3. Relatorio Gestaun De Projeto.docx

  • Uploaded by: arcenia
  • 0
  • 0
  • June 2020
  • PDF

This document was uploaded by user and they confirmed that they have the permission to share it. If you are author or own the copyright of this book, please report to us by using this DMCA report form. Report DMCA


Overview

Download & View 3. Relatorio Gestaun De Projeto.docx as PDF for free.

More details

  • Words: 3,680
  • Pages: 18
PLANU BA UMA SIMPLES HO MEDIDA 10 x 13 m2 HO KALKULASAUN BA PLANU JERENSIAMENTU KUSTU DE PROJETU

pag. i

AGRADESIMENTU

Em primeiro lugar, agradese ba Nai Maromak tanba ho nia tulun no grasa haraik Moris no espiritu matenek mai atan hau, maske ho difikuldade oin-oin maibe ho Nai nia tulun atan hau bele elabora Relatóriu ida ne’e to’o nia rohan. Em segundo lugar, hakarak agradese ba Professor Tomas ,Soares,Xavier, M.Eng, hanesan Professor ba Disiplina Gestaun de Projetu, ne’ebe mak oferese ona tempu hodi hanorin ami durante Aula ba Disiplina refere, ho nia orientasaun tomak ba ami nia traballu ida ne’e bele hanorin ona ami atu hatene klean liu kona ba saida mak Gestaun de Projeto, no prepara ami ida-idak nia a’an hodi hasoru problema ne’ebe mak akontese iha terrenu no iha futuru oin mai iha Gestaun de projeto ne’e rasik.

pag. ii

ÍNDISE Titulu .............................................................................................................................

i

Agradecimento ..............................................................................................................

ii

Índise .............................................................................................................................

iii

CAPITULO I JENERALIDADE ...............................................................................................................

1

1.1

Introdução ................................................................................................................

1

1.2

Objetivo .....................................................................................................................

5

1.3

Informasaun ba konstrusaun ..................................................................................

5

CAPITULO II. BAZE TEORIA ............................................................................................................

6

2.1

Rekezitus....................................................................................................................

6

2.2

Eskopu de traballu .....................................................................................................

7

2.3

Estrutura Analitiku do projetu..................................................................................

7

2.4

Dezeñu ...................................................................................................................

7

2.5 Volume do Servisu .................................................................................................

7

2.6 Koefisiente .............................................................................................................

8

2.7

Folin ba Material....................................................................................................

8

2.9 Unidade Presu ........................................................................................................

8

2.8

8

Bestek no Dezeñu ..................................................................................................

CAPITULO III DEZEÑU TEKNIKU..........................................................................................................

15

3.1

15

Planu Dezeñu Tekniku ..............................................................................................

CAPITULO IV ANALISA REZULTADU

42

4.1 Kalkulasaun Volume servisu ..................................................................................

42

4.2

Unidade de Presu .......................................................................................................

54

4.3

Planu kustu projetu ..............................................................................................

64

4.4

Durasaun Tempu servisu / Time Schedule ..........................................................

68

4.5

Actividade de servisu “CPM” Diagrama Seta .....................................................

77

4.6

Estrutura do Projeto .............................................................................................

78

Konklujaun no Sugestaun ...............................................................................................

79

RELATÓRIO GESTÃO DE PROJETO I

(SIMPLÍÇIO TOMÁS GONÇALVES)

Pag. iii

KAPÍTULU I JENERALIDADE

1.1 Introdusaun

Realizasaun projetu konstrusaun ida sempre iha relasaun importante tebes ho manejamentu ne’ebe iha. Iha etapa ne’e, halo tratamentu konaba orsamentu ba realisaun servisu ne’e rasik, presija dimensiona no forma didiak tuir konseptu estimasaun ida ne’ebe estruturadu tiha ona atu nune’e bele hetan resultadu valor estimasaun ne’ebe lolos ou signifika ekonomika. Valor estimasaun orsamentu ne’ebe forma tuir mai koñesidu ho Planejamentu do orsamentu (Rencana Anggaran biaya),ne’ebe iha funsaun no mos vantajem konaba oinsa bele hatane kustu ba material, trabalhador, ekipamentu no tempu atu realiza konstrusaun, atu nune’e realizasaun ba atividade projetu refere bele iha valor eficiente.

