruga Nedeqka, sinovi @eqko i Zoran sa porodicama, k}erke Obrenka i Zorica sa porodicama, ma}eha Radojka, bra}a Nedeqko i Marinko, te ostala mnogobrojna rodbina, prijateqi i kom{ije. 000001 A-8 M Posqedwi pozdrav dragom ocu

Posqedwi pozdrav dragom ocu

JASNU POPOVI] Te{ko mi je prihvatiti to da vi{e nisi sa nama. Neka te an|eli ~uvaju. Tawa Popovi} 000006 B-2 M

Tu`no sje}awe na dragog supruga Dana 11. avgusta 2009. godine navr{ava se tu`na godina od smrti na{eg dragog

MAKSIMA YAJI]A Oti{ao si rano sa ovoga svijeta, ali iz mog srca ne}e{ nikada. Tvoja supruga Mira 000026 A-2 G

ZDRAVKU

ZDRAVKU

od sina @eqke i unu~adi Tamare i \or|a. 000001 A-1 M

od sina Zorana, snahe Helene i unu~adi Dajane, Stefana i Dejana. 000001 A-1 M

Posqedwi pozdrav dragom ocu

Posqedwi pozdrav dragom ocu

MARINKA Sestra Gordana Maksimovi} sa porodicom 001218 A-1 ^N

MARINKA TODOROVI]A

Tu`no sje}awe na dragog oca

MAKSIMA YAJI]A

ZDRAVKU

ZDRAVKU

od k}erke Obrenke i zeta Petera. 000001 A-1 M

od k}erke Zorice, zeta Milana i unuke Aleksandre. 000001 A-1 M

Posqedwi pozdrav dragom kom{iji

Posqedwi pozdrav dragom bratu

Tu`no sje}awe na dragog brata

U subotu, 8. avgusta, u 10 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u u grobqu [trbe kod ^elinca i odr`ati pomen. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. Supruga Miladinka, sin Milovan i k}erka Tawa. 001218 A-8 ^N Posqedwi pozdrav dragom

Tu`no sje}awe na dragog brata

MARINKA Brat Mi}o sa porodicom

K}erka Sanda sa porodicom 000026 A-1 G

001218 A-1 ^N Tu`no sje}awe na dragog brata

Tu`no sje}awe na dragog oca

ZDRAVKU

MAKSIMA YAJI]A

ZDRAVKU

ZDRAVKU

od Slobodana ^ubrila sa porodicom. 000001 A-1 M

od brata Marinka, snahe Mire, Dragana i Dragane. 000001 A-1 M

In memoriam

od snahe Zore, Darija i Nove sa porodicom. 000001 A-1 M

od Nevene, Slavi{e i Dragi{e Dujakovi}a sa porodicama.

SVETOZARU [EVI

Tu`no sje}awe na dragog

001218 A-1 ^N

Tu`no sje}awe na dragog oca

MILO[ DOJ^INOVI]

od sestre Marije sa porodicom. 000028 A-2 G

Pro|e godina dana ali tuga i bol ne pro|e za jedinim bratom. Tvoja sestra Bosa sa porodicom Bo`i} 000027 A-2 G

Tu`no sje}awe na dragog

Tu`no sje}awe na dragog

@ARKA POPOVI]A

@ARKA POPOVI]A

AN\ELKA STJEPANOVI]A

I poslije dvije godine i daqe si ostao na{ najboqi tetak. Nina, Sandra, svastika Bo`ana i pa{o Vojo 000011 A-2 M

Osta}e{ vje~no voqen i nezaboravqen u srcima tvojih najmilijih: sina Stanislava, snahe Veselinke i unuke Suzane 000008 A-2 M

SLU@BA ^ITUQA

9.2.2009 - 9.8.2009. Supruga Gordana, k}erka Dragana, zet Dragan i unuke Sara i Milica 000005 A-2 M

Brat Goran sa porodicom

Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na grobqu u Prvoj ^a|avici kod Novog Grada. O`alo{}ene sestre Milena i Stanka sa porodicama i ostala rodbina i prijateqi. 000009 A-6 M

000002 A-3 M

STOJKA MIRNI]A

001218 A-1 ^N

DU[ANA (Stevana) LI^INE

Posqedwi pozdrav dragom prijatequ i drugu

9.2.2009 - 9.8.2009. Tog dana u 11.30 ~asova odr`a}e se po men na po ro di ~nom grobqu Klanac - Trnovo. Porodica Mo~evi} 000029 A-2 G

Brat Vidosav sa porodicom

MARINKA

000026 A-1 G

VOJISLAV (Bogdana) MO^EVI]

MARINKA

Dana 8.8.2009. godine navr{ava se 40 tu`nih dana od smrti na{eg dragog brata i ujaka

Posqedwi pozdrav voqenom bratu

Sin Qubinko

GENKU

Tu`no sje}awe na dragog brata

tel: 051 / 223 - 210

O`alo{}ena porodica Gaji} 000010 A-8 M

Pomen dragom suprugu i ocu

MILO[U DOJ^INOVI]U U subotu, 8.8.2009. godine u 10 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u. Su pru ga Sav ka, dje ca @eqko, @arko, Gordana i Qiqana sa porodicama 000027 A-3 G

38 8. i 9. avgust 2009. GLAS SRPSKE Tu`nim srcem javqamo rodbini, kumovima, prijateqima i kom{ijama da je dana 6.8.2009. godine u 82. godini `ivota preminula na{a draga

Posqedwi pozdrav dragoj sestri

MILEVI od brata Veqke sa porodicom.

MILEVA (ro|. Kapetanovi}) KQAJI]

000004 A-1 M Posqedwi pozdrav dragoj sestri

Sahrana }e se obaviti dana 8.8.2009. godine u 13 ~asova na Perduvovom grobqu. O`alo{}eni: k}erke Milosavka i Mira, sinovi Savo, Milan i Mirko, unu~ad Branka i Mihailo, snaha Slobodanka, sestre, bra}a, te ostala mnogobrojna rodbina i prijateqi. 000004 A-8 M Posqedwi pozdrav dragoj majci

MILEVI od sestre Borke i zeta Ive. 000004 A-1 M

MILEVI

Posqedwi pozdrav dragoj sestri

od sinova Save, Milana i Mirka i k}erki Milosavke i Mire. 000004 A-6 M Posqedwi pozdrav najboqoj baki

MILEVI od brata Save sa porodicom. 000004 A-1 M

MILEVI

Posqedwi pozdrav dragoj snahi

od Branke i Mihaila. 000004 A-6 M Draga teta

MILEVI od djevera Krstana sa porodicom. 000004 A-1 M

MILEVA

Posqedwi pozdrav dragoj snahi

Pamti}u Vas po dobroti i plemenitosti. S po{tovawem i tugom. Va{a Boba sa porodicom 000003 A-6 M Tu`nim srcem javqamo rodbini, kom{ijama i prijateqima da je dana 7.8.2009. godine u 70. godini `ivota preminula na{a draga

MILEVI od djevera Gojka sa porodicom.

JOVANKA (Petra) GRUJI]

000004 A-1 M Posqedwi pozdrav dragoj

Sahrana drage nam pokojnice obavi}e se u nedjequ, 9.8.2009. godine u 14 ~asova na porodi~nom grobqu u Gorwoj Piskavici. O`alo{}eni suprug Mom~ilo sa porodicom 000001 A-6 G Posqedwi pozdrav dragoj tetki

MILICI OBRADOVI]

Posqedwi pozdrav dragoj tetki od Zavoda za nuklearnu medicinu. 000007 A-1 M

JOVANKI od Radoje sa porodicom. 000001 A-1 G

JOVANKI od Dragoje sa porodicom. 000001 A-1 G

OGLASI

GLAS SRPSKE 8. i 9. avgust 2009. 39

40 8. i 9. avgust 2009. GLAS SRPSKE

Kad god imam {ansu da napredujem, ja sretnem Marka @iskela na turniru, povredim se i izgubim. Tako je bilo i pro{le godine na Rolan Garosu. Nadam se da ga ne}u vi{e videti sa druge strane mre`e.

Sport

Viktor Troicki, srpski teniser

Srpska teniserka pora`ena na turniru u Los An|elesu

Medaqe Rudar Prijedoru Fudbalski savez Republike Srpske u subotu }e dodijeliti pehar i medaqe fudbalerima Rudar Prijedora za osvojenu titulu {ampiona Republike Srpske u pro{loj sezoni. Ceremonija }e biti uprili~ena na Gradskom stadionu pred po~etak utakmice sa ^elikom iz Zenice.

Vidi} propu{ta start sezone Odbrambeni fudbaler Man~ester junajteda Nemawa Vidi} propusti}e po~etak takmi~ewa u Premijer ligi zbog povrede lista na nozi. Vidi} zbog povrede ne}e igrati na nedjeqnoj utakmici protiv ^elzija za trofej “Komjuniti [ild“, kao ni na prvom me~u u {ampionatu protiv Birmingema sqede}e sedmice.

EHF je kaznio potpredsjednika RS Rumunije Palau Petrea i selektora reprezentacije Aihana Omera petogodi{wom zabranom u~estvovawa na me|unarodnim takmi~ewima zbog poku{aja podmi}ivawa sudija na utakmici protiv CG u kvalifikacijama za prvenstvo svijeta u Hrvatskoj 2009. godine. Fudbaler Slavije iz Isto~nog Sarajeva Gruzijac Levani Kutalia ne}e nastupiti za omladinsku selekciju svoje zemqe, zbog navodnih problema sa vizom. Gruzija bi trebalo da igra prijateqski me~ sa reprezentacijom Litvanije.

Foto dana

Ana Ivanovi}

U prvom setu Ana se dr`ala do osmog gema, kada je dozvolila brejk, tako da je Stosurova stigla do prvog seta. U drugom je borba izostala, Ivanovi}eva je jo{ tri puta gubila svoj servis, pa je sve vrlo brzo bilo gotovo LOS AN \E LES - Sa manta Stosur osvetila se Ani Ivanovi} za poraz na Vimbldonu. Australijanka je bez problema savladala srpsku teniserku rezultatom 6:3. 6:2 u me~u koji je trajao 63 minuta. U prvom se tu Ana se dr`ala do osmog gema, tada je dozvolila brejk, pa je 13. kostura{ica stigla do prvog seta. U drugom je borba izostala, Ivanovi}eva je jo{ tri puta gubila svoj servis, pa je sve vrlo brzo bilo gotovo. Ivanovi}eva je istakla da je na po raz uti cao wen slab servis.

- Kad bismo u{le u razmenu poena, me~ je bio izjedna~en, me|utim, moj servis je zakazao. Samanta je stalno vr{ila pritisak, napadala drugu servu i to je bila razlika koja je odlu~ila me~ - izjavila je Ana.

ME^ trajao 63 minuta S druge strane, Australijan ka je bila zado voqna svojom igrom. - Mislim da igram generalno sa mnogo vi{e samopo uz dawa ne go pret ho dnih godina i danas sam podizala

nivo igre kako je me~ odmicao - rekla je Stosurova, koja }e u ~etvrtfinalu igrati pro tiv @eng \i . Ki nes kiwa je izne na di la prvog no si oca tur ni ra Rus kiwu

Di na ru Sa fi nu i sla vi la sa 7:5, 4:6, 6:4. Nagradni fond turnira u Los An |e le su je 700.000 dolara, a pobjednici }e pripasti 107.000.

XEFERSON NAGRADA Jelena Jankovi} i Ana Ivanovi} nominovane su za Xeferson nagradu koja se svake godine dodjequje za izuzetan doprinos zajednici od strane sportista. Pored srpskih teniserki, za nagradu su nominovane i Serena Vilijams, ko{arka{ Stiv Ne{, biv{a fudbalerka Mia

Ham i odbojka{ica na pijesku Keri Vol{. Nagrada Xeferson za doprinos zajednici ustanovqena je 1972. od strane @aklin Onazis, ameri~kog senatora Boba Tafta i Sema Birda i trebalo je da bude pandan Nobelovoj nagradi za javne zasluge i doprinos zajednici.

Novac nije razlog Pe{i}evog odlaska

Milan OPA^I], generalni menaxer KK Crvena zvezda

Fudbalski reprezentativac Srbije i ~lan Herte iz Berlina Gojko Ka~ar provozao je ulicama Berlina na biciklu svog novog klupskog kolegu Nemawu Pej~inovi}a.

“U novembru }emo mo}i da ka`emo da li smo tada pogre{ili ili ne “

Mogli smo u startu da prese~emo i damo treneru Svetislavu Pe{i}u 24 ~asa da se odlu~i, ali to nije bilo pravo re{ewe. Ne bi bilo fer prema wemu, ali ni prema qudima... Pro~itao sam u novinama, dok sam boravio u Americi, da je izjavio kako `eli da nastavi da radi u Zvezdi, {to je odli~no. Ko bi normalan u tom trenutku rekao: uzmi ili ostavi. U novembru }emo mo}i da ka`emo da li smo tada pogre{ili ili ne, ali verujemo da su razlozi zbog kojih su se pregovori odu`ili ispravni. Apsolutno je neta~no da je razlog Pe{i}evog odlaska bio finansijske prirode, i to `elim jasno da naglasim. Uslovi koji su mu ponu|eni nisu bili zacementirani, jer je ostavqen prostor za naknadni dogovor. Voleo bih da je razlog wegovog vi{emese~nog odugovla~ewa bio taj da je on svojim ne-

}kawem `elio da izazove reakciju qudi, koji bi mogli da pomognu Zvezdi da se obezbedi sve {to je zacrtano za idu}u sezonu, ali nisam sto odsto siguran da je to razlog. S druge strane, trebalo je {to pre da se stavi ta~ka na i, kako bi klub mogao da donosi odluke i ja kao prvi operativac mogao da reagujem u najkra}em roku i Upravi sastavim mogu}a re{ewa. Voleo bih da do ponedeqka Crvena zvezda dobije Pe{i}evog naslednika. Moramo da razmi{qamo i o igra~kom kadru. Na{a ponuda Marku Marinovi}u nije bila konkurentna onoj iz Valensije, tako da su nam potrebna tri poja~awa na pozicijama plejmejkera, beka {utera i centra. O~ekujem da do ponedeqka re{imo pitawe trenera i krenemo sa formirawem tima. Se{}emo za sto sa Tadijom Dragi}evi}em i ponuditi mu nov ugovor.

GLAS SRPSKE 8. i 9. avgust 2009. 41

Pred 41. me|unarodni rukometni TV turnir {ampiona “Doboj 2009“

Jubilej ameri~kog tenisera

Rodik u “klubu 500” VA[INGTON - Endi Rodik svakako }e pamtiti pobjedu nad Semom Kvirijem na turniru u Va{ingtonu, ne zato {to se plasirao u ~etvrtfinale smotre, ve} zato {to je stigao do svog 500. trijumfa na ATP turu. Amerikanac je tako postao 36. igra~ u istoriji “bijelog sporta“ koji je stigao do ovog jubileja, dok je tek ~etvrti koji je i daqe aktivan. Prije wega, do “kluba 500” stigli su Royer Federer (657), Karlos Moja (573) i Lejton Hjuit (511). - Rekao bih da sam se na{ao me|u elitom, po{to je broj igra~a sa ovoliko pobjeda zaista mali. Stigao sam do 500. trijumfa dovoqno rano u karijeri, tako da imam vremena da ih bude jo{ - izjavio je Rodik.

Brendon Roj ostaje u Oregonu

FOTO: GLAS SRPSKE

Portland “odrije{io kesu“

Detaq sa prethodnih turnira

PORT LAND - Vla sni ci Portlanda “odrije{ili su kesu“, po{to su odlu~ili da potpi{u petogodi{wi ugovor sa Bren do nom Ro jem vrijedan 82 miliona dolara. Roj je 2006. godine kao “ruki“ stigao u redove tima iz Oregona i odmah je pomogao

Trejl Blej zer si ma da obe zbijede prvi nastup u plejofu od 2003. godine. Uz odli~an prosjek tokom sezone od 22,6 poena, te po pet skokova i asistencija po me~u, sjajni bek je blistao i u doigravawu, gdje je protiv Hjustona postizao 26,7 ko{eva po susretu.

Vjerovali smo da }e hotel “Bosna“ biti adaptiran i da }e u wemu boraviti sportisti, ali sada je to gotovo nemogu}a misija, pogotovo zbog recesije i ekonomske krize, rekao Kr{i} PI[E: SLOBODAN PUHALO [email protected]

DO BOJ - Nat kri ve ni Stadion sportskih igara u Doboju spreman je da primi u~esnike 41. me|unarodnog ru ko me tnog TV tur ni ra {ampiona, ali grad to jo{ nije u stawu. Obavqa se zavr{no umivawe ovog rukometnog hrama, gdje }e majstori, kao i svaki put do sada, demonstrirati svoje znawe, pa }e odmah potom pakovati kofere i putovati ka Bawi Vru}ici. Jer, u Doboju nema hotela koji bi mo gao da im uka `e gos to primstvo kako bi svih pet

ta kmi ~ar skih da na i jo{ poneki proveli zajedno sa gra |a ni ma Do bo ja i qubi teqima ovog spor ta, pa da }e sta no va ti izvan gra da rukometa.

LOKALNA zajednica “poturila“ le|a To se doga|a ve} nekoliko qeta i, na`alost, nastavqa. - Obe}avali smo u vi{e navrata da }e se taj problem rije{iti, ali sve je ostalo na tome. Vjerovali smo da }e hotel “Bosna“ biti adaptiran i da }e u wemu boraviti sportisti, ali sada je to gotovo

U^ESNICI Na turniru, koji }e se odr`ati od 11. do 15. avgusta, u~estvova}e osam ekipa koje su raspore|ene u dvije grupe. U prvoj

su: Nordhorn (pro{logodi{wi pobjednik), Vardar, Vaker Tun i Sloga, a u drugoj: Kretej, Paok, Budu}nost i Bosna.

ne mo gu }a mi si ja, po go to vo zbog re ce si je i eko nom ske krize. Dakle, i daqe sportistima ostajemo du`ni smje{taj u na{em gradu, sve ostalo smo obezbijedili - rekao je na kon fe ren ci ji za no vi nare potpredsjednik Organizacionog odbora turnira Mladen Kr{i}. Istina, problema ima i sa finansirawem manifesta ci je, o ~e mu je go vo rio predsjednik IO Organizacionog odbora Enes Suqkanovi}. - Vlada Republike Srpske planirala je odre|ena sredstva za na{ turnir, ali do dana dana{weg nije izvr{ena uplata. Znamo, te{ka su vremena i nadamo se da }e Vlada, kada bude u boqoj poziciji, dozna~iti sredstva na ra~un turnira. U ovom trenutku lokalna zajednica “poturila“ je le|a i na{la dodatna sred-

stva, tako da }e tro{kovi turnira biti pokriveni - kazao je Suqkanovi}. Ni ministar za porodicu, omladinu i sport Proko Dragosavqevi} ne}e biti u prilici da otvori smotru. - Organizacioni odbor mu je to ponudio, ali dobili smo informaciju da se resorni ministar nalazi na godi{wem odmo ru i da zbog toga ne mo`e da do|e u Doboj objasnio je Suqkanovi}. Se kre tar Or ga ni za ci onog odbora Alen Petkovi} napomenuo je da su upu}eni pozivi za sve~ano otvarawe turnira: - Pozvali smo ~elnike Rukometnog saveza RS i BiH, ali i najvi{e rukovodioce Republike Srpske i BiH, kao i mnoge druge predstavnike lokalnih zajednica da nam se u utorak pridru`e - rekao je Petkovi}.

Wema~ka ko{arka{ka reprezentacija

Razi{li se Crvena zvezda i Svetislav Pe{i}

Saradwa definitivno zavr{ena BEOGRAD - Ko{arka {ki klub Crve na zvezda i Svetislav Pe{i} definitivno ne}e nastaviti saradwu zapo~etu pro{le godine u ovo vrijeme. Dan poslije izjave trofejnog trenera da ne `eli da pri hva ti po nu du “crve -

no-bijelih“, kao i upo zna vawa sa tom odlu kom ge ne ralnog menayera klu ba Mi la na Opa ~i }a usme nim putem, na Mali Kaleme gdan sti gao je faks od Pe{i}evog menayera Lu~a-

na Kapikjonija u kojem pi{e:

PE[I] poslao pismenu odbijenicu “U ovom tre nut ku Sve tislav Pe{i} nije spreman da pri hva ti va {u po nu du. Garancije koje je klub dao u ve zi sa fi nan sij skim sta tu som ni su ubi je di le mog kli jen ta da po tpi {e ugo vor. Raz go va rao sam sa go spo di nom Pe {i }em. On ni je bio za in te re so van za nastavak saradwe jer klub ne ma pred sje dni ka ili Bord di re kto ra ko ji bi mu dao potrebne garancije za wegov program. Prego vo re mo `e mo da nastavimo kada se ova pitawa rije{e“, stoji, izme|u os ta log, u pi smu Lu~ana Kapikjonija.

Ipak, kako se nezvani~no saznaje, od ponude Zvezde u srijedu, do Pe{i}eve pi sme ne za hval ni ce u pe tak, nije sve bilo samo “ho}e{“ ili “ne }e{“, ve} su dvi je stra ne vo di le posqedwe pre go vo re oko detaqa, koji nisu i te{ko da }e biti objelodaweni. Je dna od te ma jes te bio no vac, odno sno vi si na Pe {i }e ve za ra de u dru goj go di ni ra da sa Zvez dom, ali to ni je bi la pre su dna stvar zbog ko je sa radwa ni je nas tavqena. Izme |u Zvez de i Pe {i }a o~i gle dno da je pu klo u po vje rewu i to onog da na ka da je pred sje dnik klu ba Slo bo dan Vu ~i }e vi}, po tpu no izne na da, po dnio os tav ku u je ku pre go vo ra sa Pe {i }em i pravqewa kon cep ta za na re dnu se zo nu.

Nevoqe za “pancere“ VIRCBURG - Dirk Novicki zapo~eo je sa individualnim treninzima u Vircburgu, ali jo{ uvijek ~eka dozvolu Dalasa kako bi se prikqu~io pripremama “pancera“. Sam Novicki vi{e puta je izjavio kako }e zaigrati na Evrobasketu u Poqskoj, ali kao i prethodnih godina problem mu pravi wegov klub, odnosno vlasnik Mark Kjuban. O~ekuje se da bi svakog dana mogla da stigne potvrda o dozvoli i upla}enom osigurawu, poslije ~ega bi se Novicki pridru`io svojim saigra~ima. Me|u wima ipak ne}e biti Johanesa Herbera, koji je tokom treninga u Leverkuzenu pokidao ligamente koqena i o~ekuje ga vi{emjese~no odsustvo iz redova berlinske Albe. Lak{e je povrije|en i Demond Grin, koji }e narednih nedjequ dana biti po{te|en treninga.

Pripreme francuskih ko{arka{a

Trenira i Parker PARIZ - Ko{arka{ki savez Francuske saop{tio je da se Toni Parker prikqu~io pripremama “trikolora“ koji su pobjedom startovali u dodatnim kva li fi ka ci ja ma za Evrobasket 2009. Plejmejker San Antonija kasnio je na po~etak kvalifikacija, ali je jo{ ranije najavio

da }e poku{ati da pomogne drugovima da se domognu Poqske. “Trikolori“ imaju problema sa povredom Ronija Turijafa, zbog ~e ga su u svo je re do ve uvrstili i Iana Mahinmija. Naredni me~ u kvalifikacijama “trikolori“ igraju u subotu protiv Finske na svom terenu.

42 8. i 9. avgust 2009. GLAS SRPSKE

Selektor Srbije Radomir Anti} objavio spisak za Ju`nu Afriku FOTO:ARHIVA

Pi{e: Dejan MARI]

^udo je Zvezda Zvezda ponovo sija, sunce ponovo grije nad ulicom Qutice Bogdana, iako su tmurni oblaci prijetili da potope i ugase “crveno-bijelu“ nadu o nastavku evropske pri~e. Po ko zna koji put u slavnoj istoriji, Crvena zvezda je te ki{ne avgustovske no}i pokazala za{to je fudbalski fenomen koji je odavno prevazi{ao okvire Srbije, Balkana, Evrope... Poslije 0:2 protiv Dinama u Tbilisiju, mnogi su pre`alili Pi`onove ratnike, iako druga bitka nije ni po~ela. A tek poslije {okantnog autogola Leki}a u drugom minutu, rat je prakti~no bio zavr{en. Sre}om po sve one kojima je crveno-bijela boja u srcu, novi Zvezdin tim ima ne{to {to mnogi wegovi prethodnici nisu imali - veliku sr~anost, freneti~nu voqu, bezgrani~nu istrajnost i beskona~an motiv. A to je u fudbalu va`nije od imena na dresovima. Bili su najboqi kad je bilo najte`e, nisu pali ni kada su dva puta bili u “minusu“, a nagrada za sav trud i proliveni znoj nije izostala, na radost 20.000 “delija“ na stadionu, ali i milione pred malim ekranima. Od limitiranih i netalentovanih igra~a, preko no}i su postali ~udesni heroji. Ali, zna}e stari lisac Vladimir Petrovi} kako da ih spusti na zemqu i spremi za novi evropski izazov - pra{ku Slaviju. U doba velike klupske krize, Zvezdin podvig mora da bude podsticaj svima da se krene sa “mrtve ta~ke“. Vremena jesu te{ka, ali Zvezda ne smije da ima alternativu. Pi`on i wegova ~eta zapo~eli su novu “crvenu-bi je lu“ baj ku, od go vor ni mo ra ju da pra te wihov primjer, jer samo tako, ta ista bajka }e trajati. I poslije Slavije!

