1 Pregled Knjige

PORUKA PROROKA MALAHIJE DANAŠNJOJ CRKVI Aleksandar Trajkovski

1. Pregled knjige

1. Uvod 2. Pisac 3. Vrijeme nastanka 4. Povijesna pozadina 5. Razlozi pisanja 6. Zakljuèak Dodatna bilješka: Struktura knjige

1. Uvod Knjiga Malahiija po redoslijedu je posljednja knjiga u našim Biblijama. Spada u proroèke knjige i jedna je od dvanaest tzv. Malih proroka. Mi je prouèavamo jer vjerujemo da Bog kroz ovu knjigu govori i nama danas. Biblija jasno uèi da je sve što je nekoã napisano (u Bibliji) napisano nama danas za pouku da po postojanosti i utjesi koju daje Pismo trajno imamo nadu. Govor proroka Malahije imao je svrhu da donese duhovno probuðenje u Izrael. To probuðenje bi ih saèuvalo od Božijeg gnjeva i donijelo mnoge blagoslove u njihove živote. Na temelju Biblije vjerujem da su principi koje iznosi Malahija važni i za nas danas. Ukoliko ih ispravno protumaèimo i primijenimo u osobnim životima i životima naših crkava možemo oèekivati duhovni napredak na slavu Božiju i na blagoslov svakom od nas. 2. Pisac Kada pristupamo razmatranju biblijske knjige veoma je korisno da saznamo neke osnovne podatke vezane za knjigu, kao što su podaci o piscu, o prvim èitateljima (ili slušateljima), o vremenu nastanka, povijesnoj situaciji i sl. O piscu knjige Malahija imamo vrlo malo podataka. U Bibliji ne postoji èovjek sa takvim imenom. Rijeè Malahija znaèi moj anðeo (ili moj glasnik). U originalu ustvari piše Malahi, a smatra se da je to skraãeno od Malahija. Pitanje je da li je ovaj naziv Malahija samo opis službe pisca (glasnik), ili je i njegovo ime. Neki misle da je pisac anðeo (onda bi ovo bila jedina knjiga koju je pisao anðeo). Kalvin smatra da je pisac Ezra, odnosno da

1

je Malahija njegovo prezime, jer je u nekim starim prevodima tako zabilježeno.1 Ima i drugih sliènih ideja. Osobno smatram da je Malahija ime pisca jer, kako izgleda, nema dovoljno dokaza za druge teorije.2 O Malahiji znamo još samo to da je bio prorok. Vjerovatno je bio iz Jeruzalema ili okoline. 3. Vrijeme nastanka knjige U samoj knjizi nema puno podataka o piscu, ali ni o vremenu nastanka knjige, kao što je to obièaj kod drugih proroèkih knjiga. Meðutim iz sadržaja knjige možemo s priliènom sigurnošãu odrediti vrijeme nastanka knjige. Smatra se da je knjiga nastala nekih stotinjak godina nakon povratka Izraelaca iz babilonskog ropstva. Razlozi za ovakvo mišljenje su slijedeãi: U knjizi se spominje namjesnik. Poznato je da su namjesnici uspostavljeni u Izraelu nakon povratka iz Babilona (Nehemija je bio namjesnik). Iz knjige saznajemo da je Hram obnovljen i bogoslužje uspostavljeno. To nam pokazuje da je knjiga pisana nakon proroka Hagaja i Zaharije koji su prorokovali i poticali narod na gradnju Hrama. Prorok upozorava na neke grijehe koji su vrlo karakteristièni za vrijeme Nehemije i Ezre (mješoviti brakovi, nedavanje èitave desetine...). Prema tome, neki smatraju da je Malahija prorokovao oko 400. godine prije Krista (izmeðu 430. i 420.), negdje izmeðu Nehemijinog prvog i drugog boravka u Jeruzalemu.3 4. Povijesna pozadina i prvi èitaoci Predoèimo si povijesnu pozadinu Malahijine knjige, odnosno karakteristike vremena u kojem je knjiga nastala. Naime, radi se o vremenu nakon povratka Izraelaca iz babilonskog ropstva, odnosno o nekih stotinjak godina nakon završetka ropstva. To je oko osamdeset godina nakon proroka Zaharije i Hagaja. Oni su bili odvedeni u ropstvo u Babilon, i bili su tamo sedamdeset godina, kako je i prorokovao prorok Jeremija. (Jer 25:1-14 ). Iako im je dopušteno da se vrate u svoju zemlju to više nije ono što je nekad bilo. Oni više nemaju neovisnost i svog kralja kao što su nekada imali. Njima sada upravlja namjesnik stranog kralja. (Nešto slièno našoj situaciji u Bosni danas.) Niti više imaju svu teritoriju koju je izraelski narod nekada imao, nego se otprilike radi o podruèju Judinog i Benjaminovog plemena. 5. Razlozi pisanja 1