Konseptu atu forma Planejamentu do orsamentu, ba realizasaun tenki tuir analiza komponenti ida-idak ( material, enerjia do servisu no ekipamentu) ba ítem servisu ida-idak ne’ebe hetan iha projetu ne’e tomak. Resultadu analiza komponenti ne’e rasik to’o ikus liu sei fo resultadu Presu Unitariu do Serviso ( Harga Satuan Pekerjaan) ba ítem ida-idak ne’ebe sai base ba determina valor estimasaun orsamentu ba realizasaun projetu konstrusaun ne’e tomak. Planeamentu no estimasaun custu sai hanesan pontu importante ida ne’ebe wainhira atu halao projetu ida, hanesan konstrusaun edifisiu, konstrusaun estrada no konstrusaun sira seluk ne’ebe iha area Engenaria civil nia laran. Formatu Planeamentu no estimasaun kustu, asentuadu liu ba coisas ne’ebe fundamental no pratika, ne’ebe iha ligasaun ba materia sira seluk, atu halo fasil estudante iha tekniku oinsa bele kontrola no forma Estimasaun orsamentu. RELATÓRIO GESTÃO DE PROJETO I

(SIMPLÍÇIO TOMÁS GONÇALVES)

Pag. 1

Em prinsipiu Planeamentu no Estimasaun kustu hakfahe ba parte rua, principalmente ba material, no parte ida husi Adisional. Primeiru : Esplikasaun ba parte bestek, Esplikasaun Dezenhu bestek no

Simulasaun, Le’e

Dezenhu bestek no Volume Servisu.

Segundu :  Deskrisaun Unidade Presu Servisu  Estimasaun Kustu  Porsentu Bobot servisu  Deskrisaun Total Trabalhadores no Material  Time schedule no Diagrama “S”

DESCREVE 4 CHAVES IMPORTANTES NO GESTÃO DE PROJETOS Atu hala’o projeto ruma buat ne’ebe importante liu mak rekursus; Rekursus iha parte ema ou hanaran rekursu humanu, Rukursu natural, Rekursu capital / osan, Rekursu ba komunikasaun , no ikus liu mak ekipamentos. a. Rekursu humanu mak rikeza ne’ebe ita presija iha organizsaun ida hodi kontribui ninia matenek no koñesimentu hodi bele realiza planu ka mehi ruma iha organizasaun ida nia laran. b. Rekursu natural importante mos iha prosesu ka mehi organizasaun ida nian tamba iha rekursu natural mak bele hakbiit ita nia c. Mehi ka planu sira ne’ebe traxa sei labele la’o ho diak wainhira ita laiha Rekursu ba kapital ka osan, tan planu hotu – hotu ninia finalidade mak osan.

RELATÓRIO GESTÃO DE PROJETO I

(SIMPLÍÇIO TOMÁS GONÇALVES)

Pag. 2

d. Iha

organizasaun

ida

Rekurusu

ba

komunikasaun

importante

tebes;

komunikasaun

administrativa, komunikasaun eletronika no komunikasaun verbal. Liu – husi komunikasaun ne’ebe diak ba mali bele atingi mehi / plan hotu ne’ebe ema ruma hakarak realiza. e. Rekursus ba ekipamentos mak equipamentu ne’ebe mak utiliza atu hala’o servisu Alende pontu lima ne’ebe temi iha leten iha mos pontu importante balu ne’ebe mak ita presiza atu regula iha parte gestaun progetu nian mak hanesan;

 PLANU, a. iha etapa planu ne’e mak komesa halo previsaun hodi sukat vantagem no desvantagem ne’ebe sei mosu iha servisu sira ne’ebe sei hala’o. b. Kria objetivu signifika katak servisu ne’ebe sei hala’o nia objetivu finalidade ne’e saida. c. Servisu sira hotu ne’ebe atu hala’o tenki iha estragia ka politika ho bele atingi ita nia meta. d. Halo programa e. Iha etapa ida ne’e mos ita presiza planu mos ba finansiamentu f.