Prijateqske fudbalske utakmice

Simi} donio remi SLAVONSKI BROD - Doma}i zona{ je u prvom dijelu me~a pru`io mnogo boqu igru od Derven}ana, koji su u nastavku, ipak, uspjeli da golovima Simi}a do|u do remija. Trener gostiju Pijetlovi} zadovoqan je izdawem svoje ekipe, koja spremno ~eka prvenstvenu premijeru, a jedini problem je povreda golmana Bobara, koji }e izostati u borbama za bodove do kraja ovog mjeseca. B. R.

@EQEZNI^AR TEKSTILAC

3 (3) 3 (1)

STRIJELCI: 0:1 Trutina u 22, 1:1 Ostopar u 26, 2:1 G. Princip u 20, 3:1 Miji} u 29, 3:2 Simi} u 66, 3:3 Simi} u 74. minutu. Igrali{te“ “Livada“ u Slavonskom Brodu. Gledalaca: 100. Sudija: Vedran Juri{i} (Slavonski Brod). @uti karton: G. Princip (@eqezni~ar) @EQEZNI^AR: I. Princip, Bo`i}, S. Juri}, J. Radovi}, Erkman, Ostopar, Bekin, @ivi}, Miji}, Per~evi}, G. Princip. Jo{ su igrali: ]uri}, Holih, [abi}, Opa~ak, M. Juri}, I. Radovi}. Trener Tadija Drqi}. TEKSTILAC: A. Bude{a, Dragi{i}, Dragi}, Vidakovi}, Rajli}, Goji}, Xabi}, Simi}, Kquni}, Trutina, Mandi}. Jo{ su igrali: Dar. Kulaga, Dal. Kulaga, Ba{i}, Subi}, Koji}. Trener Dejan Pijetlovi}.

Poraz Zvorni~ana u Jawi JAWA - Prvo li ga{ iz Zvornika ekipa Drine, pora`ena je od ~lana druge lige Podriwa u Jawi sa 1:2. Gosti su poveli u 20. minutu, ali su u samom fini{u me~a igra~i Jawe za dva mi-

PODRIWE (J) DRINA (Z)

nuta napravili preokret i ostvarili pobjedu. Strijelci za doma}ina bili su Nuha no vi} i Be {i}, dok je jedini pogodak za Zvorni~ane postigao ]ulum. I. S.

2 (0) 1 (1)

STRIJELCI: 0:1 ]ulum u 20, 1:1 Nuhanovi} u 80, 2:1 Be{i} u 81. minutu. Stadion: Podriwa u Jawi. Gledalaca: 500. Sudija: Dragan Bojani} (Bijeqina). PODRIWE (J): Mileti}, M. Arnautovi}, Babi}, Jusufovi}, D. Arnautovi}, Arsenovi}, Haxi}, \oki}, Hoxi}, Sofi}, Be{i}. Jo{ su igrali: Sini}, Dautovi}, Milki}, Nuhanovi}, Vu~i}, Meri}, Velagi}. Trener: Mirsad Alajbegovi}. DRINA (Z): Maksimovi}, Jevti}, Sredojevi}, Mitrovi}, Pavlovi}, M. Milo{evi}, Kikanovi}, Vuka{inovi}, Novakovi}, Lazarevi}, ]ulum. Jo{ su igrali: Aleksi}, Jeremi}, Eri}, Kosti}, Gruji}, V. Milo{evi}, \uri}, Tomi}, A}imovi}, \eri}. Trener: Mile Milanovi}.

Neven Suboti} i Radomir Anti}

Napravili smo takvu reprezentaciju koja gradi ve} na{ prepoznatqiv imix u svetu i zato za nas nema prijateqskih utakmica, rekao Anti} BEO GRAD - Se le ktor fudbalske reprezentacije Srbije Radomir Anti} saop{tio je spisak igra~a za gostovawe u Ju`noj Africi. Srbija }e u srijedu, 12. av gus ta u Pre to ri ji odi gra ti pri ja teqski me~ sa do ma }i nom idu}eg Svjet skog prvenstva. Priliku da

de bi tu ju u se ni or skoj re pre zen ta ci ji mo gli bi da do bi ju gol man Voj vo di ne @eqko Brki}, kao i vezisti Partizana i Ko{ica Rado sav Pe tro vi}, odno sno Mar ko Mi lin ko vi}. Na spisku nema Nemawe Vidi}a i Bo{ka Jankovi}a, koji su po vri je |e ni, a ta kmi cu }e tako|e propustiti i ka-

SPISAK GOLMANI: Vladimir Stojkovi} (Sporting Lisabon), @eqko Brki} (Vojvodina). ODBRANA: Branislav Ivanovi} (^elzi), Nenad Tomovi} (\enova), Neven Suboti} (Borusija Dortmund), Aleksandar Lukovi} (Udineze), Antonio Rukavina (Minhen 1860), Ivan Obradovi} (Partizan). SREDINA: Milo{ Ninkovi}

(Dinamo Kijev), Zdravko Kuzmanovi} (Fjorentina), Gojko Ka~ar (Herta Berlin), Milo{ Krasi} (CSKA Moskva), Radosav Petrovi} (Partizan), Zoran To{i} (Man~ester junajted), Milan Jovanovi} (Standard Lije`), Marko Milinkovi} (Ko{ice). NAPAD: Nikola @igi} (Valensija), Danko Lazovi} (PSV Ajndhoven).

pi ten De jan Stan ko vi} i Ale ksan dar Ko la rov, zbog nastupa na utakmici Superkupa Italije, koja }e biti odi gra na u Pe kin gu. Zbog klup skih oba ve za, me~ }e propustiti i Nenad Milija{. Se le ktor Ra do mir An ti} je na po me nuo da je to posqedwi put da izlazi u susret takvim `eqama igra~a i da }e ubudu}e svaka takva `eqa unaprijed biti odbijena.

DEBITUJU Brki}, Petrovi} i Milinkovi} - Utakmica u Pretoriji }e bi ti pri li ka za no ve igra~e da se doka`u i na koje snage u budu}nosti mo`emo da ra ~u na mo. To je bez sumwe veliki ispit za na{u re pre zen ta ci ju i na dam se

da }emo odgovoriti zadatku - naglasio je Anti}. On je izjavio da }e me~ u Pretoriji biti dobra prilika za provjeru “novih snaga“, ali i za pri mje nu al ter na ti vnog sis te ma na ko ji }e, mo `da, bi ti pri siqen u nastavku kvalifikacija u utakmicama protiv Ru mu ni je, Fran cus ke, Aus trije i Letonije. - Svrha ove uta kmi ce, izme|u ostalog, bi}e da unapredimo organizaciju igre. Napravili smo takvu reprezen ta ci ju ko ja gra di ve} na{ pre po znatqiv imiy u sve tu i za to za nas ne ma prijateqskih utakmica - istakao je Anti}. Srpski fu dba le ri }e put Ju`ne Afrike krenuti u po ne djeqak. Me~ je na programu u srijedu od 19 ~asova.

Marko Pavi} obi{ao rekonstruisani stadion

Prijedor `ivi za Rudar PRI JE DOR - Pred ve liki sportski dan za Prijedor, jer prvi put ovda{wi fu dbal ski klub nas tu pa pred svojoj publikom u okviru Premijer lige BiH, u petak je na ~el nik op {ti ne Pri je dor Mar ko Pa vi} sa rukovodstvom kluba obi{ao stadion FK Rudar Prijedora. Poslije mjesec rada na izgradwi sportski objekat spreman je za fudbalsku utakmicu protiv zeni~kog ^eli ka i Pri je dor ~a ni }e svo je qubim ce bo dri ti u svom gradu. - Sma tram da gra |a ni `ive sa ovim klubom, {to

se najvi{e osjetilo dok su tra ja li ra do vi na re no vi rawu stadiona - rekao je Pavi}.

OP[TINA izdvojila 300.000 maraka On je do dao da }e op {ti na Pri je dor kao i do sada pomo}i ovom klubu da u prvoj sezoni ostane premijerliga{ i da igra zna~aj nu ulo gu u ovom ran gu ta kmi ~ewa, jer Pri je do ru tre ba pro mo ci ja pre ko sporta. Op{tina Prijedor je izdvojila sredstva u visini od

300.000 maraka, a izvr{ena je, za ne{to vi{e od mjesec dana, kompletna rekonstrukci ja pos to je }eg stawa na stadionu. U ovoj, prvoj fazi rekonstruisana je centralna tri bi na sa 1.500 mjes ta za sjedewe, ure|ene VIP lo`e, svla~ionice za igra~e, kupatila, prostorije za sudije i delegate, pres centar, izdvojena tribina za gostuju}e navija~e i prolaz za igra~e do te re na. Zi da nu ogra du stadiona oslikali su ~lanovi Li ko vnog udru `ewa “Ta~.ka“ iz Prijedora `ele}i da da ju svoj do pri nos obnovi ovog sportskog obje-

kta i urbanijem izgledu ovog mjes ta ko je je ve li ko okupqali {te mla dih i qubiteqa sporta. Pred sje dnik Upra vnog odbo ra Fu dbal skog klu ba Ru dar Pri je dor Bra ni slav Ro kvi} je izra zio za do voqstvo renovirawem stadiona. - Vjerujem da govorim i u ime igra ~a ko ji su ve oma sre }ni {to prvu uta kmi cu kao do ma }i ni igra mo na svom trenu i {to je akcija ure |ewa ovog spor tskog objekta bila uspje{na - istakao je Rokvi}. S. T.

GLAS SRPSKE 8. i 9. avgust 2009. 43

“Crveno-bijeli“ ~udesnim preokretom eliminisali Dinamo

Svjetska {ampionka na “Marakani“ FOTO: GLAS SRPSKE

Zvezdino evropsko srce Odlu~ilo je veliko srce fudbalera i na{ dvanaesti igra~, publika. Da je bilo mawe publike, ili da je bila ti{a, ko zna {ta bi bilo, rekao Pi`on BEO GRAD - Fu dba le ri Crvene zvezde jo{ jednom su dokazali da su ~uda mogu}a. Hrabrost, upornost i velika `eqa isplatili su se “crveno-bijelima“, koji su uspjeli da nadoknade dva gola “minusa“ iz Gruzije, prevazi|u {okantan po~etak revan{a i na kraju savladaju Dinamo sa 5:2, {to im je bilo dovoqno za plasman u posqedwu rundu kvalifikacija za Ligu Evrope. Pred gotovo 25.000 gledala ca na “Ma ra ka ni“, De jan Leki} je, od tragi~ara, postao junak Zvezdinog trijumfa, postigav{i ~etiri gola. Prvi od wih bio je u sopstvenu mre`u ve} u 2. minutu utakmice, ali je u nastavku tri puta zatresao mre`u Dinama, ukqu~uju}i i odlu~uju}i gol u 88. minutu. Osim wega, treba pohvaliti cijeli tim, koji se lavovski borio do posqedweg sudijskog zvi`duka. Perovi} je u 18. minutu izjedna~io na 1:1, a na Vatsadzeov pogodak u 24. minutu pomenuti Leki} je odgovorio sa dvi je egze ku ci je do odlaska na odmor. U nastavku, Kadu je sa penala pogodio za

BEOGRAD - U crveno-bijeloj haqinici i sa osmijehom svjetske {ampionke, Na|a Higl je do{la da podr`i voqeni klub u evropskim isku{ewima. U pratwi brata Sebastijana i majke Sne`ane, osvaja~ica zlatne medaqe na nedavnom SP u Rimu u disciplini 200 metara prsno, rado se odazvala pozivu Zvezde da bude specijalni gost na revan{u protiv Dinama. - Otac i brat su mi usadili qubav prema Zvezdi, kada sam bila mala, ~esto su me vodili na “Marakanu“, ali ja se iskreno ne se}am. Sada kada imam pretplatnu kartu, sigurno je da }u {to ~e{}e dolaziti da podr`im voqeni klub - izjavila je Na|a Higl.

Eduardo Kadu

4:2, prije nego {to je Leki} u fini{u stavio ta~ku na i. - Odlu~ilo je veliko srce fudbalera i na{ dvanaesti igra~, publika, koja je prakti~no sama dala gol. Da je bilo mawe publike, ili da je bila ti{a, ko zna {ta bi bilo - rekao je strateg “crveno-bijelih“ Vladimir Petrovi}.

SLAVIJA iz Praga posqedwa prepreka Pi`on je priznao da je i sre}a imala udjela u preokretu: - Sve je ovo {kola za nas. Ne smeju onako da se primaju golovi, ne sme onako da se dobije crveni karton. Sre}a nam se osmehnula, vaqda ubudu}e ne}emo praviti ovakve gre{ke. Pavle Ninkov je neumorno tr~ao s kraja na kraj terena i ponovo bio jedan od pokreta-

Opro{taj od Evrope Vojvodina i Sevojno nisu uspjeli da pro|u u zavr{nu rundu kvalifikacija za Ligu Evrope. Sevojno je ponovo pora`eno od Lila 0:2 (Kabaj 74, ]osi} 86, autogol), dok su “lale“ prakti~no poklonile prolazak Austriji (2:4). Vodili su Novosa|ani sa 1:0 i 2:1, ali su, zahvaquju}i prije svega svojim gre{kama, ispustili prednost, a treba napomenuti da su u fini{u o{te}eni za o~igledan jedanaesterac. Golove za Vojvodinu postigli su Mr|a u 31. i Tadi} u 58. minutu, dok su strijelci za doma}e bili Jun u 45, Sulimani u 63, Diabang u 81. i Okotie u 90. minutu.

~kih snaga srpskog tima: - Pokazali smo snagu ovog tima, jer je bilo veoma te{ko napraviti preokret. Zaslu`ili smo da se vrati vera u Zvezdu, jer smo pod pri tis kom uspeli da zbijemo redove i slavimo. Dejan Leki} je od tragi~ara postao junak: - Nesre}no smo startovali mojim autogolom. Jedva sam do{ao sebi. Me|utim, pokazali smo koliko smo jaki, vratili smo se u utakmicu, stalno smo govorili sebi da dodamo gas i ba{ mi je drago da sam ja postigao peti gol. Potrebno je da zaboravimo ovaj me~ i da se okrenemo sqede}em protivniku.

Kvalifikacije za Ligu {ampiona

Sad na Slaviju @rijebom u Nionu odlu~eno je da se Crvena zvezda u posqedwem kolu kvalifikacija sastane sa pra{kom Slavijom: - Ne mogu da ka`em da sam nezadovoqan {to smo dobili Slaviju. Sigurno je mnogo boqe nego da smo izvukli Valensiju. Li~no, izuzetno cenim ~e{ki fudbal. Imaju nema~ki karakter, mnogo tr~e. Igrao sam ~esto protiv ^eha, sve su to {kolovani igra~i. Jedno je sigurno, ne}e biti lako - rekao je sportski direktor Zvezde Ivan Axi}.

CRVENA ZVEZDA DINAMO

5 2

STRIJELCI: 0:1 Leki} (autogol) u 2, 1:1 Perovi} u 18, 1:2 Vatsadze u 24, 2:2 Leki} u 26, 3:2 Leki} u 45, 4:2 Kadu u 76. penal, 5:2 Leki} u 88. minutu. Stadion: “Marakana“. Gledalaca: 25.000. Sudija: Said En`imi (Francuska). @uti kartoni: Perovi}, Savio, Leki} (Crvena zvezda). Crveni kartoni: Slavoqub \or|evi} (Crvena zvezda) u 71. minutu, Ovondo Akiremi (Dinamo) u 83. minutu. CRVENA ZVEZDA: Pavlovi}, Ninkov, Savi}, \or|evi}, Cvetkovi} (od 65. minuta Bogdanovi}), Lazeti}, Isah, Savio (od 58. minuta Kadu), Bla`i} (od 73. minuta Nikoli}), Perovi}, Leki}. Trener: Vladimir Petrovi}. DINAMO: Loria, Kakubava (od 67. minuta Pir~kalava), Nergadze, G. Ka{ia, Tama{vili (od 90. minuta [ikuralidze), Akiremi, Digmela{vili, [. Ka{ia, Hmaladze, Ko{kadze (od 55. minuta Lomia), Vatsadze. Trener: Kaha Kaharava.

Partizan igra protiv slova~kog vice{ampiona @iline

Rival neatraktivan, ali opasan BEOGRAD - @rijebom u Nionu odlu~eno je da fudbale ri Par ti za na u posqedwem kolu kvalifikacija za Ligu Evrope kopqa ukrste sa slova~kom @ilinom. Slova~ki vice{ampion do zavr{nog kola je stigao po{to je iznenadio Hajduk iz Splita, pobjedom na “Poqudu“ (1:0), po sli je 1:1 u Slova~koj. - Za nas je to izu ze tno bitna utakmica. Protivnik je na neki na~in sli~an kao

Higl uz “crveno-bijele“

onaj koji nas je eliminisao u kvalifikacijama za Ligu {am pi ona - ne pre te ra no atraktivan, ali mo`e da bude opasan. To }e biti najbitniji me~evi u Evropi ove

PRVI ME^ 20. avgusta u Beogradu sezone. @elimo da popravimo neke stvari koje smo pokvarili na utakmici protiv APOEL-a i da obezbedimo

do da tnih {est su sre ta u Evro pi - re kao je stra teg “crno-bi je lih“ Sla vi {a Jokanovi}. Prvi me~ na programu je 20. avgusta u Beogradu, dok je revan{ sedam dana ka sni je u Slo va ~koj. - Ne vidim da je preterano bitno da li igramo prvu kod ku}e ili na strani. Ipak, s obzirom na to da prvu igramo kod ku-

}e, bilo bi dobro da ostvarimo prednost koja bi nam olak{ala posao u revan{u. ^iweni ca je da nas o~e ku je po ~e tak prven stva, da }e pojedini igra~i u me|uvremenu igrati za mla du i se n i o r s k u re pre zen ta ci ju i nadam se da }emo biti adekvatno spremni za ono {to nas o~ekuje protiv @iline - dodao je Jokanovi}.

Arsenal na Seltik NION - U najzanimqivijem okr{aju zavr{ne runde kvalifikacija za Ligu {ampiona kopqa }e ukrstiti velikani Arsenal i Seltik, odlu~eno je `rijebom u Nionu. Parovi, staza {ampiona: [erif (Moldavija) - Olimpijakos (Gr~ka), Salcburg (Austrija) - Makabi Haifa (Izrael), Ventspils (Letonija) - Cirih ([vajcarska), Kopenhagen (Danska) - APOEL (Kipar), Levski (Bugarska) - Debrecen (Ma|arska), staza pratilaca: Lion (Francuska) - Anderleht (Belgija), Seltik ([kotska) - Arsenal (Engleska), Temi{var (Rumunija) - [tutgart (Wema~ka), Sporting (Portugali ja) - Fjo ren ti na (Ita li ja), Pa na ti na ikos (Gr~ka) Atletiko Madrid ([panija).

Tre}e pretkolo Lige Evrope

“Sedmica“ Rome NION - Najubjedqiviju pobjedu u revan{ima tre}eg pretkola Lige Evrope ostvarile je Roma, koja je kao gost savladala Gent sa 7:1, te sa ukupnih 10:2 pro{la daqe. Rezultati: Krila Sovjetov - Sent Patriks 3:2 (prvi me~ 0:1, Bober 41, Savin 53, 57 - Bober 73 autogol, O’Brajen 78), Karabah - Honka 2:1 (1:0, Mamadov 32, Sadigov 81 - Koskinen 34), ^erno More - PSV 0:1 (0:1, Kulibali 30, autogol), Liberec - Vaduz 2:0 (1:0, Keri} 17, Nezmar 22), Leh - Fredrik{tad 1:2 (6:1, Levandovski 63 - Ga{i 31, Piroja 35), Lahti - Klub Bri` 1:1 (2:3, Vaninen 87 - Akpala 76), Hapoel Tel Aviv - Geteborg 1:1 (3:1, Zandberg 14 - [tiler 52), Slaven - Tromso 0:2 (1:2, Ru{felt 14, 82), APOP - Rapid 2:1, nakon produ`etaka 2:2 (1:2, Marseliwo 43, penal, Gonzales 80 - Korad 30, Trimel 111), [turm - Petrovac 5:0 (2:1, Muratovi} 30, Holcl 43, 49, Hasler 56, Veber 83), Bazel Rejkjavik 3:1 (2:2, Fraj 29, 80, penal, [akiri 77 - Takefu{a 45 penal), Jang Bojs - Atletik Bilbao 1:2 (1:0, Frimpong 90 - Qorente 26, Muniain 72), Honved - Fenerbah~e 1:1 (1:5, Fric 86 - Santos 9), Deri Siti - CSKA Sofija 1:1 (0:1, Stjuart 82 - Markiwos 70), Elfsborg - Braga 2:0 (2:1, Kene 16, 32), Galatasaraj - Makabi Netanija 6:0 (4:1, Ozbek 2, 51, Keita 6, Nonda 56, 60, 90), Legija - Brondbi 2:2 (1:1, Giza 16, Ivanski 55, penal - [lebrug 6, Madsen 59), Metalist Rijeka 2:0 (2:1, Gaj 12, Olinik 60), Breda - Polonija 3:1 (1:0, Amoa 25, Lurling 45, Kvakman 81 - Ivanovski 59), Interblok - Metalurg Doweck 0:3 (0:2, Mkitarjan 67, Mguni 73, Dimitrov 85, penal), Sigma - Aberdin 3:0 (5:1, Janotka 5, Ka~ak 13, penal, Hubnik 45), Odense - Rabotni~ki 3:0 (4:3, Utaka 52, 76, 80), Sarajevo - Helsingborg 2:1, penalima 5:4 (1:2, Hayi} 38, Avdi} 78 - Jonson 2), Hajduk - @ilina 0:1 (1:1, Lietava 76), Gent - Roma 1:7 (1:3, Smolders 78 - Toti 35, 56, 65, penal, De Rosi 58, 74, Menez 80, Okaka 86), Hamburg - Randers 0:1 (4:0, Berg 35), Madervel - Steaua 1:3 (0:3, Forbs 16 - Marin 55, penal, Stanku 67, 84), PAOK - Valerenga 0:1 (2:1, Bere 59), Fulam - Vetra 3:0 (3:0, Etuhu 57, Yonson 80, 84), Pako{ Fereira - Bnei Jehuda 0:1 (0:1, Atar 31). Napomena: Tamnijim slovima su ispisana imena timova koji su pro{li daqe.

44 8. i 9. avgust 2009. GLAS SRPSKE

Slavija igra sa klubom iz Grada~ca

U Bawoj Luci igra se srpski derbi drugog kola Premijer lige BiH FOTO: V. STOJAKOVI]

Juri{ po tri boda ISTO^NO SARAJEVO - Poslije isku{ewa u Ligi Evrope Slavija ve} u nedjequ igra protiv Zvijezde iz Grada~ca. Strateg kluba iz Isto~nog Sarajeva, Zoran Erbez, isti~e da su nastupi wegove ekipe u evropskom takmi~ewu pokazali da Slavija ima dobar tim i za ovu sezonu. - Eliminacija svakako nije draga, ali ona ne smije da nam poquqa redove pred prvenstvene obaveze. Prva je ve} u nedjequ kada do~ekujemo neugodnog rivala Zvijezdu iz Grada~ca. Optimisti smo da mo`emo upisati prvu trojku. Ova dva susreta protiv Ko{ica pokazala su da je pas igra dosta uznapredovala i potrebno je samo da se poboq{a realizacija - rekao je Erbez. G. I. ISTO^NO SARAJEVO, nedjeqa 17.30 ~asova

SLAVIJA ZVIJEZDA STADION: “SRC Slavija“. Glavni sudija: Danijel Paji} (Bijeqina). Pomo}nici: Admir Forto (Vitkovi}i) i Sini{a Jawi} (Bijeqina). ^etvrti sudija: Semir Kaplan (Stolac). Delegat: Marinko Bubalo ([iroki brijeg). Kontrolor su|ewa: Muhamed Begagi} (Zenica). ZVIJEZDA: Kari}, Brkovi}, Gazibegovi}, Jusi}, Vasili}, Deli}, Omeragi}, Hamzi}, Savi}, Lazi}, Be{lija. Trener: Ratomir Ninkovi}. SLAVIJA: Lu~i}, Benovi}, Stankovi}, Regoje, Arsenijevi}, Vuksanovi}, Simi}, [e{lija, [}epanovi}, Kutalia, \ermanovi}. Trener: Zoran Erbez. Doma}in Gost Ukupno

1 1 2

1 0 1

0 0 0

0 1 1

2:1 1:2 3:3

Igra}emo napada~ki od prvog minuta i taktika }e biti mnogo druga~ija nego u prvoj utakmici, rekao Stojni}

Lakta{i gostuju u Tuzli

Hrabro na “Tu{wu“ LAKTA[I - U okviru drugog kola Premijer lige BiH Lakta{i gostuju Slobodi na “Tu{wu“. Iako su u prvom kolu do`ivjeli poraz na doma}em te re nu od Bor ca, {ef stru~nog {taba Milan Milanovi} je optimista pred naredno gostovawe. - Sve osim poraza za nas bi bio veliki uspjeh. Tuzlaci su dobro igrali u prvom kolu

protiv Sarajeva i znam da nas ne o~ekuje nimalo lak posao. Ipak, o~ekujem od svojih igra~a da pru`e sna`an otpor favorizovanom doma}inu i tako izborimo povoqan rezultat. [to se ti~e igra~kog sastava, sigurno je da u kombinaciji ne}e biti Qubi{e Drqa~e, dok su ostali igra~i spremni - izjavio je Milanovi}. M. Z.