Jean Calvin, On the Prophet Malachi, elektronsko izdanje. Walter C. Kaiser jr., Malachi, u The preachers Commentar, Lloyd J. Ogilvie ur., elektronsko izdanje. 3 Allen Ross, Studies in the Book of Malachi, The Biblical Studies Faundaion <www.Bible.org>, 2005. Buduãi da se u knizi spominje uništenje Edoma, neki žele iskoristiti taj podatak da utvrde taèan datum nastanka Malahije. Meðutim, izgleda da je nemoguãe doãi do preciznih podataka u vezi uništenja Edoma. 2

2

Prvi razlog Zašto se Bog obraãa Izraelu? Da li je izraelski narod postao tako dobar da je zaslužio da Bog govori s njim? Ne, u Bibliji Bog govori onima koji nisu zaslužili ništa dobro od Boga. I evo ovdje Izraelci sigurno nisu zaslužili ništa dobro od Boga. Oni su naime bili neposlušni i zaslužili kaznu. Bog im govori da ih opomene i urazumi. Bili su kažnjeni za svoje grijehe i prije nekih sto sedamdeset godina odvedeni u ropstvo u Babilon. Meðutim, sada nakon što ih je Bog vratio u njihovu zemlju, oni ponovo poèinju èiniti grijehe zbog kojih su i bili protjerani njihovi oci. Bog govori da ih opomene. Ovdje vidimo veliku Božiju ljubav prema njima. Ljubav koju dobar otac ima prema svojoj djeci. I dok razmatramo knjigu Malahijinu ovo trebamo imati na umu. Knjiga je napisana iz Božije ljubavi prema Izraelcima. U njoj vidimo Boga kao oca koji ljubi svoju djecu. Osvrnimo se ukratko i na konkretne grijehe zbog kojih Malahija govori. Dva su osnovna problema: (1) nisu prepoznali Božiju ljubav prema njima (1:2-5) i (2) nisu Bogu uzvratili ljubav i dužno poštovanje. Bog preko Malahije u prvom poglavlju tvrdi: ''Sin èasti oca, a sluga gospodara.'' Zatim dalje pita: ''Ali, ako sam ja otac, gdje je èast moja? Ako sam gospodar, gdje je strah od mene?'' Ovo njihovo nepoštivanje Boga se oèitovalo kroz nekoliko razlièitih grijeha koje su èinili. Pogledajmo neke osnovne: (1) Oni su oskvrnjivali svete prinose koje su trebali prinositi po Božijoj zapovijedi. Trebali su Bogu prinositi najbolje žrtve, bez mane, a oni su prinosili najlošije žrtve koje bi ih najmanje koštale. (1:14). (2) Sveãenici nisu dostojno obavljali svoju službu i nisu pouèavali narod. (1:6-2:9). (3) Ljudi su sklapali brakove s nevjernicima i bludno griješili. (2:10-15). (4) Prikraãivali su Boga jer nisu donosili èitave desetine Bogu u Hram. (3:8-12). (5) Govorili su protiv Boga i protiv pobožnosti. (2:17, 3:13, 14). Bog ih zbog ovih grijeha udara prokletstvom, koje se oèituje u raznoraznim problemima i nevoljama koje su doživljavali. Meðutim, Njegova volja nije da ljudi propadaju, nego da se obrate i da im bude dobro. Zato On i govori opomene nebili se oni spametovali i obratili, te da bi ih onda mogao blagosloviti. Da bi nam slika bila još jasnija primijetimo da su Izraelci, izvana gledano, bili vrlo religiozni. Dolazili su u Hram, Donosili darove, prinosili žrtve, meðutim, to nije bilo iz èistog i punog srca, nego samo obièaja radi, i nije bilo ni blizu dostojno Boga, niti onakvo kako je Bog zapovjedio. Drugi razlog