Deseña politika, desenha politika hanesan atu kria politika ka objetivu servisu nian husi organizasaun nian.

g. Defini prosedimentu sira no prosesu ka halo regulamentu ruma atu traballador sira bele hala’o servisu tuir prosedimentu.

 ORGANIZA a. Desenvolve estrutura katak ita komesa forma elementu sira tuir ida – idak nia kapasidade no koñesimentu pessoal ida – idak nian. b. Delega katak fo orientsaun servisu ba ema ruma atu hala’o c. Desenvoleve ekipa katak fo kapasaitasaun ba membru sira hodi hala’o servisu.

RELATÓRIO GESTÃO DE PROJETO I

(SIMPLÍÇIO TOMÁS GONÇALVES)

Pag. 3

 LIDERA a. Desenvolve ema b. Atu servisu sira ne’ebe hala’o bele iha progresu diak lider ida tenki halo selesaun ba ema tuir koñesimentu pessoal ida – idak nian. c. Iha prosesu servisu sira lider ida tenki toma / foti desizaun ba problema ruma ne’ebe halo iha d. Lideransa ida tenki Komunikasaun diak ho ema, e. Atu servisu servisu na’n sira iha vontade nafatin atu servisu ho diak lider sira tenki fo motivasaun naftin ba sira atu bele iha espritu ne’ebe bo’ot atu servisu.  KONTROLA a. Korige performe, kontrola performe traballador sira nian iha atitude servisu b. Iha prosesu kontrola tenki avalia performe traballador sira nian c. Sukat volume servisu sira ne’ebe hala’o iha tereno no sukat mos kapasidade traballador sira nian tuir produtividade kada traballador sira. d. Desenvolve ema nia performe liu husi treinamentu ruma. Halo planu n kria ideia foun ruma atu bele dzenvolve ita nia organizasaun.

RELATÓRIO GESTÃO DE PROJETO I

(SIMPLÍÇIO TOMÁS GONÇALVES)

Pag. 4

1.2 Objetivu Objetivu Jeral a) Atu bele hatene material ho mao de obra hira mak hodi realiza konstrusaun ida. b) Atu bele hatene kustu material ho mão de obra ba konstrusaun ida. c) Atu bele hatene tempu hira mak presija hodi realiza konstrusaun ida. d) No mos bele hetan resultadu konstrusaun ne’ebe diak no iha kualidade.

Objetivu Espesífiku a) Atu estudante sira bele hatene klean liu oinsa bele sura volume do servisu husi ba konstrusaun ida. b) Atu estudante sira bele hatene klean liu konaba oinsa sura kustu material no mão de obra ba konstrusaun ida. c) Atu estudante sira bele hatene presija tempu hira mak hodi realiza konstrusaun ida. d) Atu estudante sira bele hatene oinsa mak bele konstrusaun ida ne’ebe ita bolu kualidade.

1.3 Informasaun ba konstrusaun Iha relatoriu ida ne’e koalia konaba Planeamentu do orsamentu ba konstrusaun ho medida 13m x 10m, ne’ebe iha kuartu 3, sala visita 1, haris fatin & sintina 2, varanda 2 no dapur 1, no nia kakuluk duas aguas, ne’ebe realiza iha munisipiu Dili, postu administrativu Cristu Rei, suku Bekora no bairo Amular. No mos konstrusaun ne’e halo iha Rai tipu mediu “tanah Sedang”. N

Discrisaun uma nian

Medida

o

unid ade

1

Area total ba uma nian

13 x 10 = 130

M2

2

Kuartu 3

37

M2

3

Sala vizita 1

18

M2

4

Sala han fatin 1

35

M2

5

Sala koziña 1

20

M2

6

Varanda 2

14,75

M2

7

Haris Fatin 2

5,25

M2

RELATÓRIO GESTÃO DE PROJETO I

(SIMPLÍÇIO TOMÁS GONÇALVES)