TUZLA, subota 17.30 ~asova

SLOBODA LAKTA[I STADION: “Tu{aw“. Glavni sudija: Emir Ale~kovi} (Sarajevo). Pomo}nici: Frawo Bandi} (Tomislavgrad) i Bilal Bogilovi} (Sarajevo). ^etvrti sudija: Vladimir Dominkovi} (Ora{je). Delegat: Ferid ^ov~i} (Vitkovi}i). Kontrolor su|ewa: Aleksandar Risti} (Modri~a). SLOBODA: Mujki}, Malki}, Memi{evi}, Krasi}, Hasi}, Sarajli}, Beki}, M. Muji}, S. Muji}, Beki}, ]ehaji}. Trener: Adnan Osmanhoxi}. LAKTA[I: Mrkobrada, Sekuli}, Baji}, Wegomirovi}, Raca, Karaxi}, Tanasijevi}, Stanojevi}, Miki}, Petkovi}, Karali}. Trener: Milan Milanovi}. Doma}in 2 2 0 0 5:1 Gost 2 0 0 2 1:2 Ukupno 4 2 0 2 6:3

Rudar Prijedor do~ekuje ^elik

Premijera “rudara“ PRIJEDOR - Fudbaleri Rudar Prijedora odigra}e protiv ^elika iz Zenice prvu premijerliga{ku utakmicu na svom stadionu. Poslije nesre}nog poraza od Leotara u prvom kolu (0:1), “rudari“ `ele da se iskupe za taj poraz i upi{u prve bodove u elitnom takmi~ewu. - Kao i na svakoj utakmici o~ekujem da ostvarimo pobjedu, ali sigurno je da }e biti te{ko po{to ekipa ^elika nije nimalo naivna. Bi}e to prilika da se iskupimo za poraz u prvom kolu kada smo nesre}no pora`eni u Trebiwu - izjavio je trener Prijedor~ana Darko Nestorovi}, kome se u tim vra}aju Kapiten Goran Kotaran i Igor Goli}, dok Ogwen Da{i} i Budimir Despotovi} i daqe vuku povrede. M. Z. PRIJEDOR, subota 17.30 ~asova

RUDAR PRIJEDOR ^ELIK STADION: Gradski. Glavni sudija: Mirko Buqan (Mostar). Pomo}nici: Nikica Tomas (Drinovci) i Dragan Ni{i} ([amac). ^etvrti sudija: Edin Jakupovi} (Biha}). Delegat: Dubravko Mi{kovi} (Livno). Kontrolor su|ewa: Hajrudin Gobeqi} (Cazin). RUDAR PRIJEDOR: Avduki}, Muzgowa, Dobrijevi}, Staki}, Ilin~i}, Kova~evi}, @eri}, Kantar, Stijepi}, Kecman, Ku{qi}. Trener: Darko Nestorovi}. ^ELIK: Sastav: Bilobrk, Rizvanovi}, Puziga}a, Markovi}, Stojanov, Niki}, Jamak, Kapetan, Deket, Vidovi}, [i{i} (Salihba{i}). Trener: Ivo I{tuk. Doma}in Gost Ukupno

0 0 0

0 0 0

0 0 0

0 0 0

Detaq sa posqedweg susreta na Gradskom stadionu

0:0 0:0 0:0

PI[U: DUBRAVKO CURA] [email protected] ^EDOMIL MUCOVI] [email protected]

BAWA LU KA - Fu dba leri Borca u drugom kolu Premijer lige BiH na svom sta di onu do ~e ka }e tre biwski Leotar. Bawolu~ani su de bi to va li po bje dom u La kta {i ma, a ka ko ka `e tre ner Ve li mir Stoj ni}, taj trijumf dobi}e na zna~aju samo ako i u ovom susre tu wegov tim do |e do sva tri boda. - Nakon te{kog susreta sa Lakta{ima nama je najva`ni je da pro tiv Le ota ra ovjerimo tri boda. ^itavu sedmicu spremali smo se za ovu utakmicu, igra~e poku{ali odmoriti i osvje`iti i nadam se da smo uspjeli u tome. Igra}emo napada~ki

od prvog minuta i taktika }e biti mnogo druga~ija nego u prvoj utakmici - rekao je Stojni}. Me~ na Gradskom stadionu igra se pred pra znim tribinama. - Si gur no da je ve li ki hendikep {to ne}emo imati podr{ku na{ih navija~a, ali svi mi koji iza|emo na teren pru`i}emo maksimum da do|emo do trijumfa. Nas interesuju samo tri boda - rekao je golman Borca Dragan Star~evi}. [to se ti ~e igra ~kog kadra Stojni} mo`e da ra~una na sve prvo tim ce, sem Mar ka Ma ksi mo vi }a ko me }e tek poslije ovog me~a iste}i suspenzija “zara|ena“ pro tiv Sla vi je u pre tposqedwem kolu prethodne sezone.

PAROVI DRUGOG KOLA Subota: TRAVNIK: Travnik - Zriwski (17.30 ~asova), MOSTAR: Vele` - Olimpik (17.30), PRIJEDOR: Rudar Prijedor - ^elik (17.30), TUZLA: Sloboda - Lakta{i (17.30), BAWA LUKA: Borac

- Leotar (19.30). Nedjeqa: ISTO^NO SARAJEVO: Slavija - Zvijezda (17.30), MODRI^A: Modri~a Maksima - Sarajevo (17.30), SARAJEVO: @eqezni~ar [iroki Brijeg (20.10).

Nakon tijesne pobjede u prvom kolu nad Rudar Prijedorom (1:0) Trebiwci `ele da poprave utisak. Iako je Bo rac ap so lu tni fa vo rit mom ci iz Du ~i }e vog gra da vide {ansu da naprave dobar rezultat.

BEZ publike na Gradskom stadionu - Borac je ve} u pripremama pokazao da je napravio dobru ekipu i da }e ove sezone tra`iti mjesto u vrhu tabele. Na{e ambicije prije svega su da poka`emo da smo promije-

nili karakter u odnosu na gostovawa iz pro{le godine. Naj ve }a opa snost nam prijeti od Kajkuta, Qubojevi}a i Bilbije. Naravno da }emo na wih da obratimo posebnu pa`wu, ali ne}e biti konkretnih zadu`ewa, u smislu da neko igra flastera. Po ku {a }e mo da iz gra di mo svoju igru koja bi nam mogla donijeti bodove - istakao je trener Trebiwaca Sr|an Baji}. Od povreda su se oporavili {toper Semjon Milo{e vi} i ve zis ta Zvez dan Lazi}.

BAWA LUKA, subota 19.30 ~asova

BORAC LEOTAR STADION: Gradski. Glavni sudija: Anto @ivkovi} (Ora{je). Pomo}nici: [emso Brzovi} (Tuzla) i Zoran Taborin (Zvornik). ^etvrti sudija: Novo Pani} (Doboj). Delegat: Husein Kamber (Sarajevo). Kontrolor su|ewa: Ilija Gigovi} (Gradi{ka). BORAC: Star~evi}, Stupar, @ari}, Gagula, ]ori}, Sakan, Jandri}, Qubojevi}, Vrawe{. Bilbija, Kajkut. Trener: Velimir Stojni}. LEOTAR: Berak, Trnini}, Todorovi}, Milo{evi}, ^orlija, ]erani}, Sr. Andri}, Lazi}, Komneni}, Ra{evi}, Vico. Trener: Sr|an Baji}. Doma}in Gost Ukupno

10 10 20

5 2 7

3 1 4

2 7 9

15:8 11:17 26:25

Modri~a Maksima ugosti}e Sarajevo

"Uqari" pri`eqkuju trijumf MO DRI ^A - Mo dri ~a Maksima u novoj sezoni `eli da igra zapa`eniju ulogu ne go {to je to bio slu ~aj pro{le godine, a u nedjequ doma}in je Sarajevu. Derbi je povod za novo dokazivawe, nadu, strepwu... - Na{ rival je imao te`ak me~ u ~etvrtak i nama dolaze umorni i iscrpqeni. Prihvatili smo da odgodimo susret za nedjequ. Oni su sada emotivno ispra`weni i tre ba im vre me na da se opo ra ve. Ima mo stra ho vit motiv za najboqi kolektiv BiH u ovom trenutku i tim ko ji ku ca na vra ta Li ge Evro pe. Uko li ko pru `i mo

svoj maksimum, nadam se najboqem. [teta {to Nemawa Stjepanovi}, po svemu sude}i, ne}e biti spreman ni za ovu uta kmi cu, ali igra }e momci koji treba da donesu trijumf, osvoje bodove boje zlata - rekao je trener Modri~ana Zoran ]urguz.

STAJI] igrao za Sarajevo Du {ko Sta ji} je svo je vremeno nosio bordo dres. Sada `eli trijumf nad Sarajlijama. - Gosti su iscrpqeni svojim evropskim nastupima i to trebamo kazniti. Ne treba

se zavaravati, rival je opasan i si gur no naj boqi klub u ovom ~asu u BiH. Uprkos svemu, nadam se na{em sigurnom

trijumfu. @arko bih `elio da bu dem stri je lac u me ~u protiv mog biv{eg kluba istakao je Staji}.

MODRI^A, nedjeqa 17.30 ~asova

MODRI^A MAKSIMA SARAJEVO STADION: “Doktor Milan Jeli}“. Glavni sudija: Muamer Burekovi} (Zenica). Pomo}nici: Adnan Alisaphi} (Zenica) i Dalibor Drqe (Mostar). ^etvrti sudija: Qubi{a Vrhovac (Milosavci). Delegat: Milovan Vuskan (Bawa Luka). Kontrolor su|ewa: Edib ^ovi~i} (Vitkovi}i). MODRI^A MAKSIMA: Tripi}, Cekinovi}, \akovi}, Savi}, Jolovi}, Bogi~evi}, Gavri}, Staji}, Ranki}, \ori}, Kujunxi}. Trener: Zoran ]urguz. SARAJEVO: Alaim, Rizvanovi}, Belo{evi} (Jahovi}), Ihtijarevi}, Torlak, Maksumi}, Muminovi}, Xakmi}, Avdi}, Hamzagi}, Haxi}. Trener: Mehmed Jawo{. Doma}in Gost Ukupno

6 7 13

4 1 5

1 1 2

1 5 6

10:3 7:17 17:20

GLAS SRPSKE 8. i 9. avgust 2009. 45

Slavija se ~asno oprostila od me|unarodne scene

Naravno da bi nam {anse bile uve}ane da smo u prvoj utakmici stekli povoqniji rezultat, jer smo u revan{u ve}im dijelom susreta bili boqi od Slovaka, rekao Erbez PI[E: GORAN IVANKOVI] go{[email protected]

IS TO^NO SARAJEVO Svoj evropski put fudbaleri Slavije zavr{ili su u Ko{icama gdje su u revan{ susretu pora`eni od slova~kog predstavnika Ko{ica 1:3. Eli mi na ci ja u tre }em pretkolu ne mo`e biti neuspjeh kluba koji je ove godine na me|unarodnoj sceni ostvario jednu pobjedu, jedan remi i dva poraza, a uspjeh je tim ve }i ako se zna da je prvi rival bio danski Alborg. - Iskreno, Ko{ice nisu ba uk, ali mo ra mo pri znati da smo eliminisani od boqeg ri va la. Po mi ri li smo se porazom i ni jednog tre nut ka ni {ta ni smo shva ti li tra gi ~no, ali ostaje tuga za olako iz-

Vu~ina [}epanovi}

FOTO: V. STOJAKOVI]

gubqenom uta kmi com na Ko {e vu. Na ra vno, da bi nam {anse bile uve}ane da smo u prvoj uta kmi ci ste kli po voqni ji re zul tat, jer smo u re van {u ve }im dijelom susreta bili boqi od Slo va ka, po go to vo u prvom poluvremenu. Taj nesre}ni rani gol u prvom, a naro~ito onaj u drugom dije lu igre je umawio na {e {an se da pri re di mo {ok doma}inu - rekao je Zoran

Erbez. I me |u igra ~i ma ni je bilo mjesta previ{e nezadovoqstvu.

NAVIJA^I Ko{ica Slaviju ispratili aplauzom - Moramo biti iskreni da smo ima li ma ksi mal ne uslove za igru. Preko 8.000 navija~a Ko{ica je bodrilo svoj tim ali i aplauzom nagradilo svaki na{ potez.

Po se bno bi is ta kao izla zak sa terena kada smo nagra|eni ovacijama doma}ih na vi ja ~a. Na ra vno, tu `ni je smo, na ro ~i to ka da se vratimo na prvu utakmicu, ali sportski smo podnijeli eli mi na ci ju. I po red mi nu sa od dva go la bi li smo optimisti, {to je bilo do bro, ali ispos ta vi lo se pretjerano - rekao je prvotimac Slavije Vu~ina [}epanovi}.

KULINA: OSVJETLALI SMO OBRAZ ^ovjek koji te{ko podnosi svaki neuspjeh Slavije, predsjednik Dragan Kulina ovoga puta i pored poraza nije skrivao da je ponosan na svoj klub. - Kao i svaki poraz, tako i ovaj te{ko padne. Me|utim, moramo biti realni da smo izgubili od kvalitetnog protivnika. Mo`e -

mo i moramo biti ponosni, jer smo osvjetlali obraz kluba. Odigrali smo ~etiri susreta i skor nikako nije lo{ za ekipu koja je debitovala na me |unarodnoj sceni prije dvije godine. Evropski pohod sigurno nastavqamo idu}e sezone - rekao je Ku lina.

www.glassrpske.com

DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE

Jutro svje`e Bawa Luka

Bijeqina

Doboj Tuzla

Zvornik

Prete`no sun~ano Ujutro malo do umjereno obla~no sa maglom po kotlinama i du` rije~nih tokova. Tokom dana prete`no sun~ano, uz umjeren razvoj obla~nosti i toplije, uz mogu}nost kratkotrajne ki{e ili pquska u planinama na istoku. Duva}e slab do umjeren, sjeverni i sjeveroisto~ni vjetar, a u Hercegovini umjerena bura. Jutarwa temperatura vazduha 11 do 13 stepeni Celzijusa u planinama, u ostalim krajevima od 14 do 18 stepeni na jugu Hercegovine do 21 stepen, a najvi{a dnevna temperatura vazduha od 22 stepena na planinama, a u ostalim krajevima od 24 do 30 stepeni.

Zenica Sarajevo Pale

Mostar

Beograd 28 oC 17 oC

Maks. Min.

Subotica

Ujutro svje`e sa sumaglicom, po kotlinama i dolinama rijeka zapadne i ju`ne Srbije sa maglom. Tokom dana prete`no sun~ano i toplije, a poslije podne u brdsko-planinskim predjelima nestabilno sa lokalnim pquskovima. Vjetar slab, sjeveroisto~ni. Minimalna temperatura od 11 do 17, maksimalna dnevna od 25 do 30 stepeni Celzijusa.

Novi Sad Perica PE]ANAC (zamjenik glavnog i odgovornog urednika) Sandra MILETI] (novosti) Radmila [KONDRI] (dru{tvo, ekonomija) Dragana ]OSI] (dopisnici) Vawa POPOVI] (kroz Republiku Srpsku) @aklina MIJATOVI] (Srbija, region) Milenko KINDL (svijet) Neda SIMI]-@ERAJI] (kultura, Glas plus) Darko GRABOVAC (Bawa Luka) Slavko BASARA (sport) Tihomir GA^I] (tehni~ka)

Beograd

Novi Pazar

Ni{

Nik{i}

Bawa Luka Trebiwe

Maks. Min.

30 oC 15 oC

Podgorica

Pri{tina

Svjetske metropole Pariz Madrid Rim Atina Budimpe{ta Prag

26 32 25 25 28 27

Moskva Istanbul Sofija Oslo Milano Bukure{t

BAWALUKA

Boris DMITRA[INOVI] direktor Mirjana KUSMUK glavni i odgovorni urednik

19 28 21 22 29 29

Berlin Toronto Wujork ^ikago Los An|eles

29 23 26 33 26

Prvi broj "Glasa" iza{ao je kao organ NOP-a za Bosansku Krajinu u @upici kraj Drvara, 31.jula 1943. godine. Od 15. septembra 1992. godine odlukom Narodne skup{tine RS izlazi kao dnevni list Republike Srpske. Pod imenom "Glas Srpske" izlazi od 5. maja 2003. godine.

e-mail: [email protected] [email protected]

Izdava~: AD "Glas Srpske" Bawa Luka, Redakcija: Skendera Kulenovi}a 93, 78000 Bawa Luka, tel. (051) 231-031, faks 231-012, e-mail: [email protected], Direkcija: Skendera Kulenovi}a 93, Bawa Luka, tel (051) 231-077, Marketing: Skendera Kulenovi}a 93, Bawa Luka, tel.(051) 231-081, e-mail:[email protected], Dopisni{tva: Isto~no Sarajevo 057/340-114, Doboj 053/242-304, Srebrenica 056/410-418, @iro ra~uni: Nova bawalu~ka banka 551001-00016019-84, NLB Razvojna banka 562099-00016587-09, Komercijalna banka 571010-00000340-14, Zepter komerc bank 567162-11005289-71, Hypo Alpe Adria bank 552002-00016396-53

46 8. i 9. avgust 2009. GLAS SRPSKE

Agent Red

Antena - subota KABLOVSKA B 92 7.00 Dora istra`uje, crtani film 8.40 Vodi~ za roditeqe 9.00 Kejla, divqi pas, film 11.00 Dobre namjere, serija 12.00 Vijesti 12.05 Dobre namjere, serija 12.55 Vijesti 13.00 Uve}awe 14.00 Soraja, film 16.00 Vijesti 16.30 Potraga

17.20 18.00 18.30 19.00 19.50 20.00 21.00

23.00 23.30 0.00 0.30 1.4

Pametwakovi}i U {etwi sa dinosaurusima Vijesti U2 intervju U2 spotovi Qudi sa Menhetna, serija Misterije pravog [erloka Holmsa: Mra~ni po~eci, film Vijesti Pametwakovi}i Patrola Zimske nevoqe, film Info kanal

Vikom 7.30 8.00 8.30 9.00 9.50 10.00 11.00 12.00 13.05 14.00 14.40

Tele{op Glas Amerike Tele{op Pismo-glava, putopis Crtani film Narodna muzika Zlatni minut, kviz Radio i TV Sveznalica, kviz Tele{op Tele{op

13.00 14.00 15.00 16.00 18.00 18.20

e-TV Doma}in Smije{na strana `ivota Herkul Poaro, film Cirkus Top spid Smrtonosni ulov Kraqevi Ade Vijesti Ke{ taksi

15.00 Sveznalica, kviz 15.50 Crtani film 16.00 Mjesta, krajevi, zanimqivosti 16.30 Kviz znawa 18.00 Misterije postawa 19.30 Dnevnik RTS 21.00 Da, mo`da, ne 22.00 Spasilda 23.30 Kviz 0.00 Erotski program

19.00 Napoleon i @ozefina, serija 20.00 Red Bul 21.00 Zimovawe u Jakobsfeldu, film 23.00 ^aruga, film 0.40 Ke{ taksi 1.10 Ameri~ko rvawe 2.00 ^aruga, film 5.00 Ameri~ko rvawe

National geographic 8.00 9.00 10.00 11.00 12.00 13.00 14.00 15.00 16.00 17.00 18.00 19.00

Delfinska vojska Okean u staklu Plavo ~udo Kako zaustaviti uragan Presreta~ tornada Gepardi Tajne kraqevske kobre Albumi iz Au{vica Atentati na Hitlera Hitlerova potopqena tajna Lovac na lavu Pun krug

20.00 21.00 22.00 23.00 0.00 1.00 2.00

Velika bijela ajkula Lav Polarni medvjed Kraq medvjeda Ratnici Pre`ivjeli Najopasnije `ivotiwe na svijetu: Sjeverna Amerika 3.00 Najopasnije `ivotiwe na svijetu: Australija 4.00 Najopasnije `ivotiwe na svijetu: Afrika

Radio RS 6.00 9.00 9.05 11.05 12.00 12.10 13.05 13.30 14.00 14.05 15.00 16.00 18.00 18.05 19.00 19.10 19.30 20.00

Jutarwi program Vijesti Qetni mozaik Zvjezdano nebo djetiwstva Vijesti Zvrk Starogradska muzika Narodna muzika Vijesti Sportsko zabavno popodne Vijesti Dnevnik Vijesti Tkanica od nota, emisija narodne muzike Vijesti Muzi~ka emisija, zabavna muzika Muzika naroda Vijesti

10.30 11.00 11.30 12.10 13.10 14.00 15.00 15.30 17.05 17.30 18.00 19.00 19.30 20.00 21.00

20.05 21.00 22.00 22.05

Evergrin klub Vijesti Vijesti Najsvjetlije stranice umjetni~ke muzike 23.00 Sabor truba~a Gu~a, prenos 2.00 No}ni program Frekvencije: Bawa Luka - 90,9; Bawa Luka, Prijedor, Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7; Petrovo - 93,5; Bijeqina - 89,9; I. Sarajevo - 92,8; Han Pijesak - 90,3; Fo~a - 87,3.