3

Da je Bog htio samo nešto reãi Izraelu u ono vrijeme, On vjerovatno ne bi dao da se ova knjiga zapiše. Bog je ovom knjigom htio da kaže nešto i nama danas. Biblija uèi da je sve što je nekoã napisano, napisano nama za pouku. Dakle, knjiga je napisana i nama danas. Možda ãe se netko pitati kakve veze ima ova knjiga sa nama danas. Mi danas nemamo ni Hram, ni žrtve, niti prinosimo Bogu hranu. Šta to Bog želi reãi nama kroz ovu knjigu? Prvo, vidimo pouke za svakog vjernika danas. Vrlo je važno da vidimo principe koji su vrijedili za Izraelce onda, jer Bog je isti i onda i danas. Bitno je da vidimo da se Izraelci nisu uviðali i prihvaãali Božiju ljubav i nisu se ponašali dostojno prema Bogu. Umjesto da Bog bude gospodar u njihovim životima i da im bude na prvom mjestu, On je bio na zadnjem. Umjesto da mu daju najviše i najbolje od sebe, oni su dali najlošije. Nisu ga slušali i nisu ga smatrali puno važnim u životu. Bog je danas naš Otac i Gospodar. Kako se mi odnosimo prema Njemu? Da li ga èastimo kao Oca i da li ga se bojimo kao gospodara? Kao što je Bog u Starom zavjetu htio da ga ljudi slušaju i da bude na prvom mjestu u njihovim životima, tako hoãe i danas u Novom zavjetu. Isus je rekao da njega ljubimo više nego svoje roditelje, žene, djecu, pa èak i svoj vlastiti život. (Proèitati: Lk 14:25-27, 33). Isus je umro za nas da mi više ne živimo za sebe, nego za Njega. (2.Kor 5:14).  Da li mi prepoznajemo Božiju ljubav ili je ne vidimo kao što je nisu vidjeli oni? Biblija nam mnogo govori o Božijoj ljubavi prema nama. Bog je dao za nas ono što mu je najvrjednije, jedinoroðenog sina. Da li smo Bogu uzvratili ljubav i dužno poštovanje?  Da li ga èastimo i poštujemo kao što i odgovara Njegovom velièanstvu?  Da li mi Bogu dajemo najvrijednije. Ili gledamo da u svojoj pobožnosti proðemo što jeftinije? Bog u svom odnosu prema nama nije prošao jeftino, nego je dao najskuplje.  Dajemo li Bogu najmanje deset posto od svega što steknemo ili prikraãujemo Boga, gledajuãi da nama ostane što više?  Da li dostojno obavljamo službu koja nam je povjerena? Da li mu služimo marljivo i predano ili nemarno i površno?  Da li mi govorimo protiv Boga i protiv pobožnosti, i da li preziremo službu Božiju?  Jesmo li predali Bogu sav svoj život? Jesmo li dozvolili da Njegova rijeè upravlja svakim podruèjem našeg života? VAŽNO! Pitajmo se: Ako je Bog njih udario prokletstvom zbog ovakvih grijeha, zar neãe i nas? Ili ãe nas možda blagosloviti? Ako je Bog dao ovu knjigu da se zapiše i za nas, onda je skroz glupo oèekivati da ãe Bog sa nama danas drugaèije postupiti. Neki misle da je novozavjetna milost moguãnost da griješimo i ostanemo bez kazne. Takva misao je ludost i nema je u Novom zavjetu. I Novi zavjet nam kaže da nas

4

Gospodin kaznama popravlja da ne budemo osuðeni sa svijetom. (1. Kor 32, Vidi i Heb 12:4-14). Možda u životu imaš neke probleme i nevolje? Možda tvoj život nije ono što misliš da bi trebao biti? Tvoji problemi u principu mogu biti vrlo slièni problemima koje su imali Izraelci, zato s pažnjom prati daljnju analizu knjige jer možeš naãi istine koje ãe promijeniti tvoj život. Drugo, vidimo pouke za starješine i pastire. Kao što su u ono vrijeme Božijim narodom upravljali sveãenici, tako danas upravljaju starješine i pastiri. Onda su sveãenici trebali pouèavati narod i opominjati, te ne dozvoljavati da se prema Bogu odnose sa nepoštivanjem. Bog ih kažnjava i navješãuje još kazni ako se ne poprave. Zar ãe starješine danas bolje proãi ako ne budu vršili svoju dužnost? 6. Zakljuèak Danas smo vidjeli dosta podataka o knjizi Malahijinoj. Vidjeli smo da je ta knjiga izraz Božije ljubavi prema neposlušnom narodu. Bog ih kori i upuãuje na ispravan put. Vidjeli smo da je knjiga i za nas danas, za opomenu i pouku, da ne pravimo greške koje su oni pravili i da vidimo Božiju volju za naše živote te se uputimo putem blagoslova. Buduãi da je rijeè Božija za nas, onda slijedi da trebamo ispitati sebe i vidjeti da li postoje problemi i grijesi u životima nas samih, te se pokajati i obratiti kako bismo zatvorili vrata mnogim nevoljama, a otvorili ih Božijim blagoslovima. Dodatna bilješka: Struktura knjige: 1. Uvod 1:1 – 1:5 Naslov 1:1 Jahvina ljubav prema Izraelu 1:2-5 2. Protiv sveãenika 1:6 – 2:9 Oni preziru Jahvu 1:7 – 1:14 Jahvina prijetnja 2:1-4 Usporedba dobrog i lošeg sveãenika 2:5-9 3. Protiv naroda 2:10 –3:21 Nevjera u braènim pitanjima 2:10-16 Prigovori i odgovori 2:17 – 3:21 Prvi prigovor 2:17 Božiji odgovor 3:1 – 3:12 Drugi prigovor 3:13-15 Božiji odgovor 3:16-21 4. Zakljuèak 2:22-24

5

U uvodu knjige Malahija objavljuje Božiju ljubav prema Izraelu. Zbog ljubavi Bog i opominje Izraela. Bog prvo opominje sveãenike, jer su oni voðe naroda. Meðutim, opomena se ne odnosi samo na njih, nego i na èitav narod. U treãem dijelu knjige Bog opominje narod, ali se opomena odnosi i na sveãenike. U zakljuèku Malahija iznosi glavni razlog svog govora, tj poziva na pokajanje i povrat Savezu. Struktura knjige je data da bismo imali neki osjeãaj reda i stekli uvid u knjigu iz ptièje perspektive. Meðutim, zbog praktiènih razloga naslovi propovijedi ne slijede naslove date u strukturi, ali èitatelju neãe biti teško prepoznati u kojem dijelu knjige se nalazimo.

© Aleksandar Trajkovski

6