Pag. 5

KAPÍTULU II BAZE TEORIA 2.1 Rekizitus Requisitos mak hanesan parte importante tebes, ne’ebe koalia konaba oinsa atu hari konstrusaun ida, presija requerimentu hirak ne’ebe tenki preparadu uluk molok atu hari konstrusaun ida ou molok determina etapa servisu ne’ebe tuir mai. Primeiramente atu halo planu ou dimensionamento ba projetu ida presija Rekezitus mak hanesan tuir mai ne’e ; Dokumentus rai nian Planu Orsamentu Dezeñu Rekursu humanu. Dokumentus kona ba rai nian husi “Terras e propriendades” atu nune’e konstrusaun ne’ebe halo fixu. Planu mak hanesan segundu etapa husi rekezitus nian, atu nune’e bele defini no organiza tarefa aktividades projetu nian ne’ebe estruturadu, ho planu ne’ebe ho meius oioin atu nune’e realiza servisu ne’ebe feitu liu iha Projetu ne’e nia laran. Orsamentu hare ba dokumentus ho planu ne’ebe fixu ona mak presija Orsamentu hodi halo planeia ba projetu ne’ebe atu halo konstrusaun ba. Dezeñu mak hanesan primeramente atu konstrusaun ba iha projetu ida nian atu nune’e halo konstrusaun hodi hare tuir dezeñu no tenke detailadu atu halo konstrusaun labele iha failansu ruma. Rekursu humanu bainhira projetu ida atu hahu halo konstrusaun presija ema ne’ebe servisu iha projetu ne’e nia laran hodi halo manejamentu ba projetu refere.

RELATÓRIO GESTÃO DE PROJETO I

(SIMPLÍÇIO TOMÁS GONÇALVES)

Pag. 6

2.2 Eskopu de traballu Eskopu de traballu mak hanesan etapa ne’ebe hahu servisu hodi halo konstrusaun ba iha obra nian presija halo konstrusaun tuir etapa ba etapa hodi hatene nia pursentajem ba servisu ne’e nia atinji to’o ona iha ne’ebe, mak hanesan iha tabela tuir mai ne’e ; 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11.

DISKRIPSAUN BA TRABALLU / ESCOPO DO TRABALHO HAHU SERVISU/INICIO DO TRABALHO SERVISU BA FUNDASAUN SERVISU BETAUN ARMADU SERVISU DINDIN PAREDE/ SERVISU REBOKU SERVISU MOTA ARUS ODAMATAN NO JANELA SERVISU KAKULUK SERVICO DO TECTO/SERVISU PLAFOND SERVISU LAJE/LANTAI SERVISU MOTA ODAMATAN NO JANELA SERVISU PINTURA SERVISU KOMPLETARIA EKIPAMENTU LARAN NO LIUR

2.3 Estrutura Analitiku Do Projetu “Works Breaking Down Structure” Estrutura Analítiku husi projetu mak hanesan parte ida ne’ebe koalia liu konaba oinsa atu forma etapa servisu nian ne’ebe detalhamente no estruturadu, no tuir Eskopu servisu ne’ebe iha ne’ebe determina tiha ona. Bele hare iha Tabela Kalkulasaun ba Volume Servisu nian. 2.4 Dezeñu Dezeñu tekniku hanesan buat ne’ebe forma “ungkapan dari suatu gagasan” ou imajinasaun konaba Sistema ida, prosesu, maneira servisu, konstrusaun, diagram no mata dalan ne’ebe ho objetivu atu fo instruksaun no informasaun ne’ebe hateten iha forma dezeñu. 2.5 Volume do Servisu Volume do servisu katak servisu ida ne’ebe hanesan halo kalkulasaun total volume servisu nian ne’ebe iha unidade ida, volume mos bele dehan hanesan Kubiku servisu nian. Kubiku ne’ebe dehan ne’e iha siknifika laos hanesan volume ne’ebe tebes, maibe parte total volume servisu ne’ebe iha unidade ida. Volume servisu ne’e kalkula tuir iha dezenho tekniku husi konstrusaun ida ne’ebe sei kontrui ba.parte hotu husi element konstrusaun ne’ebe iha ba dezenho tekniku tenki kalkula kompletu no teliti para kalkulasaun volume servisu akurat no kompletu.