2.00 2.40

Turizam plus Drinom nizvodno Zdravqe je lijek Qeto, film Muzika Gledaj i crtaj [argarepko, crtani film Skajlend, crtani film Sveti orah, serija Frej`er, serija Odjeqewe za istragu, serija ^arolija, serija Top FM 20 Parovi i partneri Sagorjelo, serija Do kraja svijeta - Kuba Ka`a Matije Be}kovi}a Qetopis Frej`er, serija Dnevnik Odjeqewe za istragu Nacionalna bezbjednost, film Info profil Sabor truba~a “Gu~a 2009”, prenos Mjesto zlo~ina: Majami Top FM 20

6.30 8.00 9.50 10.00 11.30 11.50 12.00 13.30 14.00 15.00 16.00 17.30 19.00 19.40 20.00 21.00

22.00 0.00 0.40

12.00 12.10 12.20 12.30 13.00 14.00 14.10 15.50 16.00 17.00 18.30 19.00 19.50 20.40 21.00 23.00 1.00 1.10 1.20 3.20 5.20

Crtani film Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Sportisimo Napu{teni an|eo Balkan net Dijamantska zamka, film Info top Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Rat u ku}i, serija Siti klub Info top Gold muzika Info top Napu{teni an|eo [ou tajm Info top Smolvil, serija Bjekstvo, serija Licitiraj-profitiraj @ive rane, film Don Huan De Marko, film Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Grand {ou @ive rane, film Pink xuboks

8.00 8.05 8.10 8.20 8.40 9.00 9.10 9.30 11.00 11.30 12.00 12.10 14.10 16.10 17.50 18.50 19.00 19.30 20.00 22.10 0.00 1.00

Pipi Duga ^arapa, film Atom, crtani film Vinks, crtani film Pocoyo, crtani film Ezo TV Nova lova Kraq Kvinsa, serija ^arobnice, serija Smolvil, serija Izvr{na komanda, film Ne zaboravi stihove Nad lipom 35 Vijesti Kod Ane Mister Bin, serija Lud, zbuwen, normalan, serija Dnevnik Robin Hud: Princ lopova, film Granica bijega, film Suze boga Sunca, film Sedmi znak, film Granica bijega, film Smrtonosno podrhtavawe, film

RTL 7.30 8.20 9.10 10.00

6.05 9.05 11.05 12.30 13.00 13.10 13.30 14.30 15.10 16.00 16.40 18.30 19.00 19.30 20.00 21.00 22.00 23.50 1.30 2.00 2.20 3.00 4.00 4.30 5.00

Magazin Tajna ~okolade, serija Ulica Sezam Ben 10, crtani film

10.50 11.10 12.00 13.50 15.20 17.30 18.30 19.00 20.00 21.20 23.20 0.50

Jutarwi program @ikina {arenica Dizni Moj ujak, serija Dnevnik Sport plus Lud, zbuwen, normalan Ekskluzivno TV lica Drugarica ministarka, serija Ti si mi sve, film Kvadratura kruga Slagalica Dnevnik Drugarica ministarka, serija TV bingo Agent pod stresom, film Zbogom, Bafana, film Drugarica ministarka, serija Vijesti Ekskluzivno TV lica Rezervisano vrijeme Kvadratura kruga Slagalica

6.20 7.50

7.30 7.50 7.55 8.30 9.00 9.10 9.40 10.10 10.20 11.20 13.20 14.20 14.50

7.00 7.50 9.40 10.30 11.00 11.40 12.00 12.30 13.00 13.30 14.00 14.30 16.00 16.30 18.00 19.00 19.30 19.40 20.20 21.00 21.30 22.00 23.00 2.00 2.30

10.00 10.20 10.50 12.00 12.30 13.20 14.00 14.40 16.00 16.20 16.50 18.00 19.10 19.30 20.10 20.50 22.30 23.00 1.00 3.00 4.20 5.20

Jedna od momaka, serija Ritam srca, serija Moja djevojka, film Jumpin’ Jack Flash, film Kqu~ od srca, film Zvijezde ekstra Vijesti Magazin ^ovje~e, gdje mi je auto, film Zauvijek zajedno, film Lova do krova, film Zoro, film

Legenda o Tarzanu, crtani film 101 dalmatinac, crtani film Vidri}i - medvjedi}i Na kraju ulice Eksperimenti koji su promijenili svijet Sportske igre mladih Speleolo{ki putopis Ekstremne `ivotiwe Igrajmo se Parlaonica Muzika Gimnazija, serija KS automagazin ^etiri zida

TV lica En iz Zelenih Zabata, film Vjerski mozaik Srbije Klinika Vet Kwiga utisaka Agroinfo Profil i profit Svijet zdravqa Sedam RTS dana Gra|anin Leti, leti, pjesmo moja mila Milan Ka{anin Metropolis Ruski nacionalni orkestar Sje}awe na Miru Trailovi} Vrele gume Total tenis Reli Putovawe kroz arhitekturu Eko karavan Svijet sporta Horizont Sabor truba~a u Gu~i Vrele gume Milan Ka{anin

OBN

Vrijeme je za xez ^ovjek koji je ubio Libertija Valansa, film Vijesti Ku}ni qubimci Normalan `ivot Dnevnik Oprezno s an|elom, serija Prizma Duhovni izazovi Reporteri Obrazovni program Vijesti Vlado Gotovac Lijepom na{om Loto Dnevnik TV bingo {ou Festival klapa Omi{ (`) Dnevnik Hotel od milion dolara, film Iz pakla, film Laka djevojka, film Gara`a Oprezno s an|elom, serija

HRT 2 7.10

RTS 2

HRT 1

Be Ha Te bebe Frenderi, crtani film Dobro do{li u moju zemqu ^arobne cipele, drama Dje~iji festivali Vjen~awe Nema problema Melani, film Josip Pejakovi}: U ime naroda Svjetsko blago Vijesti [pijun, film Dino Merlin, koncert Tvrdoglavost, film Zmaj koji nestaje Celestin, crtani film Dnevnik Sportski program Ko{arka: BiH - Belgija Sveti dim, film Klasi~ni albumi: Simpli Red [pijun, film

NOVA 6.10 7.20 7.40 8.10 8.30 9.30 10.20 11.00 11.50 12.50 14.30 15.20 16.30 16.40 17.20 17.50 19.10 20.00 22.20 0.00 1.50 3.10 5.00

RTS 1

Crtani film Jutarwi program Vijesti Jura iz xungle, crtani film Sporti} Vijesti Xoni i bomba, film Auto {op magazin Kviz i grad Dosjei FBI Agent Red, film Ortaci, film Vijesti Muzika Oralno doba Odmori se, zaslu`io si, serija Ubistvo u Grinvi~u, film Trava, serija Gradska vreva, serija

2100

PINK BH Uloge: Stiven Sigal, Ajzaja Vo{ington, DMH Re`ija: And`ej Bartkoviak

BHT 1

PINK BH 7.00 7.10 7.20 7.30 8.00 9.00 10.30

ATV

ATV

RTRS

22.30 23.00

Foks 7.00 8.00 9.00 10.30

Uloge: Dolf Lundgren, Meilani Pol Re`ija: Damian Li

6.00 7.00 7.30 8.10 9.30 10.05 10.10

@ive rane

1600

15.20 18.00 19.00 19.20 20.00 21.50 22.30 23.10 23.40

8.00 10.00

12.00 14.50 15.50 18.00 18.20 18.50 19.10 20.00 22.00 0.00 2.00

3.40

Zvijezde ple{u Gotovo savr{ena pqa~ka, film OBN Star Model Mimohod Napoleon i ja, film Istra`ivawa Odred za ~isto}u Info Muzi~ki program RPM, film Ku}a velike mame RPM, film Gotovo savr{ena pqa~ka, film Ku}a velike mame

55 dana u Pekingu, film Put oko svijeta kroz 80 vrtova Vitezovi alke Gara`a Rat za gradona~elnika, film Bitange i princeze, serija U2 specijal Bez odu{evqewa, molim, serija No} u pozori{tu

BN 6.30 9.00 11.00 13.00 14.00 14.40 16.00 16.20 17.20 18.10 19.30 20.00 21.00 21.30 22.10 23.00 1.00 2.40

Muzika Film Fojlov rat, serija Na to~kovima Auto{op Biqana za vas Novosti Prava stvar Svijet na dlanu Pisma iz Herceg Novog Monitor Sve~ana sjednica SO BN Vitafon, zvuk koji lije~i Bulevar Muzi~ki izlog Surova pravda, film Film Film

GLAS SRPSKE 8. i 9. avgust 2009. 47

Biqe`nica

2000

Uloge: Rajan Gosling, Rej~el Mekadams Re`ija: Xorx Armitax

PINK BH

10.05 11.00 11.30 12.00 12.10 12.40 13.00 13.20 15.00 19.30 20.00 21.40 22.40 23.10 23.40 23.45 0.40 3.30 4.00 4.20 5.30

Tito, crveno i crno Sviraj ne{to narodno Zdravqe je lijek Vijesti Nacionalna bezbjednost, film Do kraja svijeta Ultramen Magazin Frej`er, serija Vijesti Snop Potkozarske pri~e Uharci kojih vi{e nema Serija Sabor truba~a “Gu~a 2009“, prenos Dnevnik Hajka, film Koncert - Lepa Brena Sportski pregled @ilet sport Vijesti Qetopis Sagorjelo, serija Dnevnik Magazin Zdravqe je lijek Snop

7.00 7.30 8.00 9.50 10.30 11.00 11.30 12.00 13.00 13.40 15.10 16.00 16.05 16.30 17.10 18.00 19.00 19.40 20.00 22.00

18.00 18.30 18.40 19.00 19.30 20.00 22.00 0.00 0.10 0.20 1.20 4.00

Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Sportisimo Crtani film Jedna bajka Balkan net Da pre|emo na ti Info top Gold ekspres Ima ko da pita Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Info top Sve za qubav Komandos iz predgra|a, film Info top Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Mobih Kursaxije Biqe`nica, film Zajedno do sre}e, film Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Urota Biqe`nica, film Zajedno do sre}e, film

Kirbi, crtani film Kirbi, crtani film Jutarwi program Vijesti Doktor Deksi Kirbi, crtani film Ulica Sezam Ta~kica i smije{ni zeko, crtani film Odmori se, zaslu`io si, serija Samo prijateqi, film Xejmi Oliver kod ku}e Vijesti Mauricijus, putopis Mauricijus, putopis Crveni cvijet, serija Pogodi ko dolazi na ve~eru Vijesti Muzika Kontrola leta, film Vrana, film

8.00 9.00 9.05 9.30 9.35 9.50 10.10 10.30 10.50 11.10 11.20 12.05 13.40 14.10 14.40 16.00 16.40 18.50 19.00 19.30 20.00 22.10 22.40 23.10 23.40

17.40 18.10 19.10 20.00 21.00 22.30 23.40 0.10 2.00 3.30 4.30

Atom, crtani film Vinks, crtani film Pocoyo, crtani film Pipi duga ~arapa, crtani film Kraq Kvinsa, serija Automotiv Novac Lanac sudbine, serija Svi lijepi kowi, film Robin Hud: Princ lopova, film Vijesti Robin Hud: Princ lopova 2, film Mister Bin, serija Lud, zbuwen, normalan, serija Dnevnik Nad lipom 35 Murjak i la`qivac, film Crveni tepih Televizijska posla, serija Sitne ribe, film Svi lijepi kowi, film Crveni tepih Kraq Kvinsa, serija

RTL 7.30 8.10 8.40 9.30

Ritam srca, serija Skrivene poruke, serija Ulica Sezam Ben 10, crtani film

PINK BH

nedjeqa

6.00 6.05 8.00 8.10 9.00 9.05 10.00 10.05 11.00 11.05 12.40 13.00 13.10 13.20 14.00 14.50 15.00 19.00 19.30 20.00 21.00 23.00 23.05 0.00 0.10 1.10 2.00 3.00 3.40

10.10 11.00 12.00 12.30 13.30 15.20 17.10 17.40 18.30 19.00 20.00 23.20 0.10

6.00 7.10 8.10 9.10 10.20 12.00 12.20 13.20 14.00 14.50 15.40 16.50 17.20 19.10 19.30 20.10 22.10 23.00 0.50 1.20 1.50 2.50 3.20 4.10 4.40

Vijesti Jutarwi program Dnevnik Jutarwi program Vijesti @ikina {arenica Vijesti @ikina {arenica Vijesti Dizni Kulinarski qetopis Dnevnik Sport plus Vrijeme je za bebe SAT Vijesti Sabor truba~a u Gu~i Slagalica Dnevnik Vru} vjetar, serija Dueti, film Vijesti Bjekstvo iz zatvora, serija Dnevnik Egzit Egzit Vru} vjetar, serija SAT Sabor truba~a u Gu~i

HRT 2 7.00

7.00 7.40 8.00 9.00 9.30 9.40 10.00 10.30 11.00 12.00 12.30 13.00 13.30 14.00 14.30 16.00 16.30 18.10 18.50 20.00 21.00 22.50 23.20 0.10 1.00

Porodica Adams, crtani film 7.30 Dvostruka zbrka, serija 8.00 Banda iz [ugar Krika 2: Velika kanu riba, film 9.10 Jura Hura 9.30 Sportske igre mladih 9.50 Duhovni velikani 10.40 Biblija 11.00 Misa

Amen a|es Agroinfo Dozvolite Pustolov Dok. program Filis u letu, {pijun Akva viva derbi Moj qubimac Znawe imawe UNHCR - povratak: Kosovo Interfejs Trag u prostoru Emisija iz kulture Srpski isto~nici Milan Ka{anin Vikend Evronet Stefan Milenkovi} i Ani Aznavurijan Sje}awe na Miru Trailovi} Vasilisa Frojd ^udo u [arganu, pozori{na predstava Hronika filmskog festivala scenarija Obrazovni program Detektivske pri~e Milan Ka{anin

OBN

Lijepom na{om Obrazovni program Muzika Osniva~i crkvenih redova ^ovjek u sme|em odijelu, film Dnevnik Plodovi zemqe More Vizije budu}nosti Mir i dobro ^a smo na ovon svitu, serija Narodna medicina Defending Your Life, film Loto Dnevnik Rio Bravo, film Dnevnik Bullworth, film Narodna medicina Osniva~i crkvenih redova Vizije budu}nosti Gara`a Muzika Reprizni program Plodovi zemqe

Jedna od momaka, serija Jesen sti`e, duwo moja, serija Bibin svijet, serija Mjewa~nica Jumpin’ Jack Flash, film Zauvijek zajedno, film Odred za ~isto}u Magazin Vijesti Nadrealiti Kum 2, film Mjesto zlo~ina: Majami, serija ^ovje~e, gdje mi je auto, film

KABLOVSKA

RTS 2

HRT 1

Zmaj koji nestaje Be Ha Te bebe Mumijevi, crtani film Uradi sam, uradi sama Uporna Lara, drama Dje~iji festivali Galakti~ki fudbal Nema problema Re: start, {kola informatike Muzika Indonezija Povratak u `ivot, film Retrovizor Viza Koncert - Van Gog Kraqevski draguqi Kejt i Leopold, film Celestin, crtani film Dnevnik TV Liberti Fudbal: @eqezni~ar [iroki Brijeg Sport Moda Dok. program Povratak u `ivot, film

NOVA 6.50 7.10 7.30 7.50 9.10 10.10 10.40 11.10 13.10 15.10 17.00 17.10

RTS 1

BHT 1

PINK BH 6.50 7.00 7.10 7.20 8.00 9.00 10.30 11.00 11.10 13.00 13.30 13.40 14.00 14.10 15.40

2200

Uloge: Patrik Dempsi Re`ija: Mel Damski

ATV

RTRS 6.00 7.00 7.30 8.00 8.05

Zajedno do sre}e

8.00 12.00 12.30 13.10 13.50 14.50 17.10

18.50 20.00 21.50

0.50 2.50

Ku}a velike mame Lana {ou Lonci i poklopci Crveni tepih Telering RPM, film Gusari isto~nih mora, film Info Kako ja ka`em, film Zetra Finale {ou programa Napoleon i ja, film Kako ja ka`em, film

12.00 Hana Montana, serija 12.30 Moj ro|ak Vini, film 14.20 Neslomqivi Xek, film 16.00 Siwska alka 19.30 Gara`a 20.10 Fudbal: Slaven Belupo - Hajduk 22.20 Oliver, koncert 22.40 Mini HNL 0.10 Bez odu{evqewa, molim, serija

BN 5.30 6.30 7.30 9.00 19.30 20.00 21.00 22.00 23.30 1.00

Muzi~ki izlog Hrana i vino Svijet Renomea Pantelinski dani Selo Zavi~aju, mili raju Gosti u studiju Reporta`e Zapisi Muzika Monitor Prava stvar Rat koji se mogao izbje}i Slu~ajni partneri Film Satelitski program

B 92 7.00 Kejla, divqi pas, film 8.30 Dora istra`uje, crtani film 9.00 Znawe na poklon 11.00 Dobre namjere, serija 12.00 Vijesti 12.05 Dobre namjere, serija 13.30 Magazin 14.00 Soraja 2, film 16.00 Vijesti 16.30 Qudi sa Menhetna, serija 17.20 Pametwakovi}i

17.50 [tiklom u vrata 18.30 Vijesti 19.00 Nacionalna geografija i BBC 20.00 Uvod u anatomiju, serija 21.00 Ragbisti u kolicima 22.30 Planeta 23.00 Vijesti 23.30 Pametwakovi}i 0.00 [tiklom u vrata 0.30 Nacionalna geografija i BBC 1.20 Info kanal

Vikom 6.00 7.30 8.00 8.30 9.00 9.50 10.00

Narodna muzika Tele{op Glas Amerike Tele{op Pismo-glava, putopis Crtani film U na{em ataru, emisija o poqoprivredi 11.00 Blesimetar, serija 12.00 Radio i TV 13.00 Sveznalica, kviz

14.00 14.40 15.00 15.50 16.30 19.30 20.30 21.00 22.00 23.00 0.00

Tele{op Tele{op Sveznalica, kviz Crtani film Kviz znawa Dnevnik RTS Pregled sedmice Dokaz stvarawa Izazovi istine Narodna muzika Erotski program

Foks 6.10 7.00 8.30 9.00 10.30 13.00 13.40 16.00 18.00

e-TV Doma}in Crtani film Napoleon i @ozefina, serija Zimovawe u Jakobsfeldu, film Svijet na dlanu Vi{e od igre, film Kraqevi Ade Vijesti

18.20 Ke{ taksi 19.00 Grom u Raju, serija 21.00 Prava stvar, film 23.00 Vi{e od igre, film 1.10 Top Spid 2.10 Ameri~ko rvawe 3.00 Ke{ taksi 3.40 Grom u raju, film

National geographic 8.00 9.00 10.00 11.00 12.00 13.00 14.00 15.00 16.00 17.00 18.00

Aligatori zombiji Kit koji je eksplodirao na ulici Smrtonosni napad na kita \avoli mutanti Osveta slonova Iks-medvjed Ajkula Nikol Velika bijela ajkula Lav Ratnici Pre`ivjeli

19.00 20.00 21.00 22.00 23.00 0.00 1.00 2.00 3.00 4.00 5.00 6.00

Avionske nesre}e Trgovina tijelom Globalno podzemqe Solarne oluje Trgovina tijelom Globalno podzemqe Solarne oluje \avoli mutanti Trgovina tijelom Globalno podzemqe Ratnici Okeanske avanture

Radio RS 6.00 8.00 8.05 9.00 9.05 9.30 10.00 10.05 11.00 11.05 12.00 12.05 13.00 13.05 14.00 14.05

Jutarwi program Vijesti Emisija za selo Vijesti Starogradska muzika Narodna muzika Vijesti Top lista Radija RS Vijesti Sje}awa Vijesti Religijski program Vijesti Zvrk Vijesti Pri~aonica, omladinska emisija 15.00 Sabor truba~a Gu~a, prenos 19.30 Zaigrajmo, zapjevajmo, emisija narodne muzike 20.00 Vijesti

20.05 Zabavna muzika 21.00 Vijesti 21.05 Starogradska sje}awa 22.00 Vijesti 22.05 Kultura u ogledalu 23.00 Sje}awa 0.00 Vijesti 0.05 No}ni program 5.00 Emisija za selo Frekvencije: Bawa Luka - 90,9; Bawa Luka, Prijedor, Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7; Petrovo - 93,5; Bijeqina - 89,9; I. Sarajevo - 92,8; Han Pijesak - 90,3; Fo~a - 87,3.

[eron Stoun se fotografisala u toplesu

Luda planeta

Pijana mama dijete za volanom Amerikanka, koja je pustila sedmogodi{weg sina da vozi umjesto we po{to se napila, osu|ena je na 20 dana zatvora. Sud je 37-godi{woj Karen Ko~ odredio i tri godine zatvora uslovno i {est mjeseci da poha|a sastanke Udru`ewa anonimnih alkoholi~ara. “Ferbenks dejli wuz-majner“ pi{e da je `ena ve} tri puta osu|ivana zbog vo`we u pijanom stawu.

Poznata holivudska glumica [eron Stoun, fotografisala se u 51. godini u toplesu za naslovnicu francuskog ~asopisa “Paris Match“, javile su svjetske agencije. Vje~nu naklonost javnosti i status jedne od najpo`eqnijih glumica stekla je zahvaquju}i ulozi u filmu “Niske strasti“ i legendarnom prebacivawu noge preko noge. - Osoba sam koja nema problema s golotiwom, posebno ako je prikladna i va`na za film i lik koji igram - rekla je [eron koja je poznata i po svojim humanitarnim aktivnostima koje ukqu~uju borbu protiv side i za prava homoseksualaca. Iako joj ovo nije prvi put da se ski nu la, zna ~a jan je jer se na taj na~in podr`ava promocija qepote `ena u zrelim godinama. Pred obje kti vom fo to gra fa Alixa Malke, [eron je pozirala u ko`nim ru ka vi ca ma i crnom

korzetu koji joj otkriva grudi. Stounova je karijeru zapo~ela glume}i u filmu “Stardust Memories“ Vudija Alena, a uloga Yinyer u filmu Martina Skorsezea “Casino“ donijela joj je “Zlatni globus” i nominaciju za “Oskara”.

Najdu`a vjen~anica Kineska nevjesta Lin @ong udala se u vjen~anici ~ija je du`ina prema{ila dva kilometra, javila je Beta. Zvanice, kojih je bilo vi{e od 200, tri sata su odmotavale veo vjen~anice. Veo, koji je nosila, bio je ukra{en sa 9.999 ru`a od svile. Mlado`ewa Xao Peng je ovu vjen~anicu platio 40.000 juana (4.000 evra).

Viktorija Bekam sudija u “Idolu“ Pjeva~ica Viktorija Bekam isprobala se kao kreatorka, a sada je i sudija u ameri~kom “Idolu“, javio je Mondo. Poslije odlaska Pole Abdul iz naj po pu lar ni jeg {ou programa u Americi “Idol“, producenti i jedan od sudija Sajmon Kauel, ponudili su popularnoj Po{ mjesto u ovoj televizijskoj emisiji. Su pru ga Dej vi da Be ka ma gos to va }e, za sa da, u dvi je epizode popularnog {ou pro-

grama za cifru od 155.000 dolara. Viktorija }e se pridru`i ti Saj mo nu Kauelu i Rendiju Yeksonu u ocjeni ko od ta kmi ~a ra ima {an se da napravi uspje{nu muzi~ku kari je ru, a ko je “ap so lu tni proma{aj“. Ameri~ki tabloidi po~eli su ve} negativno da komenta ri {u Po li nu “za mje nu“ rije~ima: “Kako ona da zna ko je ta len to van, ka da ni sa ma nema nimalo sluha“.

NEKAD BILO...

Premijera “Transformersa“

Dugometra`ni crtani film “Transformersi“, ura|en po popularnoj animiranoj seriji “Transformersi: Generacija 1“, premijerno je prikazan na dana{wi dan 1986. godine. Re`irao ga je Nelson [in, koji je bio producent originalne televizijske serije. Po radwi i stilu crtawa mra~niji je nego originalna televizijska serija. Radwa je smje{tena u 2005. godinu. Deseptikoni vladaju planetom Kibotron. Autoboti {aqu teretni brod na Zemqu sa tajne baze na kibotronskom mjesecu 1, ali ga Megatron i drugi Deseptikoni presre}u tokom puta i otimaju ga. Deseptikoni koriste oteti brod da se provuku kroz autobotsku odbranu i napadnu grad Autobota na Zemqi.

Pingvin progutao telefon

POSQEDWA Drama u avionu sa E{tonom i Demi Holivudski par E{ton Ku~er i Demi Mur je na “Twitter“ sajtu opisao dramu koja mu se dogodila na putu iz Las Vegasa kada se jedan od motora aviona pregrijao, javio je Mondo. Par je sa svojim fanovima, samo nekoliko minuta poslije prinudnog slijetawa aviona, koji je u ~etvrtak poletio iz Vegasa za Wujork, podijelio svoj strah na dru{tvenoj mre`i. - Sre}an sam {to sam `iv. Avion je morao prinudno da sleti jer se motor pregrijao - napisao je Ku~er. Dodao je da u prvi mah nisu znali {ta se doga|a i da je cijela situacija bila zastra{uju}a. - Uvijek neka avantura u Vegasu - kratko je napisala Demi, a onda i postavila wihovu zajedni~ku sliku iz aviona, uslikanu nekoliko minuta prije doga|aja, a potom i ekipu spasilaca na aerodromu u Las Vegasu.

Jedan pingvin iz zoolo{kog vrta u Ajdaho Folsu, progutao je mobilni telefon. To se dogodilo kada je mobilni telefon upao u bazen s pingvinima, za vrijeme predstave koja se odr`avala u tom zoolo{kom vrtu. ^uvari tri sata nisu mogli da shvate koji je od nekoliko pingvina u bazenu progutao telefon, sve dok ga “krivac“ nije iska{qao i ispqunuo. “Na svu sre}u, veterinari su utvrdili da pingvin nije povrije|en“, rekao je upravnik vrta Bil Gersond.

KOLUMNA

www.glassrpske.com

Branko Zrno, predsjedavaju}i Zajedni~ke komisije za odbranu i bezbjednost Parlamenta BiH

INTERVJU

Sarajevski medijski rat zloupotreba Bjekstvo javnog prostora teroriste mrqa na bezbjednosnom PI[E: SAWA VLAISAVQEVI] sistemu BiH

Qudi `ele da gledaju svoje idole u obi~nim situacijama, da se i sami uvjere da su oni od krvi i mesa. Wihovi problemi sa alkoholom, drogama, seksualne perverzije, sa tra~ rubrikama u `utoj {tampi, tako su se preselili na veliko platno Neprovjerene vijesti, tra~evi, fotografije i video-snimci {kakqivih situacija u kojima su se na{le slavne li~nosti, jo{ vi{e podi`u zanimawe za wihov privatni `ivot

Filmovi o slavnim li~nostima sve gledaniji

Kraqevi seksa, droge i rokenrola preselili

PRIJEDOR^ANIN RADOVAN KRAGUQ ve} decenijama stvara u Parizu

Poslije "Oluje" de`avi u sremskoj ti{ini

2 8. i 9. avgust 2009. GLAS PLUS

Kolumna

Sarajevski medijski rat zloupotreba javnog prostora

ije tajna da sarajevski mediji ve} dugo vode rat jedni sa drugima. Rat poprima razli~ite dimenzije i ~esto mijewa saveznike, ali ono {to je konstanta jeste rat. Mediji koriste svoj prostor da bi prokazali one druge kao lo{e na bilo koji na~in i po bilo kojem osnovu: od korumpiranosti, povezanosti sa kriminalnim miqeom, preko optu`bi za nacionalizam ili neprofesionalnost, pa do naprosto bezrazlo`ne ali otvorene netrpeqivosti. I godinama ve} stranice i stranice sarajevskih magazina, dnevnih novina ali ne rijetko i TV prilozi su ispuweni: “utemeqenim, skandaloznim, iz prve ruke provjerenim, iz sigurnih, od prvih suradni ka u kon ku ren tskoj ku }i pre uze tim ~iwenicama, dugo istra`ivanim podacima o onim drugima“. Zanimqivo je pratiti argumentacijske linije sukobqenih strana i potkrepe koje koriste u odbrani svojih tvrdwi, ali ne mawe zanimqivo je pratiti kada i na kojim mjestima se kao potkrepa argumentu koriste ve} davno zaboravqeni novinarski kodeksi. Ina~e jedan od najja~ih argumenata u formalnim debatama je onaj koji po~iva na dokazu, a za wim slijede argumenti koji po~ivaju na stru~nim stavovima, statistikama... Za ovu pri~u bi}e dovoqno pratiti samo najva`nije argumente i wihovu potkrepu u medijima.

