1 Smajlovic Predavanja Mjerenja

Fakultet sporta i tjelesnog odgoja KINEZIOMETRIJA

PREDAVAČ: dr Nusret Smajlović,vanr prof

POJAM I PREDMET MJERENJA  Sva

naučna saznanja su zasnovana na podacima koja su dobijena mjerenjem

 Počeci

= primitivne tehnike = primitivne jedinice  ( palac, pedalj, lakat, stopalo, korak i sl.) Egipatski lakat 3000 g. p.n.e.  Danas

= savremene,raznovrsne tehnike i instrumentariji sa velikom preciznošću.

Zašto mjerimo i testiramo? Zbog praćenja trenda rasta i razvoja i predikciju konačnog morfološkog statusa;  Zbog identifikacije i selekcije (specifične građe) za različite spotske discipline;  Zbog objektivnijeg praćenje i evaluacije trenažnog procesa;  Zbog objektivnijeg praćenje oporavka sportiste u procesu rehabilitacije

Područja i aktivnosti u kojma se mjerenja i testiranjaprimjenjuju  Vaspitno

obrazovne institucije svih vrsta i

nivoa  Sportske aktivnosti razvojnog i vrhunskog sportskog stvaralaštva  Rekreativne aktivnosti  Aktivnosti rehabilitacijskog karaktera

ANTROPOLOŠKE (PSIHOSOMATSKE)  DIMENZIJE LIČNOSTI:  morfološke, 

 kognitivne, 

 funkcionalne, 

 konativne, 

 bazične 

 vrijednosne, 

 motoričke, 

 mikrosocijalne, 

 motoričke informacije,   stratifikacijske,   dimenzije specifične 

motorike, 

 motivacijske i 

zdravstvene, 

ŠTA JE MJERENJE? MJERENJE je proces dovođenja u 

vezu brojeva sa karakteristikama i  pojavama, kao i upoređivanja neke  vrijednosti sa nekim standardom. 

Nauka

o mjerenju = METROLOGIJA

Primjer #1 1.Upoređujemo tjelesnu težinu ispitanika (delovanje  gravitacije na tijelo) sa standardom mjerne jedinice-  kilogram svaki put kada ispitanici stanu na vagu.  2.Kada mjerilac testira ispitanike u skoku udalj, primjenjuje  proces mjerenja.  Standard kojim mjerilac upoređuje izvedene skokove udalj  je rastojanje (cm). Kada mjerilac,  koristeći mjerni  instrumentarij (u ovom slučaju mjernu traku), odredi da je  neki ispitanik skočio 355 cm, ova informacija naziva se  PODATAK. 

Šta su podaci?  PODACI SU REZULTATI MJERENJA.   Kada su individualni podaci ispitanika sakupljeni, 

najčešće su oni NEORGANIZOVANI.   Nakon sakupljanja svih željenih podataka, oni mogu  da poprime ORGANIZOVANI oblik.  Organizovanje podataka se vrši pomoću  odgovarajućih STATISTIČKIH procedura.

Šta je statistika?  STATISTIKA JE MATEMATIČKA TEHNIKA 

POMOĆU KOJE SE PODACI ORGANIZUJU,  OBRAĐUJU I PREDSTAVLJAJU U OBLIKU ZA  INTERPRETACIJU I EVALUACIJU.   Prema tome, izračunavanje je isto tako važan proces  mjerenja, u kome se rezultati mjerenja (podaci)  matematički obrađuju prema odgovarajućim  problemima i pomoću računarskih programa koji  omogućavaju adekvatnu EVALUACIJU  i  neophodne kvantitativne i kvalitativne analize.. 

ŠTA JE EVALUACIJA? Evaluacija je proces 

određivanje vrijednosti  podataka na osnovu  interpretacije i diskusije  rezultata istraživanja u kome su  korišćeni ti podaci. 

Tačnost mjerenja  Netačno

mjerenje = netačni rezultati = rezultatima  se ne može   Tačni podaci mjerenja se dobijaju tada kada se  mogu reprodukovati i u nekom drugom mjerenju  koje je izvedeno na istom uzorku ispitanika i pod  istim uslovima, a koje bi trebalo da proizvede iste  rezultate kao na prvom mjerenju.   Podaci koji nisu tačni i konzistentni nemaju  vrijednost. Oni ne mogu da predstavljaju prave  uslove u kojima se ispitanici mjere. 