RELATÓRIO GESTÃO DE PROJETO I

(SIMPLÍÇIO TOMÁS GONÇALVES)

Pag. 7

2.6 Koefisiente Koefisiente mak sai hanesan Save ba kalkulasaun unidade presu nian, no atu atu valor koefisiente nian tenke liu husi peskizaida ida ne’ebe klean tebes atu nune’e bele hatene los servisu husi m1, m2, m3 no kada servisu 1 m ne Trabalhador ou maun de obra atu hetan osan hira ho servisu ne’ebe 1 m ne’ebe iha ona. Ho ida ne’e presiza halo estudu klean liu iha area koefisiente nian. No koefisiente ne’ebe ami utiliza hodi halo kalkulasaun foti tuir Padraun ou Estandarte Ajensia Dezemvolvimentu Nasional “ADN”

2.7 Folin ba Material Folin ba materialne’ebe uza ba halo konstrusaun ba uma ne’e ami halo peskiza iha Loja sira ne’ebe fa’an material konstrusaun nian iha Cidade Dili no mos kompãnia Privadi sira ne’ebe halo produsaun ba Batako no material sira seluk.no Material ne’ebe uza ba konstrusaun uma ne’e uza padraun ou estandarte SNI, tanba Maioria material konstrusaun exporta husi Nasaun Indonesia no mos presiza hatene los Material nia kualidade.

2.8 unidade de presu Unidadede presu mak hanesan kalkulasaun ne’ebe uza formula hanesan tuir mai ne’e 𝑲𝒐𝒆𝒇𝒊𝒔𝒊𝒆𝒏𝒕𝒆 𝒙 𝑭𝒐𝒍𝒊𝒏 𝑴𝒂𝒕𝒆𝒓𝒊𝒂𝒍 = 𝒖𝒏𝒊𝒅𝒂𝒅𝒆 𝒑𝒓𝒆𝒔𝒖 Ho formula refere atu hatene mos kada loron ida Trabalhador atu “menan hira husi nia servisu ne’ebe nian halo. No material ne’ebe ita halo konstrusaun ba 1m ne’e folin hira.

2.9 Bestek no Dezeñu I.

KOMPRENSAUN GERAL.

Signifikante husi BOQ ba konstrusaun ou projetu maka kalkulsaun presizaun kustu ba material no Trabalhadores, no mos kustu-kustu sira seluk ne’ebe iha relasaun ho konstrusaun ka Projetu Refere. Anggaran Biaya Mak kustu husi konstrusaun ne’ebe kalkula ho Teliti, cermat no Memenuhi syarat. Anggaran biaya ba konstrusaun ne’ebe hanesan sei deiferensa iha parte-parte balun, tamba ita hare husi kustu matrial no kustu Trabalhadores. Exemplu hanesan karik kustu materil no trabalhadores iha lospalos lahanesan kustu material no Trabalhadores iha Dili. Iha Formsaun Anggaran biaya bele forma ho maneira rua mak hanesan: RELATÓRIO GESTÃO DE PROJETO I

(SIMPLÍÇIO TOMÁS GONÇALVES)

Pag. 8

ANGARAN BIAYA GROSO Pedoman ne’ebe iha formasaun Anggaran biaya groso utiliza unidade presu kada metro quadradu (m2) ba areal Laze. Anggaran biaya Groso Utiliza sai hanesan Pedoman ba Anggaran biaya ne’ebe kakula ho Teliti. Maske Naran mak Anggaaran biaya Kasar maibe Unidade presu kada m2 area laze la iha diferensa boot liu ho Unidade presu ne’ebe kalkula ho teliti. Iha tabela kraik ne’e hatudu exemplo ki’ikuan ida konaba Oinsa atu Halo Formatu Anggaran biaya kasar. Formatu : Anggaran Biya kasar. No.