N

ZABORAVQENI novinarski kodeksi U posqedwem medijskom ratu Avaz vs. Dani koji je prema vi|ewu gra|anskih dobro uvezanih medija pokrenuo Avaz protiv Dana, odbrana Dana ali i novinarske profesije kre}e sa javnog FTV servisa. U ~emu je spor? Avaz argumentira kako su Dani katastrofa od medijskog biltena, kako reketa{ki {ef magazina pi{e o kriminalu, a i sam je upleten u wega, kako je nedopustivo objavqivawe intervjua sa najtra`enijim {efom kriminalne skupine u trenutku dok se ovaj skrivao od policije, nagovje{tava qubavnu vezu izme|u novinarke tog magazina i izvjesnog {efa kriminalne skupine. Kao stilsko poja~awe u opisu li~nosti ko ris ti sqede }e poj mo ve: ~o vjek huqa, smrdqivko, toaletni papir... U ime Dana odgovara, svega jedan dan nakon teksta u Avazu ugledni sarajevski novi-

nar Senad Avdi}, ali i pro{iruje listu o{te}enih i to ~ini ni mawe ni vi{e nego na javnom FTV servisu. Argumentacija odbrane je sqede}a: Glavni razlozi za obranu: peksini zlo~ina~ki Avazov tekst koji je hrpetina zbrdozdoqenih najprimitivnijih uvreda, ko~ija{kih verbalnih kanyijawa, vulgarnih podmetawa. Opis napada: medijsko divqawe, klawe tupim no`em, medijsko orgijawe, krvolo~ni lin~, medijski stroj za ubijawe u kojemu nije zaobi|ena osobnost napadnutih kolega i wihove obiteqi. Lista odgovornih za tako lo{e stawe u medijima: javno mnijewe i kukavi~luk, konformizam, korumpiranost, isprepadanost nesretne akademske zajednice koja je ciqano slijepa i pla}eno gluha. Ni{ta mawe nisu odgovorni niti diplomate koji mole da se sretnu sa medijskim tajkunima koji koqu tupim no`em. Pouka: naj{ira javnost treba da ustane protiv gebelsovskog metoda u javnoj komunika ci ji i ta ~ni je li kvi da ci ji ne is to mi{qenika, drugih i druga~ijih. E sada postaje ve} sasvim nebitno {ta je napisao Avaz a {ta ugledni novinar koji, na`alost, jedini u Sarajevu zna {ta zna~i uistinu pretrpjeti fizi~ki napad i koji nije poznat po mijewawu novinarskih savezni~kih dresova. Nakon {to je javni FTV servis u glavnom ve~erwem dnevniku objavio navedeni komentar, komentar je u nepromijewenom obliku ugledao svjetlo dana u dnevnoj novini Oslobo|ewe, novini koja ba{tini gra|ansku tradiciju, ali trenutno samo ba{tini. Demanti iz Avaza objavqen je uz uredni~ku opasku na javnom FTV servisu. Opaska dovodi u sumwu nu`nu objektivnost i neutralnost javnog emitera, po ~emu bi trebalo da se i razlikuje od privatnih medija, a glasi da eto redakcija dnevnika ~ini ono {to je Avaz propustio da u~ini u nekoj prethodnoj prilici. Da li je Avaz ne{to du`an objaviti ili ne, to ne bi trebalo biti predmet zanimawa javnog servisa osim u slu~aju da je osiguran gost iz Avaza koji bi mogao da komentira navedenu opasku. I kona~no tri dana nakon po~etka debate kao sasvim neutralan - jer kakav bi ina~e mogao biti stav Udruge BH novinari? - sti`e prigovor upu}en napadima na novinare. Pomislili ste: napadima na sve novinare? Gre{ka. Novinari su samo novinari nekolicine magazina, emisija ili jedne dnevne novine koju ova neutralna Udruga, a iz koje su glavom bez obzira pobjegle dvije novi-

narke iz Bawaluke, obvezno brani i {titi. Lijepo ure|en tekst objavqen je u Oslobo|ewu ali i kobnom Avazu. Argumentacija osude napada na novinare je sqede}a: Opis slu~aja: u suprotnosti sa svim eti~kim i profesionalnim standardima; poku{aj najprimitivnijeg obra~una sa neistomi{qenicima; zbog kori{tenih termina u Avazu prekr{ena su sva profesionalna pravila; ure|iva~ka politika iste novine po~iva na personalnim uvredama, insinuacijama, opasnim etiketirawima i hajkama protiv urednika i novinara koji ne misle kao Avazov lobi. Najzanimqiviji prigovor Avazu koji i daqe stoji na mjestu opisa slu~aja je zloupotreba vlastitog medijskog prostora za {irewe mr`we prema “na{im kolegama“ i direktan poziv na wihov lin~.

POBIJAWE stavova iz Avaza: nema [teta od Avazovog pisawa: uvrede za javnost, dovo|ewe kolega i wihovih obiteqi u opasnost, izlagawe napadima razli~itih ekstremisti~kih grupa, otvarawe hajke od jednih medija prema drugima ~ime se ru{i kredibilitet novinara i ostavqa prostor za pojedince i grupe koji “atakuju na slobodu izra`avawa i prava novinara i tako izvr{e dodatne pritiske na pojedine medije i wihovu ure|iva~ku politiku“. Preporuka: iskoristiti svoje ovlasti i sankcionirati neprofesionalno pisawe Avaza i Ekspresa. Obavezuju}a neutralnost ove bh. udruge je kao i vi{e puta do sada izostala. U Oslobo|ewu su potom nastavqeni napadi na Avaz, ali su sasvim nebitni za kraj ove male analize. Dakle, ova o{tra osuda Udruge osu|uje pritiske na pojedine medije i ure|iva~ke politike, ali ne na sve. Ukoliko Avaz napi{e ne{to o Danima to je za najo{triju osudu, a ukoliko Dani iz broja u broj iznose o vlasniku Avaza najte`e optu`be, to je sloboda medija i ure|iva~ke politike. Osuda osu|uje i dovo|ewe u opasnost kolega i wihovih obiteqi. Recimo, jedan medij mo`e sasvim opravdano pisati ili govoriti da je urednica Glasa bila ne~ija qubavnica, dok nagovijestiti to za neku drugu novinarku je ru{ewe svih standarda profesionalne etike. Kontinuirano pozivati na lin~ direktora RTRS-a putem javnog servisa ili zvati ne~ijeg oca koji je vlasnik najtira`nijih novina u Federaciji mafija{em i tajkunom...

Pi{e: Sawa VLAISAVQEVI]

Obavezuju}a neutralnost Udru`ewa BH novinari je kao i vi{e puta do sada izostala. Osudili su pritiske na pojedine medije i ure|iva~ke politike, ali ne na sve. Jer ukoliko Avaz napi{e ne{to o Danima to je za najo{triju osudu, a ukoliko Dani iz broja u broj iznose o vlasniku Avaza najte`e optu`be, to je sloboda medija i ure|iva~ke politike je opet sloboda ure|iva~ke politike, ali re}i to izvjesnom broju novinara i medija je direktno ugro`avawe `ivota i sigurnosti obiteqi. Objavqivati fotografiju djeteta u krupnom planu da bi bila poja~ana pri~a o zastra{uju}oj ulozi medijsko-politi~ke scene u RS je sasvim dobra ilustracija jer je objavqena u gra|anskim novinama koje kritiziraju sve `ivo i ne`ivo u RS, iako ovakav ~in nije ni{ta drugo ve} nesavjesna manipulacija koja bi morala biti najo{trije osu|ena. I kona~no pouka ove udruge je krunski dokaz koliko je generalna tajnica ove udruge bila u pravu kada je jednom izjavila da ova udruga i novinari (ali sada ve} izvjesno samo ne ki) ra de na {te tu ne kih lo bi ja i wihovih krugova. Sankcije vrijede i ima ih samo za neke, a za one druge bi to bilo ugro`avawe ure|iva~ke politike. O prezentira noj ar gu men ta ci ji u me dij skoj de ba ti prosudite sami.

Komentari ~italaca Zahtjev za demanti "Napali ste cijeli pravosudni sistem RS"

Inbox Ni 14 godina nakon {to su Srbi protjerani iz Hrvatske nisu rije{ena osnovna egzistencijalna pitawa ve}ine ovih qudi. Na svoja ogwi{ta su se vratili samo najstariji, koji `ive od penzije i ne{to malo od poqoprivrede. O povratku u gradove Srbi mogu samo da sawaju, ne samo zbog toga {to su im oduzeta stanarska prava. Sti~e se utisak da nikoga nije briga za te qude. U Hrvatskoj ka`u da su Srbi sami oti{li, da nisu protjerani. Kao da se radi o pet, deset ili stotinu qudi, a ne o 200 hiqada du{a. Impresivno je to kako jedan poslovi~no “neslo`an“ narod umije da se telepatski slo`i i isto tako odlu~i: “Ajmo na put!” Kao da je sezona godi{wih odmora. [email protected]

Ve} vi {e od go di nu da na no vi nar lista “Glas Srpske“ objavquje neistine i la`i o toku ste~ajnog postupka u preduze}u “^ajavec Promet“ a.d. Bawa Luka nazivaju}i ste~ajnog upravnika ste~ajnom mafijom i sli~no. Izno{ewe neistine du`e od godinu pri~inilo mi je znatnu {tetu te }u istu naplatiti putem suda. U listu od 22. jula va{a novinarka pozivaju}i se la`no na izvore iz policije na vo di po di zawe op tu `ni ca pro tiv “ste~ajne mafije“ tvrde}i da se zbog neza ko ni te pro da je ma ga ci na u “^a ja vec Prometu“ vodi istraga protiv: ste~ajnog upravnika Vujan~evi} Slavka, ste~ajnog su di je Ne deqka Mi li je vi }a, vla sni ka firme “DELTA trejd“ @eqka \eki}a i Mla|e Novakovi}a.

Kako se novinarka pozvala na izvor iz MUP-a a da to nije ta~no, a i da je ta~no da MUP vodi istragu nije sigurno da }e do}i do optu`nice, pa je ovakvo etiketirawe te`i oblik klevete. Kako se pored ste~ajnog upravnika navodi i sudija Nedeqko Milijevi} to se radi jo{ o te`em obliku klevete, pa o~iglednog napada na sud `ele}i da sud pod pritiskom i klevetama preduzima radwe koje nisu u skladu sa zakonom. Ta~no je da je na pisawe novinarke policija provela istragu u i predmet adaktirala kao profesionalno ura|en. O sudiji Nedeqku Milijevi}u govore wegovi rezultati i vrhunski rejting na nivou biv{ih jugoslovenskih republika pa i {ire, ne samo kao stru~waku nego i kao

~asnom i po{tenom sudiji. Smi{qenim napadom na wega napada se cjelokupan pravosudni sistem RS. O odlukama sudije mo`e se odlu~ivati samo po prigovorima i `albama na drugostepenoj instanci, a ne od strane pojedinih novinara. Qudi iz svih republika se zgra`avaju na tako nemoralno pomiwawe sudije Milijevi}a. Kako su posqedwi ~lanci prevr{ili mjeru odlu~io sam da protiv lista “Glas Srpske“, glavnog i odgovornog urednika i novinara podnesem tu`bu za naknadu {tete pa i krivi~nu prijavu, ako u roku od sedam dana u va{em listu ne bude objavqen obrazlo`en demanti i izviwewe za nanesenu uvredu i klevetu. Slavko Vujan~evi}, Bawa Luka

GLAS PLUS 8. i 9. avgust 2009. 3

Doga|aj sedmice

3 - 7. 8.

Identifikovano tijelo Avde Pali}a

3. 8.

Osam godina ucjewivawa RS

Hrvatska ni 14 godina poslije egzodusa Srba u akciji Hrvatske vojske “Oluja“ ne uspijeva ili ne `eli da rije{i srpsko pitawe, prema evropskim standardima. Rekao je ovo u Bawoj Luci povodom obiqe`avawa 14. godi{wice progona Srba iz Republike Srpske Krajine direktor Dokumentaciono-informacionog centra “Veritas“ Savo [trbac. Prema evidenciji “Veritasa“, u akciji “Oluja“, koja je po~ela 4. avgusta 1995. godine, poginulo je i nestalo 1.922 Srba. Me|u `rtvama se nalaze i 534 `ene. U “Veritasu“ nagla{avaju da je od ukupnog broja `rtava do sada rije{ena sudbina 813 lica, dok se na evidenciji nestalih vodi jo{ 1.109 lica. Srbima stradalim u “Oluji“ odata je po{ta slu`ewem parastosa i paqewem svije}a u Bawoj Luci, Beogradu i drugim mjestima.

Zemni ostaci pukovnika Armije RBiH Avde Pali}a, za kojim se tragalo 14 godina, nalazili se u identifikacionom centru u Visokom od 2001. godine kada su i ekshumirani PI[E: MILAN MIQU[ [email protected]

4. 8. ike Srpske Policija Republ a po-

2” i hrvatsk u akciji “Gradina tak“ uhapsili su 20 r pa “S licija u akciji rasturawem da su se bavili lica zbog sumwe vatsku. droge iz BiH u Hr ijeweno je oko {est kipl za j sko t va Hr i H u Bi ina, Prilikom hap{ewa ane, 28 grama koka hu ri ma kilograma 3,2 j. a, sko in t va ro he Hr u ma je a gr en lo dio droge zaplijew la skank i oru`je. Ve}i lica, a u Hrvatskoj je policija uhapsi 13 je la si p uha H. Bi RS i ja Polici su troje dr`avqan sedam lica, od kojih dru~ju Doboja, [ekovi}a, po na na Ve}ina je uhap{e ce. Bijeqine i Vlaseni {tva RS, Okru`ni la `i tu g no jal petoNa prijedlog Speci pr redio je itvor za sud u Bawoj Luci od p{enih. ricu uha

5. 8. Sud BiH donio je rje{ewe kojim se ogla{ava nenadle`nim za su|ewe \or|u @drali po optu`nici koja ga tereti za ubistvo Qubi{e Savi}a Mauzera. U Sudu BiH su naveli da je “Tu`ila{tvo BiH u optu`nici iznijelo pogre{an stav u kojem svoju i nadle`nost Suda BiH zasniva na rje{ewu Suda od 19. juna 2008. godine donijetom na osnovu naredbe o sprovo|ewu istrage od 6. marta 2006. godine.” Tu`ila{tvo BiH osumwi~enog @dralu tereti samo za izvr{ewe krivi~nog djela te{ko ubistvo, ~ije je mjesto izvr{ewa u Bijeqini, u RS. Optu`nicom protiv wega nije obuhva}eno nijedno krivi~no djelo ili osoba protiv koje je pokrenuta istraga naredbom tu`ioca od 6. marta 2006. godine, saop{teno je iz Suda BiH. Na pomenuto rje{ewe Tu`ila{tvo BiH je podnijelo `albu Sudu BiH.

6. 8.

7. 8.

ta Bawa Izgradwa autopu da bude zalo treba bi Luka – Gradi{ka sqede}e godine, kako je a e} vr{ena do proq de zaka{wewa, |eno, a i ako bu i dv e pr i m ro ugovo a~ajna. ilovi}, ona ne}e biti zn za RS Nedeqko ^ubr adwi ve i ja }a a br o sa r gr ta iz s ni na mi je o da rekao Izjavio je ov dili{ta autoputa jo{ a|eno veoma malo, jer a gr ka s la i ob m ko koji je to do sada ur |u BiH i Hrvatske, tka mosta na mosta na Savi, izme vor zbog izbora u zemqi. Do zavr{e go stoje}im do po ~i a sa vl jen go {ka bi}e spo Hrvatska odu di a Gr – ka Lu wa Ba brilovi}. Savi novi autoput adi{ci, rekao je ^u mostom na Savi u Gr dovi na prvoj dionici, od Glamotra, a ra Put je dug 32 kilome zavr{noj su fazi. Trenutno su u tou a, an vq vqana do ~ana do Maho j dionici, od Maho ku radovi na drugo j 26 kilometara. Gradi{ke, dugo

Odbor porodica zarobqenih boraca i nestalih civila RS odr`ao je vanrednu sjednicu na kojoj je zatra`io da se svi obdukcioni centri u BiH sa pohrawenim posmrtnim ostacima zape~ate i da se izvr{i trija`a svih skeletnih ostataka. Prema zakqu~ku donesenom na ovoj sjednici, za taj posao Savjet ministara BiH treba da formira nezavisnu stru~nu komisiju sa~iwenu od predstavnika entitetskih vlada i porodica nestalih. Odbor je zauzeo stav da je najve}a odgovornost za opstrukciju i osmogodi{wi pritisak na RS zbog tra`ewa nestalog pukovnika Avde Pali}a na federalnoj Komisiji za tra`ewe nestalih koja je znala gdje se nalaze posmrtni ostaci pukovnika Pali}a.

Povodom potvr|ivawa identifi ka ci je pos mrtnih os ta ta ka pu ko vni ka Ar mi je RBiH Av de Pa li }a, Vla da Re pu bli ke Srpske na jo{ tri je je osu di la vi{egodi{we pritiske kojima je Srpska bila izlo`ena jer nije mogla da prona|e zemne ostatke Pali}a koji su ekshumirani jo{ 2001. godine, od kada se nalaze u Visokom. - Vlada RS je, o~igledno, uzaludno ~inila maksimalne napore da ispo {tu je Odlu ku Do ma za qudska prava pri Ustavnom sudu BiH i po dno si la in ten zi vne pritiske OHR-a, stranih ambasadora, politi~ara i cjelokupne javnosti FBiH iako su skeletni os ta ci Pa li }a bi li dos tu pni Ko mi si ji za nes ta le oso be FBiH, jo{ prije osam godina saop{teno je iz Vlade RS.

MA[OVI] krio informacije o slu~aju “Pali}“ Vla de RS o~e ku je izviwewe OHR-a i drugih institucija i organizacija koje su vr{ile neprekidne pritiske da se prona|u pos mrtni os ta ci Av de Pa li }a, iako oni ni su bi li dostupni Vladi RS. Vlada RS je izrazila `aqewe porodici pukovnika Pali}a, koja godinama nije bila u mogu}nosti da ga sahrani. Amor Ma{ovi}, ~lan Kolegiju ma di re kto ra In sti tu ta za nestale BiH, potvrdio je da su Pali}evi zemni ostaci ekshumirani jo{ u novembru 2001. godi ne u mjes tu Vra go lo vi kod Ro ga ti ce, za je dno s os ta ci ma jo{ osam `rtava. Iste 2001. godine, kada je tijelo Avde Pali}a ekshumirano i preba~eno u Visoko, Dom za qudska prava BiH naredio je vlas-

tima RS da u roku od tri mjeseca sprovedu potpunu istragu o sudbini Pali}a i plate od{tetu wegovoj supruzi. Vlasti RS su krajem 2001. godine platili od{tetu Esmi Pali} od 65.000 mara ka, ali pri tis ci su nastavqeni i potragu za zemnim ostacima Pali}a Komisija Vlade RS sprovodila je do danas. Vr{ena su intenzivna iskopavawa na istoku RS, ali bez rezul ta ta, jer se po ka za lo da je tijelo Pali}a jo{ 2001. godine ekshumirano i da je punih osam godina stajalo u mrtva~nici u Visokom. Zajedni~ki stav stru~waka i institucija iz Srpske, koji su se ba vi li “slu ~a jem Pa li}“, jeste da je ~lan Kolegijuma dire kto ra In sti tu ta za nes ta le osobe BiH Amor Ma{ovi} najodgovorniji za to {to su posmrtni os ta ci pu ko vni ka Ar mi je RBiH Av de Pa li }a iden ti fi ko va ni tek po sli je osam godina od ekshumacije, jer je svjesno krio informacije o ovom slu~aju. U Bo ra ~koj or ga ni za ci ji RS ka`u da je nemogu}e povjerovati u pri~u da Ma{ovi}, koji godinama stvara sliku o Bo{wacima kao je di nim `rtva ma ra ta i pri kri va in for ma ci je o srpskim grobnicama, nije znao ~ije kosti su u Visokom pod oznakom nepoznat. Predsjednik Organizacije porodica zarobqenih, poginulih i nestalih RS Nedeqko Mitrovi} smatra da je kona~na identifikacija tijela Avde Pali}a najboqi dokaz kako bo{wa~ki politi~ki vrh preko OHR-a, sudova i tu`ila{tava manipuli{e `rtva ma da bi iz vr{i li pritisak na RS. Povodom slu~aja “Pali}“ uslijedile su i brojne druge reakcije iz RS, koje se, najkra}e re~eno, svode na to da se radi o manipulaciji `rtvama u politi~ke svrhe.

4 8. i 9. avgust 2009. GLAS PLUS

FOTO: GLAS SRPSKE

Branko Zrno, predsjedavaju}i Zajedni~ke komisije za odbranu i bezbjednost Parlamenta BiH

Bjekstvo teroriste mrqa na bezbjednosnom sistemu BiH ^udno je i sramotno da je terorista mogao iza}i i pobje}i iz zeni~ke kaznionice. To nije sramota samo za zeni~ki zatvor i rukovodstvo te institucije, nego to ostavqa mrqu na ukupan bezbjednosni sistem u BiH

Branko Zrno RAZGOVARALA: @EQKA DOMAZET [email protected]

N

e ma sumwe da zbog ~iwenice da iz zatvo ra u BiH mo gu pobje}i najozlogla{e ni ji te ro ris ti, bez bje dno sni sis tem u BiH ni je dobar. Jo{ gore od toga je imiy ko ji sa mo na te mequ ovog slu~aja sti~emo u svijetu i koji nikome ne slu`i na ~ast. To je negativna poruka koja je iz BiH poslata u svijet. Re kao je to u in ter vjuu za “Glas Srpske“ predsjedavaju}i Zajedni~ke komisije za od bra nu i bez bje dnost Par la men ta BiH Bran ko Zrno i do dao da se ne bi smjelo de{avati da “iz zatvora bje`e teroristi kada im pa dne na pa met, jer to ostavqa mrqu na cjelokupan bezbjednosni sistem BiH“. GLAS: Ko li ko }e se ~iwenica da je jedan od va`nih re so ra, kao {to je Ministarstvo bezbjednosti, os tao bez mi nis tra

odra zi ti na oba ve ze ko je BiH tre ba da ispu ni na svom evroatlantskom putu? ZRNO: In sti tu ci ja ne stoji na jednom ~ovjeku, ali jedan ~ovjek mo`e dosta da u~ini da imiy institucije ne bu de na onom ni vou na kakvom bi trebalo da bude. U svakoj instituciji postoje zamjenici koji apsolutno mogu da zamijene prvog ~ovjeka i smatram da vr{ilac du`nosti ministra bezbjednos ti Mi jo Kre {i} ima ka pa ci te ta da za mi je ni prvog ~ovjeka, koji je smijewen. Svaka institucija je je dan or ga ni zam. Pro blem ko ji je Mi nis tar stvo bez bje dnos ti ima lo sa do sa da{wim mi nis trom Tarikom Sadovi}em je upravo ne sa radwa i nea kti vi rawe svih unu tra{wih potencijala Ministarstva. Ni ka da ni je pro blem u je dnom ~o vje ku ne go ko li ko taj ~ovjek funkcioni{e kao dio sistema i dio institucije. Mislim da ~iwenica da je Ministarstvo bezbje-

dnosti ostalo bez prvog ~ovjeka ne bi trebalo da ima ni ka kvih posqedi ca. Ni je prvi put da se smjewuju ministri i smjena ne bi treba lo da se odra zi na rad ministarstva. Pitawe je da li institucija funkcioni{e ili ne, a jedan pojedinac ne tre ba da zna ~i previ{e. GLAS: Ko li ko je Mi nis tar stvo bez bje dnos ti fun kci oni sa lo na na ~in kako se od wega o~ekivalo kada se ima u vidu ~iwenica da je upravo na ovoj insti tu ci ji ve li ki dio oba ve za ka da je ri je~ o evropskom putu BiH? ZRNO: O to me je dos ta re~eno i sama ~iwenica da je smijewen, i to na zahtjev stranke u ~ijem je rukovodstvu bio, do voqno go vo ri sama za sebe. Kada se imaju u vidu obaveze koje su pred BiH na pu tu ka NA TO-u i Evrop skoj uni ji, odno sno putu BiH na bijelu {engen listu, Ministarstvo bezbjednosti ima najve}u odgovor-

Hap{ewe narko-dilera GLAS: Prema Va{oj ocjeni, kakva je danas bezbjednosna situacija u BiH? ZRNO: Sa stanovi{ta komisije, na{a bezbjednosna situacija svakako ima odre|enih optere}ewa i razli~itih procjena i ocjena, po~ev{i od ocjene Stejt departmenta pa nadaqe. Postoje odre|ene stvari koje optere}uju bezbjednosnu situaciju u BiH, ali vjerujem da agencije koje funkcioni{u na nivou BiH, od entitetskih, pa do dr`avnih, ipak garantuju dobru bezbjednost u BiH. Da bezbjednosni sistem funkcioni{e, dokazuje i nedavni izvje{taj o hap{ewu narko-dilera koji su zajedno izvele bezbjednosne strukture Republike Srpske i Hrvatske, kao i odre|ene policijske strukture u kantonima. To je dobar primjer regionalne saradwe na poqu borbe protiv

narko-mafije i to je dokaz da su to agencije koje dobro sara|uju i imaju rezultate.

nost i posao. Sve te obaveze Ministarstvo bezbjednosti stavqaju u `i`u interesovawa i unutar BiH i EU. GLAS: Stran ka de mo kratske akcije je za Sadovi }e vog nasqe dni ka predlo`ila Sadika Ahmetovi}a. Kako to komentari{ete? GLAS: Ne bih govorio o po je di na ~nom ka pa ci te tu nijednog ~ovjeka, pa ni Sadika Ahmetovi}a. Priorite tno je da onaj ko do |e po{tuje Ustav BiH i nadle`nosti koje ovo ministarstvo ima. Do bro je ta ko |e {to Ahme to vi} do la zi sa prostora Republike Srpske, ~ime se prekidaju repovi o kojima bismo polemisali i samim tim ote`ali kompletnu si tu aci ju. Ni u je dnoj in sti tu ci ji ni je pro blem ~elnog ~ovjeka, pa makar se govorilo i o ~elnom ~ovjeku ove vrlo va`ne institucije. Pro blem je da li }e ona funkcionisati kao sistem. Ukoliko Ahmetovi} smatra da ne{to mo`e uraditi sam, u startu je osu|en na neuspjeh, jer sam ne mo`e uraditi ni{ta. Glavno pitawe je ka ko }e se on pos ta vi ti u tom sistemu i na mjestu insti tu ci je ko ju }e, uko li ko bu de iza bran, vo di ti. Od wegovog stava, da li }e po{to va ti us ta vni sis tem BiH i da li }e Ministarstvo fun kci oni sa ti kao uvezani sistem razli~itih bezbjednosnih agencija, zavi si }e i fun kci oni sawe ove institucije. GLAS: [ta po ocje ni Zajedni~ke komisije za odbranu i bezbjednost najvi{e optere}uje bezbjednosni sistem u BiH? GLAS: Najvi{e ga optere}uju pojedini slu~ajevi i

smatram da nije rije~ o problemu koji je trajan. Svaki pojedina~ni slu~aj u dobroj mjeri mo`e da optereti bezbjednosni sistem u BiH. U prvom redu to je neuvezanost sistema. Tu prije svega mislim na “slu ~aj SI PA“ i ocje ne da u ovoj agen ci ji ima pa ra le li za ma, za tim odnos SIPA, Grani~ne policije, Kancelarije za odnose sa strancima i Ministarstva. Me |u agen cij ska sa radwa ni je na ni vou na kakvom bi trebalo da bude i uve za nost sa Mi nis tar stvom bezbjednosti je tako|e bi la ispod ni voa ko ji se o~ekivao. Naravno, govorim samo o dr`avnom nivou, dok sa radwa bez bje dno snih agen ci ja sa ni voa BiH i onih koje djeluju u entitetima tako|e nije zadovoqavaju}a.