Osnovne karakteristike mjerenja OBJEKTIVNOST  OBJEKTIVNOST

= slaganje (korelacija) ocjena različitih ocjenjivača istog testa (provjera – komponentna analiza - r>.90)  Objektivnost objašnjava lični utjecaj mjerioca (sudije) na rezultate mjerenja.  Objektivnost podrazumjeva da rezultati dva ili tri mjerioca na istom subjektu sa istim instrumentarijem i uslovima mjerenja trebaju biti identični.  Primjer - antropometrijska mjerenja, ocjene sudija u umjetničkom klizanju, gimnastici i sl.

Osnovne karakteristike mjerenja DISKRIMINATIVNOST  DISKRIMINATIVNOST

(OSJETLJIVOST) MJERENJA UKAZUJE U KOJOJ MJERI SE U PROCESU MJERENJA MOGU RAZLIKOVATI ISPITANICI PO ONOME ŠTA TREBA DA SE MJERI.  Pokazatelj diskriminativnosti: SD(standardna devijacija =1/3 AS ili 1/6 raspona Skewness, Kurtosis

Osnovne karakteristike mjerenja VALJANOST  MJERNI

INSTRUMENT JE MJERI ONO ŠTO MU JE CILJ.

 TEST

VALJAN

AKO

ZADOVOLJAVA POJAM VALJANOSTI AKO IZMJERI ŠTO JE TAČNIJE MOGUĆE ONO ŠTO JE OPISANO DA ĆE SE MJERITI

Osnovne karakteristike mjerenja- POUZDANOST Mjerna karakteristika koja govori o slaganja (povezanosti) rezultata čestica istog mjernog testa. Ona pokazuje u kolikoj mjeri se rezultati između čestica slažu tj. koliko su nezavisni od pogreške.  TEST

JE POUZDAN AKO SE DOBIJU ISTI REZULTATI KADA SE PONAVLJA TEST SA ISTOM GRUPOM I POD ISTIM USLOVIMA  Provjera : test –retest/korelacija parni-neparni/

Standardi za tumačenje koeficijenta korelacije za valjanost, pouzdanost i objektivnost mjerenja (M.Barou) Koeficijenti Valjanost

Pouzdanost i objektivnost

.95 do .99

odlično

.90 do .94

vrlo dobro

.85 do .89

vrlo dobro

dobro

.80 do .84

vrlo dobro

dobro

.75 do .79

dobro

slabo

.70 do .74

dobro

slabo

.65 do .69

Sumnjivo (-složene testovi) sumnjivo(- grupe)

.60 do .64

sumnjivo

Sumnjivo (-grupe)

 

Proces mjerenja podrazumjeva

šta treba mjeriti, kojim mjernim instrumentom­testom i pod kojim uslovima.   Utvrditi standard prema kome će predmet mjerenja  biti  upoređivan    Definisati mjerni instrumentarij i mjerne jedinice).  Upoređivanje predmeta mjerenja sa standardom (mjerni  postupak mjernim instrumentarijem).   4. Kvantitavno iskazivanje na osnovu relacije predmeta  mjerenja i standarda (rezultat   mjerenja u definisanim mjernim jedinicama).   Identifikovati i definisanje

Ilustracija prethodnog je izmjerena tjelesna visina ispitanika koji je visok 180  cm, može se zaključiti da je ispitanikova tjelesna visina  (predmet mjerenja) 180 puta veća (relacija) od 1 cm  (standarda).   Kada se koriste standardi iz uobičajenog metričkog sistema,  potrebno je tačno definisati  mjerne jedinice i to tako da se  omogući dobra osjetljivost, odnosno diskriminacija rezultata  svakog ispitanika.   Kada se izvrši mjerenje ispitanika, npr. motoričkih  sposobnosti, skupovi rezultata tih mjerenja svih ispitanika  pomoću svakog testa predstavljaju varijable.   Ako

MORFOLOŠKI STATUS,  REZULTAT NASLIJEĐA, ADAPTACIJE NA UTJECAJ RAZLIČITIH FAKTORA ( TRENINGA, ISHRANE I SL.) Značajan za:  Proces identifikacije i selekcije (specifične građe) za različite spotske discipline Značajan za  Značajan za praćenja trenda rasta i razvoja i predikciju konačnog morfološkog statusa  Značajan za praćenje i evaluaciju trenažnog procesa;  Praćenje oporavka sportiste u procesu rehabilitacije

Koje su to latentne morfološke dimenzije  Transverzalna

dimenzionalnost  Voluminoznost i masa tijela  Logitudinalna dimenzionalnost skeleta  Debljina potkožnog masnog tkiva

MO TOR IČKE SP OSOB NOSTI SNA GA BR ZI NA KOOR DIN ACI JA FLEKSIBILN OST RAVN OTEŽA PREC IZN OST IZDR ŽLJIV OST