DESKRISAUN SERVISU

VOLUME

UNIDADE

TOTAL

m2

PRESU $

PRESU $

1

Laze 4 x 4

16

$25

$400

2

Keramik 4 x 4

16

$12

$192

3

Zinco 6 X 6

36

$15

$540

TOTAL

$1132

ANGGARAN BIAYA TELITI Anggaran biaya teliti signifika katak anggaran biaya Konstrusaun ka projetu ne’ebe ho kalkula teliti, tuir ninia kriteria-kriteria formasaun Anggaran biaya. Ba anggaran biaya ne’ebe Groso wainhira kalkula tenke logika mos atu nune’e ninia rezultadu labele Dook liu apar ho Kakulasaun anggaran biaya Teliti. Sedankan foermasaun Formatu anggran biaya telili farma ka suporta husi : a. Bestek : utiliza atu define espesifikasaun material no Kriteria-kriteria tekniku. b. Denho Bestek : Utiliza hodi kalkula voleme servisu.

RELATÓRIO GESTÃO DE PROJETO I

(SIMPLÍÇIO TOMÁS GONÇALVES)

Pag. 9

c. Unidade presu De servisu : Hetan husi kustu material no kustu trabalhadores bazeia Analiza BOW.

BOW signifika katak Burgerlijke Openbare Werken, hanesan Aprovisionamentu ka Fixa geral ne’ebe Fixado husi Dir. BOW iha dia 28 Fevereiru 1921 numeru 5372 A. Analiza BOW bele utiliza deit ba servisu padat karya, Ne’ebe utiliza sasan/Peralatan Konvensional.

II.

BESTEK

Bestek mai husi liafuan Belanda ne’ebe signifika katak Regra no Kriteria-Kriteria Realizasaun servisu konstrusaun ka Projetu ruma. Tamba ne’e bestek maka Regra ne’ebe sempre tau iha hanoin, ne’ebe forma ho etapas, espliksaun klaru no fasil mai ita atu komprende lais. Em geral bestek hakfahe ba parte Tolu: a. Regra Geral b. Regra Administrasaun c. Regras No Tekniku Husi regras tolu ne’ebe iha leten, Sei halo derivasaun deit ba Regras tekniku atu funsiona Imagen ne’ebe klaru liu, Oinsa relasaun entre Bestek no Dezenho Bestek. Iha kraik ne’e sei hatudu exemplu balun konaba Regras No Kriteria-Kriteria Bestek, mak hanesan: REGRAS NO KRITERIA-KRITERIA TEKNIKU Artigu 1. Tipu Servisu. a. Naran Servisu : Konstrui uma Privadu ho ninia Area 130.5 m2 b. Servisu ida ne’e halo tuir no hetan matrial oi-oin, Tenke iha trabalhadores, Iha Material ne’ebe uja hodi servisu, Preparasaun servisu no Aumenta, Utiliza Hirak ne’e hotu hodi Realiza servisu too Metas ne’ebe hakarak. c. Iha realizasaun servisu ida ne’e halao bazeia ba Bestek, Dezenho Bestek, Detailo Dezenho. Artigu 2. Servisu Fundasaun. RELATÓRIO GESTÃO DE PROJETO I

(SIMPLÍÇIO TOMÁS GONÇALVES)

Pag. 10

a. Aanstampang hari hosi Fatuk Rahun/Batu kali ho espesura 20cm, ninia porosidade ne’e ense ho rai henek no rega ho be’e ate Bem compactado. b. Fundasaun Batu Kali halo husi Pasangan batu kali ho Misturasaun 1Pc : 4Ps Artigu 3. Servisu Parede. a. Parede hotu-hotu hari husi batako ho pasangan ½ batako hahu husi Sloof ba leten bazeia ba Dezenho. b. Montazen Kadar air (cement raam) ho mistrusaun 1Pc : 2Ps monta ho nia altura 20cm iha superficie laze nia leten no 150cm iha superficie lantai haris fatin nia leten. c. Montazen Batako seluk, ne’ebe seidauk temi iha leten monta ho misturasaun 1Pc : 4Ps. Artigu 4. Servisu Ai a. Ai hotu hotu ne’ebe utiliza tenke maran diak no Kulidade ne’ebe diak. La autoriza atu utiliza ai ne’ebe nia matan iha ba barra kompresaun/Tensaun. b. Dimensaun dimensaun Ai ba tipu servisu hotu tenke tuir hotu dimensaun ne’ebe hakerek ona iha dezenho.