POTJERNICA SE morala pojaviti istog dana GLAS: U `i`i interesovawa javnosti je i nedavno bjekstvo Karaja Kamela bin Alija iz zeni~kog zatvora. Iz zatvora je pobjegao desetak dana prije nego {to je za wim ra spi sa na potjernica. Kako komentari{ete tu ~iwenicu? ZRNO: ^iweni ca da ovaj opa sni kri mi na lac i terorista koristi 16 imena, trebalo je da bude upozorewe zatvorskim slu`bama Zenice da nikakav godi{wi odmor ili izlazak iz zatvora ne dolaze u obzir. ^udno je i sramotno da je takav terorista mogao iza}i i pobje }i iz ze ni ~ke kaznionice. To nije sramota samo za zeni~ki zatvor i

rukovodstvo te institucije, ne go to os tavqa mrqu na ukupan bezbjednosni sistem u BiH. Na te mequ ono ga {to je ranije ~inio i na temequ onoga zbog ~ega je su|en, on je obje kti vna opa snost za bez bje dno sni sis tem ne sa mo BiH, ne go kompletnog regiona i {ire. Takve ocjene su izre~ene od bi tnih me |u na ro dnih bez bjednosnih institucija. GLAS: Da li bi zbog ~iwenice da je potjernica raspisana tek poslije desetak da na ot ka ko se ni je vra tio u ze ni ~ki za tvor, neko trebalo da snosi konsekvence? ZRNO: Tome su vjerovatno razlog turbulentna zbivawa u Mi nis tar stvu bezbjednosti. Potjernica se morala pojaviti istog dana, bez obzira na to da li se taj terorista nalazi na prostoru BiH ili ne. Svakako bi u ci je lom tom lan cu mo ra lo da se utvrdi ko je odgovoran {to je potjernica sa toliko za ka{wewa pro sli je |e na Interpolu u Lionu. GLAS: Da bi slika BiH u svi je tu bi la boqa, {ta bi po Va{oj ocjeni trebalo prioritetno uraditi? - U prvom redu ne bi se smjelo de{avati da nam iz zatvora mogu bje`ati teroristi gotovo kada im padne na pa met. To ni je dna ozbiqna zemqa se bi ne bi smjela dopustiti. To je ~ovjek koji je osu|en za terori zam i mo rao je bi ti u izolovanom i dobro obezbije|enom prostoru, na nivou opasnosti kakvu takvi qudi imaju kada je bezbjednost u pi tawu. Oni su bez sumwe opa snost ne sa mo za BiH, nego za svaki prostor na kome se mogu pojaviti.

PROBLEM koji je Ministarstvo bezbjednosti imalo sa Sadovi}em nesaradwa i neaktivirawe unutra{wih potencijala

GLAS PLUS 8. i 9. avgust 2009. 5

Anka Sikirica i Boja Dragi} zajedno pro{le u`as usta{kih logora i nakon 50 godina ponovo postale kom{inice Anka Sikirica i Bojana Dragi} zajedno su bile u logoru Stara Gradi{ka, a potom na prinudnom radu u Wema~koj. Pola vijeka nisu znale jedna za drugu, a onda je do{la“Oluja“. Boja je opet protjerana iz Hrvatske. @ivot je doveo u Srem, gdje je prona{la Anku Anka Sikirica i Bojana Dragi} PI[E: JELENA MILANOVI] [email protected]

K

ada su se Anka Siki ri ca i Bo ja na Dragi} sa Korduna za de voj ~i le, ni su ni slutile da }e im `ivoti bi ti is pre ple te ni ona ko kako to samo sudbina mo`e da smi sli, a ra to vi izre `iraju. Po ~et kom Dru gog svet skog rata Anka je imala 14, a Boja nepunu godinu vi{e. Rat je besneo ve} drugu godinu kada su ih usta{e, svaku iz svog se la, An ku iz Voj ni }a, a Bo ju iz Mra ~eqa, odvele u logor Stara Gradi{ka. Odatle su transportova ne na privremeni rad u Ne ma ~ku, u fa bri ku oru`ja kod Hamburga. U Jugoslaviju su preme{te ne po sle oslo bo |ewa u le to 1945. go di ne, a ka da su dbi na pi {e ro ma ne, tu ni je kraj. Ni su se vi de le punih 50 godina, a onda ih je `ivot spojio u sremskoj va ro {i ci In |i ji. Po no vo su prve kom{inice.

O u`asima koje su pre`ivele u usta{kom logoru u Staroj Gradi{ci ni jedna ni druga ne pri~aju. Strah je toliko veliki da je An ka je dva pris ta la da razgovara sa novinarom “Gla sa Srpske“, a i ka da smo uspe li da je ube di mo, ni je hte la da ka `e svo je prezime. Te podatke saznali smo posredno.

O U@ASIMA koje su pre`ivjele nerado pri~aju - U logor u Staroj Gradi {ci odve de ne smo 1942. godine i tamo smo provele skoro ~etiri nedeqe. Treba lo je ra dni ka u Ne ma ~koj, pa nam je Paveli}eva vla da iz da la pa so {e. Po kupili su starije devojke i mla|e `ene i prebacili u No vu Gra di {k u, oda tle smo, o{i {a ne na }e la vo, od ve de ne u Ma ri bor - po ~iwe pri~u Anka, mr{ava, su vowava sta ri ca ko ja, i

FOTO: A. AN\I]

pored svega {to je pre`ive la, ni je iz gu bi la sjaj i osmeh u o~ima. Ka`e da nevoqko o svemu tome pri~a, jer “koga to sada zanima, kada onda, kada joj je trebala pomo}, kada su se vratile iz ropstva, nije nikoga bilo. - Da je u Gradi{ci potrajalo jo{ koji mesec, sigurno bismo umrle - ka`e, a Boja samo potvrdno klimnula glavom, bez glasa. Kada su stigle u Nema~ku, u konvoju ~ije veli~ine ne mogu i ne `ele da se sete, su ro vo i bez mi los ti, odvajali su sestre, poznanice koje su se ~vrsto dr`ale jedna uz drugu. - Ni je ih bi lo bri ga. Nastala je dreka, kukwava, odva ja li su po ro di ce, ali se niko na to nije osvrtao. Sa mo su `e ne odve de ne u fa bri ku oru `ja, ba ru ta i municije, koja se nalazila 30 kilometara od Hamburga - pri~a Boja. Naredne tri i po godine dve de voj ke sa Kor du na

ra di le su u fa bri ci, po osam sati, a rad je bio orga ni zo van u tri sme ne. Ima le su po je dan obrok dnevno. - Ne ka da u rop stvu ni smo ni je le. Je dna ve kna hleba na nas pet, dva krompira u qusci i to je za ceo dan - ka`u. A po sao je bio te `ak, ispa rewa otro vna, stal ni nadzor policajca koji ih je u po~etku sprovodio do fabrike i nazad, sat vremena ho da po zimi, `ezi, ki{i, lapavici... Umesto cipela, na nogama su imale obu}u sa drvenim |o nom i krpe nim delom odozgo, koji se lako na to pi i no ga u wima smrzne ~im temperatura malo padne. Pred kraj rata, pri~aju one, u~estala su savezni~ka i ruska bombardovawa fabrike. Wima to nije smetalo, ima le su uti sak da im se tada ni{ta ne mo`e dogo di ti, jer “to su na {i“! Fabrika je bila skoro uni{tena. Oslobo|ewe je stiglo 1. maja 1945. godine. Englezi su u{li u logor. - Kada su stigli, reklu su da nas je 113 - ka`e Anka. I kada su pomislile da je wiho vim mu ka ma do {ao kraj, kao hladan tu{ stiglo je oba ve {tewe da ne mo gu ku}i jer je pruga o{te}ena. - Englezi su nam rekli da ne smemo da idemo preko ruske teritorije, jer }e nam ukrasti ovo malo robe {to smo imale u koferima. Mo`e{ da misli{? Znali smo

da la`u, oni su se borili zajedno, ali nisu bili u velikoj qubavi - kazuju {apatom, skoro u poverewu. To kom tri na re dna me seca pruga je popravqena, a svaku no} fabrika bombardovana. Vi{e nisu i{le na rad, ali i po red to ga {to ni je bi lo `i ~a ne ogra de, stra`ara i pu{aka, `ivot u lo go ru ni je bio mno go boqi. I daqe su bile gladne. Je dno ga da na, en gles ki voj ni ci su za {li po so ba ma, u kojima je spavalo po 14 do 16 `e na i re kli im da se spakuju. U Libeku su sme{teni u kompoziciju sa 99 vagona i krenuli put Zagreba. Od Zagreba do Karlovca su se nekako prevezle, a onda su pe{ke pre{le posledwih 26 ki lo me ta ra do Voj ni }a. Stigle su ku}i. I ako bi neko pomislio da se tu `ivotopis dve Kordun ke za vr{a va, pre va rio bi se, iako wihovi `ivoti vi{e nisu bili blisko povezani.

U ROPSTVU ~esto nisu ni jele Anka je narednih sedam go di na ra di la u ru dni ku mangana da bi “dobila ta~kice i mogla da kupi hranu i ode}u“, a onda se 1952. go di ne uda la i sa mu `em oti{la u Ba~ku. U potrazi za boqim `i vo tom, smes tila se 1960. godine u In|i ji. Za Bo ju vi {e ni je ~ula.

Strahote Strahote ni sedam decenija kasnije nisu izbledele i samo wihovo pomiwawe prevla~i preko lica starica senke koje zahtevaju da sva pitawa o tome presahnu. A onda “de`avi“! Stigao je jo{ jedan rat i Boja je 1995. godine u “Oluji“ sa porodicom krenula sa Korduna u izbegli{tvo. Put ih je vodio u ki}eni Srem. U In|iju. - Tu smo godinu dana osta li kod ro |a ka, on da smo {est go di na bi li pod ki rijom, a kada smo prikupili ne {to pa ra, odlu ~i li smo da kupimo ku}icu - ka`e Boja. Tra `i li su krov nad glavom i kada su ~uli da se pro da je skro mna k u }a sa oku}nicom, do{li su da je vide. Nije mogla ni da nasluti da je to ku}a ko ju je Anka sa mu`em kupila pre 40 godina kada je stigla u In|iju, a kasnije pored we, na is tom pla cu, sa zi da la novu. - Odmah smo se pre po zna le. Ne ma tu {ta da se pri~a - uz {irok osmeh kazuju Anka i Boja. Danas su prve kom{inice, razgovaraju o onome {to je pro{lo, jer “o napretku vi{e ne pri~aju“ i svakoga dana odlaze jedna kod druge. - Ja sam sa da sa ma, pa Boja ~e{}e do|e, a weni je grde - ka `e An ka i na me {ta fri zu ru da se fo to grafi{e.

ANKA I BOJANA razgovaraju o onome {to je pro{lo i svakoga dana odlaze jedna kod druge

6 8. i 9. avgust 2009. GLAS PLUS

Filmovi o slavnim li~nostima

Qudi `ele da gledaju svoje idole u obi~nim situacijama, da se i sami uvjere da su oni od krvi i mesa. Wihovi problemi sa alkoholom, drogama, seksualne perverzije, sa tra~ rubrika u `utoj {tampi, tako su se preselili na veliko platno

FOTO: AGENCIJE

Kraqevi se ksa, dro ge pre se li li na ve li ko PRIREDIO: DEJAN VUJANI] [email protected]

lavne li~nosti iz svijeta filma, muzike, mode, ali i umjetnosti za `i vo ta in tri gi ra ju javnost koja `eli da sazna {to vi{e informacija o wihovom `ivotu. Neprovjerene vijesti, tra~evi, fotografije i video snimci {kakqivih situacija u kojima su se na{le te li~nosti, jo{ vi{e podi`u zanimawe za wihov privatni `ivot. Holivud i ostatak svjetske filmske industrije nije ostao imun na zahtjeve tr`i{ta. Snima se ono {to qudi `ele da gledaju, tako da nije ~udno {to se samo u posqedwih nekoliko godina snimio ~itav niz biografskih ostvarewa o slavnim li~nostima. Qudi `ele da gledaju svoje idole u obi~nim situacijama, da se i sami uvjere da su oni od krvi i mesa. Wihovi problemi sa alkoholom, drogama, seksualne perverzije, sa tra~ rubrika u `utoj {tampi, tako su se preselili na veliko platno. U igranom biografskom filmu koji se koristi fabulom i glumcima, fabula mo`e obuhvatati i cijeli `ivot i segment `ivota i samo neki kqu~ni doga|aj. Biografski filmovi ~esto opisuju i dru{tveno-politi~ki kontekst, grani~e}i u tom slu~aju s istorijskim filmom (“Gandi“, “Amadeus“, “Hrabro srce“) i s ratnim filmom (“Paton“, “Hrabro srce“), a jo{ ~e{}e nagla{avaju privatni `ivot junaka, koriste}i se pri tom me ha ni zmi ma me lo dra me (“Frida“, “Control“, “The Doors“, “Yoni Ke{ - Hod po ivici“). Savremeni biografski filmovi, prema nekim kriti~arima, svoje junake zakqu~avaju u unaprijed zadani, op{teprihva}eni identitet. Premda bi treba-

S

Kadar iz filma o Tini Tarner

Kriti~ari o “Kontroli“ Slavni holandski rok-fotograf Anton Korbijn snimio je film o pjeva~u benda Jox Division Ianu Kurtisu “Control“ prema kwizi Kurtisove supruge Debore. Ianova qubavnica Annik Honore navodno je zaprijetila tu`bom nakon {to je vidjela film. Ipak, sve da je Korbijn snimio film i prema wenim memoarima, te{ko da bi tu bilo neke bitne razlike. Vizuelno i muzi~ki upe~atqiv “Control“ (sa Semom Rajlijem u glavnoj ulozi) u dramatur{kom je smislu tek niz op{tih mjesta “biopica“: uspjeh, epilepsija, neadekvatno lije~ewe, emocionalna podvojenost – i kraj! [ta je Kurtis predstavqao, {ta je zna~io, o tome film ni{ta ne govori. Korbijn ga, vi{emawe, svodi na medicinski karton, a o wemu na kraju znamo tek ne{to malo vi{e nego na po~etku... Zapravo, jedino {to pouzdano znamo jeste da je Ian Kurtis bio tipi~ni junak holivudskog “biopica“ - zajedqivo je pecnuo kriti~ar.

Suzan Bojl

li otkrivati svoje junake, konvencionalni holivudski biografski filmovi ne pos tavqaju pi tawa ve} da ju odgovore, a svoje likove ne otvaraju ve} zatvaraju. Biografije se lome na dva ili tri biografska motiva. Kre}u se od dualizma kreativnost/destruktivnost. Na primjer, slava/alkohol, uspjeh/droga, umjetnost/bolest, emocionalnost/izolovanost. To je temeqna formula biografija umjetnika. U to se zatim ubacuju specifi~ni biografski naglasci poput sqepila, {izofrenije, prequbni{tva, trauma iz djetiwstva, Edipovog kompleksa, itd. Ve}ina savremenih filmova “sa{ivena“ je od te {a~ice scenaristi~kih motiva: Rej ^arls, Silvija Plat, Frida Kalo, Elvis, Yoni Ke{... - svi su napravqeni na taj kalup. Neke biografije je scenaristi~ki malo te`e zakqu~ati u taj identitet “prokletog“ i “razdrtog“ umjetnika. Neke pak biografije, ~iji su vlasnici tragi~no skon~ali nakon duge i te{ke bolesti, dodatno olak{avaju “obradu“. Jedno od najnovijih ostvarewa takve vrste je i biografski film o jednom od naj ve }ih mu zi ~a ra 20. vi je ka, ne ka da{wem ~lanu legendarnih “Bitlsa“ Yonu Lenonu, koji }e biti premijerno prikazan na ovogodi{wem Filmskom festivalu u Londonu. Dugometra`no igrano ostvarewe “Nowhere Boy“ govori o Lenonovom `ivotu i odrastawu u Liverpulu, wegovoj vezi s otu|enom majkom Yulijom i tetkom Mimi, koja ga je i odgojila. Ovo je redateqski igrani debi vi-

zuelnog umjetnika Sema Tejlora Vuda, a u kojem britanskog pjeva~a igra mladi glumac kojem predvi|aju veliku karijeru - Eron Yonson. U filmu su uloge ostvarili i britanske glumice Kristin Skot Tomas, koja igra Mimi, te En-Mari Daf u ulozi wegove majke.

SNIMA se ono {to qudi `ele da gledaju U Fran cus koj je ova go di na na javqena kao godina Koko [anel. Nedavno su se pojavila ~ak dva filma u holivudskoj produkciji o slavnoj modnoj kreatorki. U francuskim bioskopima u aprilu po~eo je da se prikazuje prvi od dva filma o Koko [anel, “Coco avant Chanel“, koji govori o `ivotu siroma{nog siro~eta koje postaje svjetska ikona mode i stila. Koko [anel u filmu igra Odri Tatu, junakiwa “^udesne sudbine Amelije Pulen“, a rediteqka An Fonten posvetila se prvom dijelu `ivota modne kreatorke. Slobodna adaptacija kwige “Lirreguliere“ Edmond [arl-Ru, film prikazuje kako je, usprkos poni`ewima, Koko [anel uspjela da se nametne i ostvari uspjeh. Drugi film o poznatoj kreatorki “Koko [anel i Igor Stravinski“, holandskog rediteqa Jana Kunena zatvorio je ovogodi{wi filmski festival u Kanu. Rije~ je o adaptaciji romana

PREMDA BI TREBALO da otkrivaju svoje junake, konvencionalni holivudski

GLAS PLUS 8. i 9. avgust 2009. 7

sve gledaniji

i ro ken ro la pla tno

Xejmi Foks kao Rej ^arls

“Koko i Igor“ britanskog pisca Krisa Grinalga, koji se bavi tajnom qubavnom vezom modne kreatorke sa ruskim kompozitorom. Koko [anel u ovom filmu igra Ana Muglali. Iako je ovaj film kod kritike lo{ije pro{ao od ostvarewa An Fonten i jedan i drugi su uticali da interes za elitni brend i statusni simbol “[anel“ postane nagla{eniji. Nakon uspjeha filma o Edit Pjaf, sa Marijon Kotijar u glavnoj ulozi, za koju je dobila Oskara, uslijedila je prava poplava biografskih filmova u Francuskoj - od filma o kwi`evnici Fransoaz Sagan i slavnom kriminalcu @aku Mezrinu do filmova o Ser`u Genzburu i Ivu Montanu, koji su u pripremi. “Virus“ filmskih biografija do{ao je iz Holivuda, gdje su se filmske pri~e o slavnim li~nostima mno`ile proteklih godina - od muzi~ara poput Reja ^arlsa, Tine Tarner ili ^arlija Parkera, preko kwi`evnika i slikara poput Trumana Kapota, Fride Kalo i Salvadora Dalija, koga treba da glume Yoni Dep i Al Pa}ino, do politi~ara poput Kenedija, Niksona i Bu{a u filmovima Olivera Stona ili ^ea u ostvarewu Stivena Soderberga. Suzan Bojl, 47-godi{wa Britanka za koju je u samo nekoliko sedmica doznao ~itav svijet, svoju }e `ivotnu pri~u us ko ro mo }i gle da ti na ve li kom platnu. Seqanka koja je redovno bila predmetom izrugivawa susjeda, odu{evila je svijet svojim glasovnim mogu}nosti-

ma iskazanim na emisiji “Britain s Got Talent“, nakon ~ega je primila niz ponuda holivudskih producenata. Prava na snimawe, me|utim, bila su u rukama su ~lana `irija spomenute emisije Sajmona Kauvela koji planira ovaj biograf ski film, svjes tan wego ve tr`i{ne vrijednosti, re`irati sam.

POVE]AWE interesa za brend "[anel" Kako Suzan dosad nije imala de~ka niti iskusila seksualne u`itke, zapala je za oko i ameri~kim tvorcima porno fil mo va. Na ime, za snim ku wenog (predstoje}eg) prvog seksa nude joj nekoliko miliona dolara. Prije nekoliko godina snimqena je i biografija jedne od najve}ih ikona ameri~ke popularne kulture 20. vijeka Yonija Ke{a “Hod po ivici“. Rije~ je o qubavnoj drami sa sre}nim zavr{etkom

koja zahvata prvu polovinu Ke{ovog `ivota i karijere, zakqu~no sa 1968. godinom i ~uvenim albumom “Live at Folsom Prison“. “Hod po ivici“ je jo{ jedan {ablonski skrojen rokerski `ivotopis, na kakve smo navikli iz Holivuda, a kakvih }e tek biti imaju}i u vidu biolo{ko odu mi rawe prve, pa i dru ge generacije rok muzi~ara. Prema nekim kriti~arima problem ovog filma je {to se u wemu, kao i obi~no u holivudskim rok biografijama, ni{ta ne problematizuje. Ako se pitate za{to je stih “I shot a man in Reno Just to watch him die“ imao presudan zna~aj za Ke{ovu karijeru, ili kako je jedan muzi~ki talentovan “yanki“ tokom pedesetih i {ezdesetih prerastao ograni~ewa i qevice i desnice, konzervativaca i radikala, do tada dubok jaz izme|u rokenrola i kantrija, postaju}i usput najkurentnija muzi~ka marka, pa i simbol 1968. (“Folsom Prison Blues“ je te godine prodat u vi{e primjeraka od “Bijelog albuma“ Bitlsa ili najanga`ovanijeg albuma Roling Stonsa “Beggars Banquet“) sviraju}i pred zatvorskim probisvjetima, pri tom ne mijewaju}i svoj stil sa po~etka karijere, sav odgovor koji se mo`e dobiti u filmu svodi se na snagu koju mu je dala qubavna veza sa Yun. Dok god postoje slavni qudi i interesovawe javnosti za wih, filmska industrija }e snimati filmove o wima. Rekordna gledanost ovih filmova i sklonost `irija poznatih svjetskih festivala da upravo ovakvim ostvarewima dodjequju najpresti`nije nagrade ide tome u prilog. Osim toga, ma koliko lo{ ili dobar bio ovakav film on }e po pravilu izazvati rasprave u javnosti o “istinitosti“ prikazanog, {to opet zavisi od perspektive iz koje je film snimqen. Obi~no se tada javqaju raznorazni “ispravqa~i krivih Drina“, koji svojim besmislenim komentarima samo podi`u vrijednost ostvarewa.

Preko trwa do “Reja” Tejlor Hekford, rediteq “Reja“, jo{ je osamdesetih godina tra`io sredstva za snimawe filma o velikom Reju ^arlsu, ali tada nije bilo zainteresovanih. Pri~a je pri~ekala, a mo`da je tako i boqe, jer osamdesetih Xejmi Foks bio je premlad da bi preuzeo glavnu ulogu u filmu o Reju. Od velike je va`nosti bilo na}i odgovaraju}eg glumca koji ima potrebnu energiju i qubav da utjelovi velikog emotivca kakav je bio Rej. Dodatnu te`inu daje ~iwenica da je Rej bio slijep od svoje sedme godine. Jedini ~ovjek za ovaj zadatak bio je Xejmi Foks. On je maestralno odigrao Reja i poslije Hekforda kqu~na je osoba za ovaj film. Bez wega ovaj film ne bio dostojan Reja ^arlsa.

biografski filmovi ne postavqaju pitawa ve} daju odgovore

8 8. i 9. avgust 2009. GLAS PLUS

OBJEKTIV

GLAS PLUS 8. i 9. avgust 2009. 9

na Saboru truba~a u Gu~i

Najmla|i qubiteq trube

Kolone bila prelaze mo to au grani~ne prelaze izza BiH u Srbiju na putuboja, i Gu~u, na Uvcu kod Prgr ada, {e Vi d Vardi{tu ko i ku ni or Zv , cu n tu Bra ri to za ni Bijeqini. Orga r bo Sa na RS iz ka`u da }e we pristi}i najma 20.000 sabora{a

FOTO: R. TASI]

Truba na uvce

Bogata ponuda suvenira

Na velikoj nici stadiona r zo po ta) u gradu ve~eras (subok i wa ti sto no r pred sigu vi{e hiqada gostiju orkestri Dejana i Petrovi}a, Bobana a , }a vi Marka Marko odr`a}e se i koncert Sawe Ili}a i Balkanike

Svi u kolo

Veselo na sve strane

I bake go{}e sabora

Mladi okupqeni oko spomenika trube FOTO: BETA I R. TASI]

ZA ZLATNU TRUBU DRAGA^EVA ove godine se na tradicionalnom Saboru u Gu~i takmi~i 20 najboqih duva~kih orkestara iz Srbije

10 8. i 9. avgust 2009. GLAS PLUS

Od rata do danas

Udru`ewe kwi`evnika Republike Srpske

Prve slabosti dr`ava je pokazala prema piscima. A i kako ne bi kada su dr`avu stvarali pisci koji su na rod vo di li pre ko ne pos to je }eg mos ta, od romanijskog Tibeta, do Sanskog Mosta koji je pao prije nego {to je majka pjesnika Bore Kapetanovi}a u selu Podlug upitala pisca ovih redova: “[ta }e biti sa nama...?“ Udru`ewe kwi`evnika Srpske je nastalo u ratu 1993. godine, na Jahorini (gdje su se krili oni koji su stvarali dr`avu u oblacima, preko tu|ih grobova i krvi). Uzalud je nepokreOvdje se jasno tni Miroslav Topalovi} go vo rio da se go re ostvaruje krije Ali-baba i ~etrdeproro~anstvo set razbojnika, da wih Ive Andri}a: vi{e interesuje profit “Bi}e vi{e od nacionalnog interesa. Narod to nije mogao onih koji }e napisati, nego da ~u je. Za {to? Za to {to su mu za us ta vi li pro~itati disawe, dali oru`je u rukwigu“ ke i pokazali crnu ta~ku rata... Kako je nastalo? Sve je bilo tempirano od strane dr`avnog vrha, preko Ne|e [ipovca i Nedeqka Babi}a. Oni su, poslije kwi`evne ve~eri na Palama, na ko joj se ni je ~u la mu ha ko li ko je pu bli ka bi la usredsrije|ena na rije~i pisaca u~esnika, predlo`ili da predsjednik bude Nikola Koqevi}, Nikola Vukoli} potpredsjednik, a Ranko Popovi} sekretar. Kako je opstojalo, kada se ve} rodilo. Ponekad, kada zapla~e, otpjevali su mu uspavanku, ali kao gruba majka, koja ga la`no utje{i i okrene se na drugu stranu, jer je savlada san. Dijete je plakalo, cviqelo, a neka su ~ak i umirala (Branko ^u~ak, \uro Damjanovi} i Radoslav Samaryija). Ni{ta zato. Trebalo je dobiti rat, a izgubiti prave qude. Pre~e je bilo da se ra|aju dr`avna preduze}a za {verc sa neprijateqima (“Centrex“, “Selekt impex“, i druga pod kontrolom dr`avnog vrha), nego da se piscima primaknu glave. Mogli su se pogledati “o~i u o~i“, pa eto belaja. Voli Radovan Joju Tintora nego Udru`ewe kwi`evnika. Da nije tako, savjetnik bi mu bilo udru`ewe, a ne “moler“. Nikola Koqevi}, onakav kakav je bio - nije se snalazio. Imao je nau~ni dignitet, pa ~ak i dr`avni~ki, ali ra tno-pro fi ter ski – ni je. Ve} se po ~eo kolebati i trpjeti potrese u sebi, ali – kome to re}i? Poslije Nikole Koqevi}a za predsjednika dolazi Vladimir Nasti}, su{tinska dobri~ina, ali ne}e se qutiti – izlomqen ratnim kompromisima, a najvi{e onim koje je ciqano prema wemu upu}ivao Vojo Maksimovi}. Tako ~ovjek ka`e, ali nije imao moralnu opstojanost da tome da javne dimenzije. Nagutao se straha u komunizmu i sa Radovanovom i Vojinom dodatnom dozom – zamukao. Otko~i ga ponekad pokoja ~a{ica, ali – kasno. Wegov sekretar Babi} je bio kao Epimetej, Prometejev brat, ~ovjek koji kasno shvata (a mo`da nikada). Obojica bili jalovi za svaki vid socijalne akcije. Cirkusi organizovawa i vo|ewa skup{tina su nevi|eni i ne~uveni u istoriji Udru`ewa kwi`evnika. Tu se jasno ostvaruje proro~anstvo Ive Andri}a: “Bi}e vi{e onih koji }e napisati, nego pro~itati kwigu.“ Takva je bila Skup{tina u Zvorniku (u Osnovnoj {koli “Sveti Sava“), u Bawoj Luci (Pedago{ka akademija i posqedwa u Ugostiteqskoj {koli). Po sistemu tajnog glasawa, izabran je Zoran Kosti} za predsjednika. Preuzimaju}i ulogu predsjednika obe}ao je sazvati sjednicu Uprave Udru`ewa za sedam dana, ali je nije sazvao ni za ~etiri godine. Treba priznati da je premjestio sjedi{te u Bawu Luku (uz moju malenkost), pokrenuo ~asopis “Zalog“, pojavio se na vi{e mjesta, kao predsjednik Udru`ewa ili `irija. Sje dni cu Pred sje dni{ tva ni je ni ka da sa zvao. Umjesto da pripremi reviziju ~lanstva, rad Udru`ewa kwi`evnika je sveo na mrtvu ta~ku, po principu: Udru`ewe – to sam ja!

Slikarski predjeli FOTO: S. TASI]

Pi{e: Nedeqko @UGI]

Prijedor~anin Radovan

Ve} 35 godina radim na temi koja se odnosi na proizvodwu hrane. Uspostavqam jednu notu koja izra`ava odnos ~ovjeka prema `ivotiwama i prema prirodi. To je ta utabana staza, a korijene vidim u tome {to sam ro|en u Potkozarju, u seoskoj familiji, rekao Kraguq

RAZGOVARALA: SNE@ANA TASI] [email protected]

a do van Kra guq, svjet ski po znat umje tnik po ri je klom iz Pri je do ra, skre nuo je pa`wu javnosti jo{ sedamdesetih godina, kada je kroz svo je gra fi ke po ~eo da ra zvi ja temu koja i danas zaokupqa wegovu pa`wu i ~i ni ki ~mu wego vog umjetni~kog djela - pot~iwavawe prirode ~ovjeku i wegovo sve ve}e udaqavawe od `i vo tne sre di ne, ko je posqedi ~no vo di ka samo uni{tewu. Ovaj mul ti me di jal ni umje tnik, koji ve} de cenijama `ivi i radi na relaciji Pariz – Vels i pos ti `e za vi dne us pje he svo jim nastupima na savremenoj umjetni~koj sce ni, ni kad ne za bo ravqa svoje rodno selo Palan~i{te na-

R

do mak Pri je do ra, gdje svra }a u pauzama izlagawa u velikim umjetni ~kim cen tri ma. Ovih da na u~estvuje u ra du kolonije “Sreten Stojanovi}“ na Mrakovici. GLAS: Iako nis te ~es to po ho di li umje tni ~ke ko lo ni je, pri je dvi je go di ne to je bi lo Si }e vo, a sa da ste, evo, u svom rodnom gradu. [ta Vas je opredi je li lo da ipak u~es tvu je te u radu jedne kolonije? KRA GUQ: Is kus tvo iz Si }e va, jer to je je dna od najstarijih ko lo ni ja, ko lo ni ja Na de `de Pe tro vi}, umje tni ce iz Srbi je. Do la zak u Pri je dor je ve} dru ga pri ~a, jer ni sam mo gao da igno ri {em ~iweni cu da }e se ov dje oku pi ti ta ko ve li ki broj po zna tih umje tni ka sa ovih pros to ra, koji svojim radom daju veliki do-

U PRIRODI postoje univerzalni Arheolo{ko otkri}e kod Kwa`evca

Tragovi naseqa iz praistorije KWA@E VAC - Na lo kalitetu Bawica nedaleko od Kwa`ev ca stru~waci Ar he olo {kog in sti tu ta u Beo gra du i Za vi ~aj nog mu zeja otkrili su tragove naseqa iz do ba pra is to ri je, an ti ke i sredweg vi je ka, javio je RTS. Arheolozi su otkrili i kul tni kom pleks iz ra nog me tal nog do ba, re kli su no vi na ri ma ru ko vo di oci is tra `i vawa Mi lo rad Stoji} sa Arheolo{kog in-

sti tu ta i kus tos ar he olog Za vi ~aj nog mu ze ja u Kwa `evcu Bojana Iliji}. Arheolo{ko nalazi{te Rgo {te po zna to je stru~ 'waci ma od 1977. go di ne. Ta da su na je dnom imawu pro na |e ni os ta ci sredwo vjekovne nekropole, a 2006. godine otkriven je i lokalitet Bawica. Na po dru ~ju Kwa`ev ca pos to ji jo{ niz zna~ajnih nalazi{ta od kojih su najpo zna ti ja Ra vna ili ne ka -

da{wi Ti ma cus mi nus i Ga bro vni ca, je di ni lo ka li tet kod nas sa do ku -

men to va nim pe }in skim sli kar stvom iz pra is to rije.

GLAS PLUS 8. i 9. avgust 2009. 11

Kraguq ve} decenijama stvara u Parizu

od Potkozarja do Velsa sa izlo `bom do {ao na sve pros to re biv {e Ju go sla vi je. Ri je~ je o izlo `bi “Milky way“, ko ja je prvo bi tno tre ba lo da po |e iz Slovenije, a da po obi lasku vi{e zemaqa zavr{i u Vel su, me|utim, plan je promijewen.

ZAVI^AJ nikad ne zaboravqa

Radovan Kraguq

pri nos ne sa mo na lo kal nom ni vou, u svom dvori{tu, ve} i {ire. GLAS: Na ~e mu trenutno radite? KRA GUQ: Radim na proje ktu mo je pu tu ju }e izlo `be u or ga ni za ciji vel {kog Mi nis tar stva kul tu re i Ga le ri je sa vre me ne umje tnos ti sje ver nog Velsa. Izlo`ba }e bi ti pri ka za na u sa mom Vel su po vo dom otvarawa rekonstru isa nog pros tora ga le ri je, da bih odmah poslije to ga, na je sen sqede }e go di ne,

GLAS: [ta je te ma ti ka te putuju}e izlo`be? KRA GUQ: Ri je~ je o pro je ktu pu tu ju }e izlo `be ko ja pred stavqa vi {e od 30 go di na mo ga ra da, na je dnu spe ci fi ~nu te mu, a ona je ve za na za ~o vje ka i wego vu oko li nu. U vri je me mo jih po ~e ta ka bio je tek for mi ran eko lo {ki po kret ze le nih u Wema ~koj i Fran cus koj, kao i po kret “Pri ja teqi zemqe“ u Ve li koj Bri ta ni ji. Ja sam u~es tvo vao u wiho vom ra du, jer sam shva tio da je to ne {to {to je vri je dno pa`we. U to vri je me sam bio i u~e snik de mon stra ci ja ko je je ras tje ri va la po li ci ja, ta ko da sam tih ini ci jal nih go di na po ~eo da ra dim na tu te mu. Izlo `ba }e pre mi jer no bi ti izve de na idu }e go di ne. GLAS: Ima te li ne ke ne os tva re ne `eqe u umje tnos ti ili su to ne ke uta ba ne sta ze sa ko j i h v i {e ne n a m j e r a v a te d a skre }e te? KRA GUQ: Ve} ne kih 35 go di na ra dim na te mi ko ja se odno si na proi zvodwu hra ne, ima te proi zvodwu hra ne

sa zemqe i mli je ~nih proi zvo da. Po {to su u pi tawu do ma }e `i vo tiwe, ja uspos tavqam je dnu no tu ko ja izra `a va upra vo taj odnos ~o vje ka pre ma `i vo tiwama i pre ma pri ro di. To je ta uta ba na sta za, a ko ri je ne vi dim u to me {to sam ro |en u Pot ko zar ju, u se os koj fa mi li ji i je dnom ka da sam imao pri li k u da odem u Vels, pre po znao sam i ta mo te is te mo ti ve, taj odnos ~o vje ka i pri ro de. U pri ro di ina ~e pos to je uni ver zal ni mo ti vi, ko ji su sli ~ni je dni dru gi ma gdje god da se na |e te. Upra vo sam se u Vel su, gdje sam ~es to bo ra vio, za in te re so vao za pri ro du i `i vo tiwe, i za ra zli ku od to ga {to ja pam tim kao di je te iz Pot ko zar ja, ov d j e sa m su s r e o i n d us t r i j s k u , pla ni ra nu proi zvodwu i ja sam se opre di je lio za tu te mu. GLAS: [ta Vas uvi jek izno -

va vra }a u Pot ko zar je i da li Vas ta umje tni ~ka crta vu ~e u ove predjele, da o wima govorite sa toliko qubavi? KRA GUQ: To je ele men tar no prisutno u svakom ~ovjeku, po{to se radi o detiwstvu, jer smatram da svi mi du bo ko u se bi no si mo te do `ivqaje i sa znawa iz dje tiwstva. Mo je djetiwstvo je bi lo ne obi ~no, jer ja sam kao di je te do`ivio Drugi svjetski rat, pro {ao sam Ja se no vac, bio sam u Sisku, i to su bile mu~ne godine kao i mo je dje tiwstvo. In ten zi vno je i stalno to prisutno u meni, iako sam vi{e od pola vijeka u inostranstvu. Imao sam priliku da pre po znam ove pros to re i na dru gim mjes ti ma, kao ne ke univerzalne vrijednosti. A to je ono {to je u umje tnos ti bi tno, ni{ta lokalno, ve} ~isto sentimentalno.

Skulptura GLAS: Imate li neke planove vezane za rodni kraj, bilo umjetni~ki bilo privatno? KRAGUQ: Bio je prijedlog nekoliko qudi u Prijedoru, kada je rekonstruisana glavna ulica, da uradim jednu skulpturu u samom centru grada. Tu je i jedan projekat vezan za Bawu Luku, a koji podrazumijeva skulpturu, arhitekturu. Ideja je potekla od takozvanog depoa hrane, kada na kraju sezone imate sve namirnice, kukuruz, `ito, koje se odla`u u ambar i imao sam ideju da tako ne{to uradim kao skulpturu. Nadam se da }e se na}i neka sredstva da se ove ideje realizuju, {to bi meni bilo veliko zadovoqstvo.

motivi, koji su sli~ni jedni drugima gdje god da se na|ete Etnografski muzej

Izdava~ka ku}a “Laguna“

Portreti iz 19. vijeka Potraga za Konstantinovim ma~em BEO GRAD - Li ko vnu zbirku Etnografskog muzeja u Beo gra du ~i ne sli ke, gra fi ke, li to gra fi je, akva re li i crte `i, ko ji, prije svega, imaju dokumentarnu vrije dnost, a dio su mu zej skog ma te ri ja la ko ji se pri k upqa od sa mog osni vawa Mu ze ja, pre no se srpski mediji. Zbirku ~ine gra|anski por tre ti nas ta li u dru goj po lo vi ni 19. vi je ka. Por tre ti pred stavqaju izvan -

redan materijal za prou~avawe na ~i na odi je vawa odre|enih slojeva dru{tva, a djelo su lokalnih ili putuju}ih slikara. Zna~ajan dio zbirke ~ine akva re li i crte `i odjevnih pre dme ta, na ki ta i {ara sa tekstilnih predme ta i us kr{wih ja ja, nas ta lih za hvaquju }i ra du slikara-ilustratora Muzeja, kao {to su Olga Benson, Mi li ca Ma tlas, Ra dmi la Tanaskovi} i drugi.

BEOGRAD - Prvi roman Ni{lije Dejana Stojiqkovi}a “Kon stan ti no vo ras kr{}e“ objavqen je u ediciji “Meridijan“ izdava~ke ku}e “Laguna“, javio je Tanjug. Stojiqkovi}, iznikao na alternativnoj strip sceni, rokenrolu i bave}i se novinarstvom, osmjelio se da zapo~ne karijeru romanopisca djelom u kome je ukrstio nekoliko najpopularnijih `anro va. Ti `an ro vi sti `u u ve li kim ko li ~i na ma pre ko pisaca poput Dena Bra-

una, Sti ve na Kin ga, En Rajs i Stefani Majer, a tu su i biblijski trileri Hor-

hea Moliste, Huana Gomesa Hurada, Sema Borna... Za pozornicu svoje pri~e odabrao je Ni{, a vrijeme je Drugi svjetski rat, jer mu je to omogu}ilo da na wu smjesti oku pa to re Ni jem ce, ~e tni ke, par ti za ne, ot mje ne gra|ane i boeme, kartaro{e, kafanske muzikante... Sve to je za ~i nio po tra gom za le gendarnim ma~em Konstantina Ve li kog i po ja vom vam pi ra, ko ji u po tra zi za “hranom“ ne biraju kome }e isisati krv.

Dep odustao od Kihota Xoni Dep odustao je od uloge Dona Kihota u novom filmu Terija Gilijama (“The man who killed Don Kijote“), jer je “zatrpan drugim projektima“. - Dogovorio je snimawe velikog broja filmova, tu su novi “Pirati“, onda “Alisa“, poslije toga rimejk serije..., tako da mogu da potvrdim da je Dep odustao od uloge u filmu - rekao je re`iser Gilijam, koji je snimawe po~eo prije sedam godina.

Otmica metroa “Otmica metroa 123” novi je film re`isera Tonija Skota, sa Denzelom Vo{ingtonom i Xonom Travoltom u glavnim ulogama, javio je Bi-Bi-Si. Radwa filma po~iwe otmicom voza podzemne `eqeznice “Pelham 123”. Gradona~elnik i gradska vlast ne mogu da vjeruju da bi neko bio dovoqno lud da otme voz, ali veterana policije Wujorka Zakarija Garbera to ne ~udi. Predvo|eni jednim od najiskusnijih otmi~ara, Blumom, teroristi su isplanirali sve do posqedweg detaqa.

Salma iz cirkusa Glumica Salma Hajek tuma~i}e ulogu bradate `ene u filmu o cirkuskim nakazama. Hajekova }e postati dio cirkuske predstave u filmu “Asistent vampira“, re`isera Pola Vejca. Film govori o mladi}u koji sre}e misterioznog ~ovjeka u cirkusu nakaza za kojeg kasnije saznaje da je vampir. Film }e bioskopsku premijeru imati u oktobru ove godine. Salma Hajek nedavno je potvrdila da }e igrati u Kusturi~inom filmu “Sedam prijateqa Pan~a Viqe i `ena sa {est prstiju“.

12 8. i 9. avgust 2009. GLAS PLUS

U javnosti se prvi put pojavio Danijel Zauer, sin iz prvog braka mu`a wema~ke kancelarke

Merkelova, odrasla u strogoj protestantskoj, sve{teni~koj porodici i skoro hermeti~ki ~uva svoj privatni `ivot, tako da je pojavqivawe pastorka pored we privuklo veliku pa`wu

Angela Merkel sa suprugom i pastorkom PRIPREMILA: @AKLINA MIJATOVI] [email protected]

U

Angela Merkel sa suprugom

javnosti je Danijel Zauer to li ko ma lo po znat, da fo to re por te ri u Baj roj tu, na otva rawu tra di ci onal nog fes ti va la mu zi ke Ri harda Vagnera, uop{te nisu znali ko je zgodan mladi}, raskop~anog sakoa, kratko, mo der no po d{i {a ne ko se, koji stoji tik uz kancelara An ge lu Mer kel. Prvo se pre tpos tavqalo da je, mo `da, rije~ o momku iz obezbje|ewa. Kasnije se saznalo da je to sin iz prvog braka wenog mu`a, profesora Joahima Zauera. Mer ke lo va, odra sla u strogoj protestantskoj, sve{teni~koj porodici, skoro hermeti~ki ~uva svoj privatni `i vot, ta ko da je ovaj doga|aj iz bavarskog Bajrojta, od prije nekoliko dana, gdje se wema~ka kancelarka pojavila u pratwi svog mu`a, profesora Zauera i po prvi put i wegovog sina iz prvog braka Danijela (35), privukao veliku pa`wu. Za Danijela {tampa pa{e da je, kao i svoj otac, povu~en, ali da wegov brat Adri jan `i vi ne {to “ja vnije“.

Helmut Kol I stari kancelar, kako ga zovu, - Helmut Kol - koji se pribli`ava osamdesetoj godini, na{ao se ponovo u medijima pro{le godine, kada je odlu~io da se o`eni, po drugi put. On se o`enio dugogodi{wim prijateqicom Maj-

Adrijan je fotograf, koji je studirao u Lajpcigu, suvla snik je pro du cen tske galerije “Amerika“ i, kako pi{e {tampa, otac malog Kazi mi ra, sta rog 18 mje se ci. Merkelova je, po toj liniji, odnedavno postala baka.

PRVI BRAK trajao samo nekoliko godina Obo ji ca bra }e su iz prvog bra ka dru gog mu `a Angele Merkel, profesora Zauera i oni su, od 1983. godine, poslije wegovog razvoda od prve `e ne, je dne koleginice, hemi~arke, ostali da `ive sa majkom.Sa sinovima svoga mu`a, Merkelova, kako pi{e ovda{wa {tampa, ima prijateqski odnos, dobra je ma}eha. Privatni `ivot wema~kih politi~ara, naro~ito kancelara, su uvijek pobu|ivali medijsku pa`wu. Jedan od onih o kome se puno pisalo je Ger h a r d [re der, poznat po bra kovima sa li jepim,

mladim i pametnim `enama. On je sada u ~etvrtom po redu braku s najmawe deceniju i po mla |om Do ris, no vi narkom po struci, s kojom je usvojio i dvoje djece iz Rusije. Kada je rije~ o Merkelo voj i wenom pri va tnom `ivotu, mediji pi{u da se sa 23 godine udala za jednog stu den ta, ko ji se pre zi vao Merkel, i da je brak trajao svega par godina. Za tim se 1998. go di ne udala za Zauera, koji je Merkelovu upo znao u Cen tral nom in sti tu tu za fi zi ~ku hemiju u Berlinu 1989. godine. Zauer skoro ni kad

ke Rihter, mla|om od wega skoro tri decenije, s kojom je zajedno 2004. godine na [ri Lanki pre`iveo ~ak i cunami. Za wu se ka`e da je zaposlena u wema~kom Ministarstvu privrede, ali i da je radila i kao novinar.

SA SINOVIMA svoga mu`a Merkelova ima prijateqski odnos

ne pra ti svo ju su pru gu u wenim javnim nastupima i slu`benim posjetama, ali je uvi jek tu kad je u pi tawu ne {to va `no kao {to su, recimo, posjete ameri~kih predsjednika ili kulturni doga|aji, poput Vagnerovog festivala. - Moja li~nost ne stoji ni u kakvom odnosu prema politi~kom radu Angele Merkel - re kao je je dnom {armantni profesor Univerziteta Humbolt u Berlinu, koji je poznat i po tome {to nije bio prisutan u parlamentu ~ak ni novembra 2005. godine, kada je wegova supruga po la ga la za kle tvu, kao prva `ena kancelar u istoriji Wema~ke. Zauer je ro|en 1949. godine u Hozenu, u Lu`icama, doktorirao je hemiju i ima iza sebe ogromno profesionalno iskustvo - evropsko i ameri~ko. Iako se Zauer veoma rijet ko po javquje u ja vnos ti, mediji, ipak, pi{u da on podr`ava svoju suprugu kao “ti hi sa vje tnik“ i da ponekad “baci oko” na rukopise wenih govora.