c. Ba ai kuda-kuda, rangka kakuluk, Rangka lonteng tenke Di residu. d. Kusen hotu-hotu tenke monta angker bazeia ba Dezenho no la autoriza atu utiliza pregu hodi troka Angker. Parte-Parte ne’ebe kona ba Montazen parede tenke Pinta/Menie. Artigu 5. Kakuluk a. Buat balun ne’ebe seidauk klaru diak iha dezenho, Badaen tenke husu ba Direksi, Atu nune’e Badaen hatene no komprende scope Servisu antes servisu hahu.

RELATÓRIO GESTÃO DE PROJETO I

(SIMPLÍÇIO TOMÁS GONÇALVES)

Pag. 11

III.

DEZENHO BESTEK

Dezenho bestek maka dezenho kontinuasaun husi deskrisaun Dezenho pre planeada, no dezenho detaillo baze ho eskala (PU = Perbandigan Ukuran) ne’ebe boot. Dezenho bestek sai hanesan dokumentasaun deskrita husi kriteria-kriteria bestek servisu. Dezenho bestek no bestek sai hanesan save principal no iha definisaun escopo servisu nia laran, no mos iha formasaun format Planeamentu Anggaran Biaya. Dezenho bestek konsisti hanesan : Gambar situasaun, ESKALA 1 : 100, 1 : 200, 1 :10  Planeamentu Fatin konstrusaun  Planeamentu Area.  Planeamentu Estrada no Moru.  Planeamentu Estrada no instalasaun soe be’e foer. Dezenho Planta ESKALA 1 : 100. Dezenho planta dezenha husi kortes dezenho lateral ho altura mais ou menus 1 m husi Laze sai ba leten, atu nune’e dezenho odamatan no Janela tenke hetan mos, Linha kortes ba konstrusaun mos tenke dezenha iha planta leten utiliza linha titik, planeamentu kakuluk mos iha hotu Planta leten ho linha titik no tau elevasaun ba kada quartu ida-ida. Dezenho Kortes ESKALA 1 : 100 Dezenho kortes, kompostu husi kortes tranversal no kortes longitudinal bele mos aumenta tan kortes depende ba ita nia presiju. Iha dezenho kortes tenke hatudu saida deit mak linha planeamentu kortes ne’e kona, ho nune’e tenke dezenho sai hotu ho didiak.

RELATÓRIO GESTÃO DE PROJETO I

(SIMPLÍÇIO TOMÁS GONÇALVES)

Pag. 12

Dezenho Vistas ESKALA 1 : 100 Ba dezenho vista la hatudu ninia dimensaun komprimentu no mos ninia dimensaun Altura Konstrusaun. Dezenho vista ha kompletu ho Modelu ou Dekorasi hotu ne’ebe uja ba konstrusaun refere. Dezenho Planeamentu Kakuluk ESKALA 1 : 100 Dezenho Planeamentu kakuluk ita dezenha modelu kakuluk ne’ebe atu uja hatudu ninia Kuda-kuda, gording, Murplat/Reng balok, talang air, balok penahan no selutak ne’ebe hetan. Dezenho Kompletasaun. Dezenho kompostu husi:  Dezenho Instalasaun Eletrisidade  Dezenho Instalasaun be mos no be’e foer  Dezenho Valeta Soe be foer  Vale ta soe Udan be’en. Darfar Dezenho ne’ebe iha trabalhu ida ne’e nia laran: 1. PLANTA 2. VISTA FRONTAL 3. VISTA ATRAS 4. VISTA LATERAL ESQUERDA 5. VISTA LATERAL DIREITA 6. PLANU ALISERSE 7. KORTES A-A 8. KORTES B-B 9. KORTES C-C 10. PLANU KAKULUK 11. PLANU PLAFOND 12. PLANU INSTALASAUN ELETRISIDADE 13. PLANU SASNITASAUN.