GLAS PLUS 8. i 9. avgust 2009. 13

FOTO: AGENCIJE Amerikanci u Avganistanu

U ameri~koj vojsci pove}an broj samoubistava

Mladi u opasnosti, di`u ruku na sebe Pove}awe broja samoubistava mnogi u vojsci i izvan we pripisuju stresu zbog u~estalog slawa vojnika u ratne zone u kojima su pripadnici oru`anih snaga svakodnevno izlo`eni opasnostima. Na to uti~e i odvojenost od porodice, kao i drugi faktori, pokazuju dosada{we analize stru~waka ameri~koj armiji se posqedwih godina pove}ava broj samoubistava, pogotovo me|u vojnicima koji su anga`ovani u ratnim podru~jima u Iraku i Avganistanu. U Pentagonu je odlu~eno da se sprovede veliko istra`ivawe, kako bi se, na nau~noj osnovi, utvrdili uzroci ove pojave i pomoglo onima koji su skloni tome da dignu ruku na sebe. Komanda kopnene vojske je, kako javqa Glas Amerike, obezbijedila 50 miliona dolara za istra`ivawe koje }e obuhvatiti pola miliona vojnika, kako bi se utvrdili uzroci koji naj~e{}e dovode do samoubistava. Petogodi{we istra`ivawe sprove{}e Nacionalni institut za mentalno zdravqe u koje }e se ukqu~iti visoki stru~waci sa nekoliko presti`nih univerziteta. Vjeruje se da }e to biti od koristi i za civile, potencijalne samoubice. Broj samoubistava se pove}ava iz godine u godinu i ve} je poprimio zabriwavaju}e razmjere. U 2007. godini u kopnenoj vojci bilo je

U

115 samoubistava, a u 2008 139. Taj trend je nastavqen i u ovoj godini i mogao bi da dostigne rekord. U prvih {est mjeseci su 92 vojnika digla ruke na sebe. Vojska je i dosad pokretala programe za obuku oficira i vojnika, kako bi zaustavila plimu samoubistava. Ali, te akcije nisu dale

o~ekivane rezultate. - Samoubistvo je u stvari vrh sante leda. Novim istra`ivawem sazna}emo mnogo o podlo`nosti i rizicima za samoubistvo, odnosno na koji na~in da suzbijemo tu pojavu. To je ne{to {to je potrebno cijeloj zemqi, a ne samo vojsci obja{wava direktor Na-

cionalnog instituta za mentalno zdravqe dr Tomas Insel.

UTVR\IVAWE uzroka na nau~noj osnovi Pove}awe broja samoubistava mnogi u vojsci i izvan we pripisuju stresu zbog u~estalog slawa vojnika u

Centar za smawewe stresa

Ameri~ki vojnici u Iraku

Nezavisno od ovog istra`ivawa, koje }e trajati pet godina, u kopnenoj vojsci otvaraju centre za smawewe stresa i stru~no savjetovawe u nastojawu da se smawi broj samoubistava. Oni poku{avaju da pomognu vojnicima, prije svega onima koji su anga`ovani u ratnim zonama u Iraku i Avganistanu, koji su izlo`eni razli~itim stresovima.

ratne zone u kojima su pripadnici oru`anih snaga svakodnevno izlo`eni opasnostima. Na to uti~e i odvojenost od porodice, kao i drugi faktori, pokazuju dosada{we analize stru~waka. Dr Robert Ursano, koji }e rukovoditi novim istra`ivawem, isti~e da sve te

uzroke treba i nau~no provjeriti. On ka`e da bi istra`iva~i sa univerziteta Kolumbija, Harvard i Mi~igen, koji }e biti anga`ovani na ovom projektu, trebalo da utvrde sve uzroke koji dovode do toga da mladi qudi di`u ruku na sebe. To }e, kako nagla{ava, sigurno pomo}i i civilima koji su skloni samoubistvima. U sklopu istra`ivawa u sqede}e tri godine bi}e intervjuisani svi novi regruti Kopnene vojske, odnosno 250.000 vojnika. Pod lupom }e se na}i i stariji vojnici i oficiri. Posebna pa`wa bi}e posve}ena onima koji su ve} poku{ali samoubistvo. Bi}e kontaktirano i sa ~lanovima wihovih porodica i prijateqima, kako bi se proniklo u sve uzroke koji dovode do toga da neko digne ruku na sebe.

U PRVIH {est mjeseci ove godine 92 ameri~ka vojnika digla ruku na sebe

14 8. i 9. avgust 2009. GLAS PLUS

Fudbaler Real Madrida ignorisao biv{u djevojku

ajskupqi fu dba ler svi je ta ne prestaje da obilazi zabave na kojima je obi~no prva zvi jez da ve ~e ri. Tako je nedavno sreo i svoju biv{u

N

djevojku Nereidu Gaqardo sa kojom je bio u vezi prije godinu dana. Wih dvoje su se sreli u jednom klubu na ostrvu Majorka. Me|utim, nakon {to mu je Nereida pri{la Ronaldovi tjelohraniteqi su je udaqili iz wego ve

blizine, a najbogatiji fu dba ler svijeta sceni je svjedo ~io i pri tom ni je ni trepnuo. - Ali on je moj biv{i de~ko zavapila je Nereida, ali tjelohra-

ni teqi su, kao i Ronaldo, bili nepopustqivi. Pro {le go di ne u ovo vrijeme Nereida i Ronaldo krstarili su ita li jan skom oba lom sva kog dana daju}i do znawa agil nim ita li janskim pa pa ra ci ma ko li ka je ~vrsta wiho va ro man sa da bi ista, pukla samo nekoliko sedmica nakon romanti~nog qetovawa. Otada rijetko pro|e mjesec, a da Nere-

ida novinarima ne zakuka za biv{im momkom kojem je u me|uvremenu cijena vrtoglavo narasla. U me|uvremenu Portugalac se smjestio u Madridu, te je kupio ku}u u nasequ La Fin}a koja je procijewena na osam miliona funti. Ku}a se prostire na ~etiri i po hiqade kvadratnih metara, a portugalski reprezentativac na raspolagawu }e imati 36 soba, gara`u za desetak automobila i bazen na kome bi mu pozavidjeli Milorad ^avi} i Majkl Felps, a koji ima dimenzije 15 puta sedam metara. Ronaldo }e u Realu zara|ivati 220 hiqada evra sedmi~no, iako cijena od osam miliona funti zvu-

~i do voqno mon denski, u agenciji za ne kre tni ne koja prodaje stanove u ek sklu zi vnom na sequ La Fin }a izja vi li su da ta kva ci je na od go vo ra “sredwem sta le `u“. Ina~e, prvi kom{ija }e mu biti jo{ jedan ~lan “kraqevskog kluba“ Raul Gon z a le s Blanko.

Nereida Gaqardo

Kristijano Ronaldo

Novope~eni {panski rukometa{ smjestio se u Barseloni

FOTO: AGENCIJE

Wih dvoje su se sreli u jednom klubu na ostrvu Majorka. Me|utim, nakon {to mu je Nereida pri{la Ronaldovi tjelohraniteqi su je udaqili iz wegove blizine, a najbogatiji fudbaler svijeta svjedo~io je sceni i pri tom nije ni trepnuo

Holandski sportisti podr`ali homoseksualce

Rutenka u Vinter i Van Hojdonk na gej paradi Etoovom stanu Istaknuti holandski sportisti, me|u kojima je i biv{i fudbalski reprezentativci Sergej Rutenka FOTO: AGENCIJE

Naj no vi ja akvi zi ci ja ru ko me tnog klu ba Bar se lo na, Bje lo rus sa {pan skim pa so {em Ser gej Ru ten ka, u na re dne tri se zo ne, na ko li ko je pa ra fi rao ugo vor sa ka ta lon skim klu bom, `i vje }e u eli tnoj vi {es pra tni ci u sta nu od 170 kvadrata. Ni je po zna to ko li ko ko {ta mje se ~na ren ta za bo ra vak u ova ko lu ksu znom pros to ru, ali ono {to se zna je da je upra vo iz ovog stana ne ta ko da vno iza {ao Sa mju el Eto, dos ko ra{wi ~lan fudbalske selekci je Bar se i no vi igra~ mi lan skog Intera. Kamerunac je godi na ma una zad u`i vao u ras ko {noj “gaj bi“ ko ja u svom sas ta vu ima i ma li ba zen, a tu p r i v i le gi ju od sa da }e imati je dan od naj boqih svjetskih rukometa{a.

“lala“, Pjer Van Hojdonk i Aron Vinter, bili su specijalni gosti na gej paradi, odr`anoj na ulicama Amsterdama. Pored Vintera i Van Hojdonka, podr{ku osobama homoseksualnog opredjeqewa pru`ila je i ~uvena pliva~ica Inge de Bruin, a u prvim redovima bila je i biv{a kliza~ica Ivon van Genip. Oni su bili obu~eni u majice sa natpisom "respect" (po{tuj) i po izrazima wihovih lica bili su zaista gej (veseli) tokom ove manifestacije. - Mislim da svako ima pravo na izbor, kako u `ivotu, tako i sportu. ^ovjek je ~ovjek, bez obzira na wegovu seksualnu orijentaciju. Na`alost, tu`no je {to veliki broj qudi ne posmatra stvari iz tog ugla - izjavila je Van Genip.

Aron Vinter i Pjer van Hojdonk

FOTO: AGENCIJE

GLAS PLUS 8. i 9. avgust 2009. 15

MOZAI^KA UKR[TENICA

Zadovoqni ste zbog novih informacija koje kru`e na poslovnoj sceni, prepoznajete mogu}i dobitak ili potencijalni uspjeh. Nemojte da dozvolite da zbog sitnih interesa napravite po~etni propust i izgubite ne~ije povjerewe. Osje}ate novi emotivni uzlet i `elite da ostvarite svoje namjere, bez obzira na povremeno nerazumijevawe svoje okoline.

Rak Va`no je da pravilno usmjeravate svoju kreativnu energiju kroz rad ili stvarala{tvo, kao i da se distancirate od osobe koja vas dodatno optere}uje. U qubavnom odnosu poku{avate pravilno da sagledate razli~ite aspekte partnerovog pona{awa, ali ne pronalazite zadovoqavaju}i odgovor. Nema potrebe da reagujete na osnovu prvog impulsa, ve} sa~ekajte da se sti{aju uzavrele strasti.

Vaga Udru`ite svoje poslovne interese sa provjerenim timom koji obe}ava uspje{nu i dugoro~niju saradwu. Zbog emotivne nesigurnosti povremeno imate potrebu da provjeravate svog partnera. Poku{avate da utvrdite sve sli~nosti koje postoje u emotivnom privla~ewu i razlike koje vas udaqavaju. Va`no je da zajedni~ki odgovorite na sve qubavne dileme.

Jarac Potrebni su vam boqi uslovi kako biste ostvarili svoje ciqeve. Ne `elite da se povinujete pred ne~ijim zahtjevom bez razumnog i detaqnog obja{wewa. Djelujete zabrinuto u qubavnom odnosu. Iznenadne promjene u partnerovom pona{awu ili veliki izlivi emocija u vama pobu|uju i dodatnu sumwu. Poku{avate da shvatite {ta se de{ava sa voqenom osobom kada se ne nalazi u va{oj blizini.

Bik Potrebno je da se vje{to prilagodite razli~itim uslovima poslovawa i da ostanete dosqedni u svojim namjerama. Nemojte dozvoliti da vam nedostaju optimizam i jaka voqa. Ponekad razli~ita vi|ewa stvari ili doga|aja mogu da uslove qubavni razlaz, ali i da stvore novu priliku za emotivno zbli`avawe. Uz blisku osobu sve mo`e da se ostvari i prevazi|e na dobar na~in.

Lav Ponekad vam nedostaju strpqewe i odre|eni diplomatski maniri. Zaboravite na la`ne obzire ili na strogi glas razuma u qubavnom `ivotu i slijedite svoja osje}awa. Nema potrebe da se povodite za dramskim zapletima u dru{tvu voqene osobe. Ukoliko ste slobodni, spontano odgovorite na ne~ije udvarawe ili na qubavni poziv.

[korpija Povremeno osje}ate nedostatak voqe ili koncentracije u obavqawu nekih rutinskih zadataka. Djelujete uzdr`ano i ne `elite da prekora~ite svoja poslovna ovla{}ewa, stoga odla`ete kona~nu odluku. ^ini vam se da prolazite kroz novi “qubavni suton“. Nedostaju vam ve}i izlivi emocija i strasti u qubavnom odnosu. Partner ~esto odsustvuje iz vama nepoznatih razloga.

Vodolija Potrudite se da budite dovoqno promi{qeni pred osobom koja mo`e da vas okarakteri{e na pogre{an na~in. Ne dopada vam se emotivno osporavawe jer mnoge stvari koje ~inite nisu po mjerilima ili po ukusu voqene osobe. U neformalnim susretima ne uspijevate da privu~ete ne~iju pa`wu, ~ak ni uz pomo} zavodni~kog {arma i poznatih “qubavnih trikova“.

Blizanci @elite da se izborite za {to boqe poslovno-finansijske interese i uslove. Vodite aktivan dru{tveni `ivot i rado se pojavqujete na javnim mjestima. Pri`eqkujete nove ili neobi~ne emotivne kontakte na razli~itim stranama. Ono {to drugima djeluje te{ko ili nemogu}e, za vas predstavqa uigranu varijantu emotivnog potvr|ivawa.

10 slova: 9 slova: 8 slova: 7 slova: 6 slova: 5 slova: 4 slova: 3 slova:

Djevica Izbjegavajte situacije za koje nemate dovoqno znawa, profesionalne umje{nosti ili prakti~nog iskustva. Poku{avate da promijenite svoju ulogu u qubavnom odnosu, za sada nemate veliki uticaj na partnerovo mi{qewe ili odluke. Suvi{e je rano da donosite ocjenu o pona{awu bliske osobe ili ozbiqan zakqu~ak o stvarima koje nisu po va{oj voqi.

2 slova:

AVIOLETOVI. DRVARSTVO, PISKARATI, PO[TIVATI. BRATSTVO, VARIVODE, KREATORI, OVLADATI. DVOROVI, RANITAL, YINEPRI. VRTALO. TITOV. VIJA, EVRI, IVER, TROA. ANI, VPA, ZPK, IVE, RAI, RIM, SPA, TEL, TRN, ]I]. A], BY, ER, IR, RA. Psiho

Strijelac Potrebna vam je mudrost i dodatno strpqewe prije nego {to predstavite svoje poslovne planove pred saradnicima. Potrudite se da boqe prilagodite svoje pona{awe u qubavnom odnosu. Nema potrebe da kritikujete voqenu osobu ili da preuveli~avate ne~ije mane. Mudro sa~ekajte da partner prvi progovori ili da vam povjeri svoje dileme.

Ribe Neko vas indirektno sputava da ostvarite svoje namjere, zbog toga trpite izvjesnu nepravdu ili gubitak. Sa~ekajte povoqniju priliku za uspje{nu akciju. Potreban vam je neko da vas emotivno inspiri{e i dodatno oraspolo`i. Od voqene osobe o~ekujete vi{e pa`we i we`nosti nego {to dobijate. Ne krijete svoje razo~arewe zbog nekih postupaka i zahtijevate detaqna obja{wewa.

RJE[EWE: BY, RIM, ANI, TEL, SPA, TRN, VIJA, VPA, T, O, U, RAI, ER, DRVARSTVO, ZVORNIK, RA, PO[TIVATI, KREATORI, OVLADATI, AVIOLETOVI, ]I], IVER.

Ovan

Pojmove iz spiska rasporedite u lik ukr{tenice. Ako to pravilno uradite, u osjen~enim poqima uspravno dobi}ete ime i prezime na{eg {ahiste i {ahovskog sudije sa slike, a vodoravno - grad u kojem `ivi.

RJE[EWE: A^INSK, KALAJ, K, POPRSKOTINA, TU, VRUTAK, SKD, ISTO^NI MOSTAR, VO, SKIPER, ORA, VITAMINI, PAN, R, MITI]ANKA, K, UQE, IRI, EZDRA

Ono {to mi, kao grupa, poku{avamo od samog po~etka je da sru{imo granice izme|u nas i publike, jer smo i sami do{li odatle – bili smo fanovi prije nego {to smo postali bend, rekao Ex urneju pod nazivom “360 stepeni“, kojom promovi{u aktuelni album “No Line on the Horizon“, U2 su zapo~eli 30. juna u Barseloni. Do kraja oktobra odr`a}e 44 koncerta {irom Evrope i Sjeverne Amerike. Poznati po upe~atqivim nastupima, izuzetno privr`enoj publici, grandioznim scenografijama, ali i humanitarno-politi~kom aktivizmu, U2 sve ove elemente isporu~uju i na aktuelnoj turneji. Koncertima u Zagrebu, 9. i 10. avgusta, U2 pristupaju kao centralnom doga|aju u regionu. Tim povodom dali su intervju za Televiziju B92 i to u kompletnom sastavu. Kakvi su va{i dosada{wi utisci o ovoj turneji. Da li vam je i daqe uop{te zabavno da idete na turneje? BONO: Zabavno je kada sve funkcioni{e, nije kad ne funkcioni{e. Ako mi je glas u formi, ako je tehnika ispravna, ako je publika uz nas i mi uz wu, kada mo`emo da se na neki na~in izgubimo u pjesmama – nema qep{eg osje}awa na svijetu. Ali ako nije tako, onda postane{ nesiguran, ne pjeva{ dobro, ne komunicira{ sa publikom i to je totalni pakao. Do|e ti da po`eli{ da ide{ ku}i kod mame, ako je ima{. Postoji li veza izme|u ove bine, koncepta 360 stepeni i naslova va{eg albuma “No Line on the Horizon“? EY: Ne prevelika, ali prizor “bez linije horizonta“ je slika beskona~nosti, prostora bez granica. Ono {to mi, kao grupa, poku{avamo od samog po~etka je da sru{imo gra-

T

U2 povodom svjetske turneje

nice izme|u nas i publike, jer smo i sami do{li odatle – bili smo fanovi prije nego {to smo postali bend. Ovakva scenografija nam omogu}ava da i fizi~ki budemo okru`eni gledaocima, da ukinemo sve granice izme|u publike i pozornice. Na tom simboli~kom nivou veza postoji, ali prakti~no, kako je to Bono opisao, `eqeli smo da publika bude svuda oko nas. Nije nam se svi|ala uobi~ajena situacija kada smo nagurani na jednom kraju stadiona, to je staromodna postavka, kao pozori{te. Mi, zapravo, volimo to {to su na{i obo`avaoci dio, i to va`an dio koncerta. Na po~etku turneje, u Barseloni, bili smo zate~eni uticajem koji je publika imala na nas. Svirali smo prethodno ve~e pred praznim stadionom, ali nije bilo ni upola tako dobro. Pred publikom koja daje sve od sebe, tek tada sve postaje posebno. Mi smo samo dio predstave na koncertu U2. U2 dolaze na koncert u regionu Zapadnog Balkana prvi put poslije koncerta u Sarajevu 1997. godine. Taj koncert ima posebno mjesto u karijeri grupe, ali i sje}awu wenih ~lanova. LARI: Svakako da je to bio poseban trenutak, iz o~iglednih razloga. Sje}am se da je koncert direktno preno{en na radiju i da je Bonu pukao glas, pa je uglavnom publika pjevala umjesto wega. To je ono o ~emu je Ey pri~ao, da je na ovoj i svakoj drugoj turneji bend va`an, ali ne glavni dio koncerta. Publika je ono {to nas nosi, a tako je bilo i u Sarajevu. BONO: Sje}am se da smo raspravqali da li, ako budemo svirali tamo, treba da nosimo kompletan {ou – re~eno nam je da bi to bilo komplikovano, da lokalna ekipa nema iskustva, da bi bilo u`asno skupo, za{to ne odemo samo sa pola sce no gra fi je. Na{ argument je bio da qudi zaslu`uju da vide najboqu predstavu – yinovsku disko-kuglu u obliku limuna, veliki ekran i ostalo. Ispostavilo se, kao prvo, da je to bila najbr`e podignuta bina na turneji, zna~i da je lokalna ekipa bila najboqa koju smo imali. A kao drugo, {to nisam o~e-

kivao, niko `ivi poslije koncerta nije ni pomenuo veliku binu, svemirski limun, kao da ih niko nije ni primijetio. Ono {to se doga|alo na emotivnom, na muzi~kom nivou, zasjenilo je sve. ^ak i ta ogromna produkcija nije bila bitna. Bilo je – “Da, limun, nema veze, to vi|amo svaki dan...”. Ali, rok grupa koja ima takvu vezu sa publikom – to je bilo bitno. Nisam to o~ekivao, ne znam za ostale...

POLITI^ARI zloupotrebqavaju Bona EY: A poslije koncerta, qudima je taj doga|aj bio kao neki orijentir u vremenu – da li je ne{to bilo prije ili poslije U2. Takve male pri~e nam puno zna~e, to {to smo wihov dio. BONO: Zanimqivo je da se uvijek na mjestima gdje se doga|aju najgore stvari i problemi, pojavquju velike pjesme, kwige... Isto kao {to je bilo i u Irskoj, kultura postaje va`na. Sarajevski filmski festival sada ima me|unarodnu reputaciju. Kada ste se suo~eni sa fizi~kim svijetom, kao sa zidom, tada svijet ma{te postaje va`an. U Irskoj postoje ~etiri oblasti, regije, i mi smo imali na{e razlike i te{ko}e u pronala`ewu jedinstva kao nacije. Ali, jedan va`an mislilac, filozof Ri~ard Karni do{ao je na ideju o petoj regiji. On je do{ao na ideju o tome da Irsku ne ~ine ~etiri re-

gije, ve} pet – peta regija je na{a ma{ta. Kada tamo odemo i boravimo u zemqi na{e imaginacije, sve fizi~ke prepreke nestaju. Jo{ jedna stvar koja je va`na za va{ region ima veze sa Irskom. Zbog na{ih problema izme|u sjevera i juga zemqe, savjetovano nam je da {to su sjever i jug zemqe bli`i Evropi, to }e biti bli`i i me|usobno. To se sada pokazuje kao ta~no. Zanimqivo je i to kuda cijela Evropa ide, ali problem je u tome {to je u ovom tre nut ku to je dan hla dan kon cept; in te le ktu al na ideja, misao koja tek treba da postane osje}awe. A to bih volio da vidim i u tome }e Zapadni Balkan imati va`nu ulogu, kako se bude pribli`avao Evropi – koje je va{e mjes to u Evro pi, ka kva su va {a osje}awa prema woj. Evropa nije gotov posao, ona nije dovr{ena. ^ak bi se moglo re}i da tek treba da bude osmi{qena kao emotivni i kulturni koncept.

S obzirom na to da nisi profesionalni politi~ar, da li si svjestan opasnosti da bude{ iskori{}en, ~ak i ako su tvoje namjere iskrene? BONO: Da li me politi~ari zloupotrebqavaju? Da, naravno. To se doga|alo, ali to ima svoju cijenu i ona je za wih visoka. Mi nismo naivni i ne ulazimo u takve stvari, a da ne znamo kolika je vrijednost, na primjer, jedne fotografije sa nama. Ali mi imamo stvarne rezultate – najsiroma{nijim zemqama je otpisano 70 milijardi dolara duga zbog toga {to se veliki broj nas organizovao, tri miliona Afrikanaca dobilo je lijekove protiv side zato {to smo se organizovali. Da li ostalima iz benda biva neprijatno kada me vide kako se grlim sa nekim koga ne vole ili ne po{tuju? Sigurno, ali oni su na to spremni, ako daje rezultate. Da rezultata nema, vjerovatno bi rekli: “Koriste te, a ne dobija{ ni{ta zauzvrat {to spava{ sa politi~arima“.

Qudsko srce

0

[ta je najve}i problem u dana{wem svijetu – zaga|ewe, klimatske promjene, siroma{tvo Tre}eg svijeta ili stawe svijesti bogatih qudi na Zapadu? BONO: Qudsko srce! To je pravi problem. Jedan od razloga za{to ne pi{emo pjesme o otpisivawu dugova ili

klimatskoj krizi je taj {to svi problemi koje stvaraju sukobi i pohlepa poti~u iz qudskog duha i srca. Ako uspijemo da dovedemo u ravnote`u na{ duh i na|emo iskrenost u srcu, ima}emo mnogo ve}e izglede da razumijemo svijet oko sebe. Zato su pjesme i umjetnost tako va`ne. U wima se ogledamo i pomo}u wih se dovodimo u red.

KADA STE SUO^ENI sa fizi~kim svijetom, kao sa zidom, tada svijet ma{te postaje va`an Doma}a top-lista

Bilbordovih top 10 singlova

Bilbordovih top 10 albuma

1. @enekese - [ta bi bilo kad bih ti dao sve {to imam 2. Autopark - Radost me uni{tava 3. Sajsi MC - Taj fazon... Take Me Away 4. Bdat Xutim - Nedeqa 5. Nikad dosta - Nikad dosta 6. Izdr`i ribice - Prole}e 7. E Plax - Lo{ dan 8. S. A. R. S. - Ana 9. Lutke - Zagrizi koru Meseca 10. Bjesovi - Ako te neko zna

1. The Black Eyed Peas - I Gotta Feeling 2. Drake - Best I Ever Had 3. Keri Hilson Featuring Kanye West & Ne-Yo - Knock You Down 4. Taylor Swift - You Belong With Me 5. Kings Of Leon - Use Somebody 6. Sean Kingston - Fire Burning 7. The Black Eyed Peas - Boom Boom Pow 8. Lady GaGa - LoveGame 9. Katy Pery - Waking Up In Vegas 10. Jordin Sparks - Battlefield

1. Demi Lovato - Here We Go Again 2. Daughtry - Leave This Town 3. Maxwell - BLACK summers’night 4. Various Artists - NOW 31 5. Soundtrack - Hannah Montana: The Movie 6. The Black Eyed Peas - The E. N. D. 7. Jordin Sparks - Battlefield 8. Kings Of Leon - Only By The Night 9. Taylor Swift 10. Lady GaGa - The Fame