RELATÓRIO GESTÃO DE PROJETO I

(SIMPLÍÇIO TOMÁS GONÇALVES)

Pag. 13

1. TIME SCHEDULE (RENCANA KERJA) A. DEFINISAUN Time signifika katak Oras, schedule maka hatama ba formatu. Time schedule katak Oras ka loron ne’ebe indentifika tiha ona. Ho nune’e time schedule maka sei regula planu servisu husi parte ida ka unidade servisu ida. Time schedule sei koalia liu kona ba servisu hanesan:  Presijaun maun de obra  Presijaun Material  Presijaun Loron/oras  No transporte. Husi Time schedule ita iha ona gambaran ba durasaun servisu projetu ida nian, no servisu hirak ne’ebe iha relasaun ba malu ita bele define ona. Antes atu forma planu servisu ka time schedule ita tenke hatene no fo atensaun ba parte parte servisu ne’ebe iha relasaun ba malu. B. DESKRISAUN PLANU SERVISU Deskrisaun planu servisu maka forma programa servisu tuir orden no grupu grupu. Antes forma planu servisu, tenke fo atensaun parte balun ne’ebe hatudu iha kraik ne’e : 1. Formatu etapa servisu labele kontrariu. 2. Kada servisu hakerek ho linha reta, sai hanesan linha servisu nian. 3. Comprimentu linha servisu depende ba loron ga fulan ne’ebe iha. 4. Presijaun loron no semana sura depende ba total Trabaladores. 5. Parte parte servisu tenke tau hamutuk sai linha planu ida. Atu dezenha linha planu servisu tenke hatene uluk presijaun trabaladores ne’ebe iha, tamba husi presijaun trabaladores ita bele hatene total loron ne’ebe presija hodi halao projetu ida too hotu, ho nune’e it abele hatene seemana hira no fulan hira nia lara mak projetu bele realiza.

RELATÓRIO GESTÃO DE PROJETO I

(SIMPLÍÇIO TOMÁS GONÇALVES)

Pag. 14

KONKLUJAUN Tuir Planu ne’ebe ba Uma ho medida 10 x13 m2 ho nia dezeñu ne’ebe detailladu. ho nia kalkulasaun ba nia Volume servisu nian ne’ebe tuir estrutura analitiku do projeto

no

unidade de presu ba kada servisu ida-idak ho koefisiente ne’ebe tuir padraun ou estandarte Ajensia Dezemvolvimento Nasional “ADN” nian. Ho nia Kustu ba konstrusaun Uma refere ho total

orsamentu mak,

$ 27.395,83

dollares Americano, aumenta ho nia Lukru 10% no Taxa 2% hamutuk ho total orsamentu $ 30.683 dollares Americano. No planu ba tempu durasaun de servisu ba projeto ida ne’e hamutk Semana 14, konta ba fulan 3 ho semana 2, ho nia tempu ba aktividade servisu ne’ebe planea ho Diagrama seta. Ho nia tempu servisu ne’ebe mak folga no iha tempu kritiku ne’ebe determinadu tebes. No signifika katak servisu ne’ebe tuir duni regra ne’ebe bazeia ba Gestaun de projetu nian hanesan Kualidade, Ekonomika no Tempu.

SUJESTAUN Pessoalmente hau hakarak rekomenda ba Professor ne’ebe mak Hanorin Disiplina Gestaun de Projetu atu toma atensaun maxima hodi Revista traballu refere tanba estudante barak maka Kopia estudante seluk nian. Tanba Disiplina refere sai hansan Baze ba ita iha Departamento Engeñaria Civil, no prepara Estudante atu sai bom Engiñeiru iha Futuru.

RELATÓRIO GESTÃO DE PROJETO I

(SIMPLÍÇIO TOMÁS GONÇALVES)

Pag. 15

Related Documents

Relatorio (3).pdf
April 2020 2
Relatorio
June 2020 14
Relatorio
June 2020 10
Relatorio
October 2019 28
Relatorio
June 2020 18

More Documents from ""